Presuda Europskog suda za ljudska prava ne dokazuje da Tomislav Merčep nije kriv za ratne zločine
Korisnici društvenih mreža šire vijest da je Europski sud za ljudska prava donio presudu u korist Tomislava Merčepa, predstavljajući to kao dokaz da pred hrvatskim sudovima osuđeni ratni zločinac nije kriv za nedjela koja je počinio u vrijeme Domovinskog rata.
"Sud za ljudska prava konačno je donio odluku", piše jedan od korisnika, dodajući: "Naš heroj nije kriv i ne moramo se sramiti da smo bili i ostali ponosni merčepovci" (arhivirano ovdje i ovdje).
Drugi korisnici prenose vijest objavljenu u medijima pod naslovom "Merčep dobio slučaj protiv Hrvatske, Europski sud za ljudska prava presudio u njegovu korist" (arhivirano ovdje), uz različite opise. Jedan korisnik piše: "Osudili ga Srbići i udbaši, Josipović, Mesić ,Sanader, Plenki i takvi" (arhivirano ovdje), dok drugi navodi: "Do pravde je strm put" (arhivirano ovdje), a treći poručuje: "Trebalo bi potražiti one koji su Tomu Merčepa osudili, zatvorili i ubili. Čije su to vlade bile, čiji ministri pravosuđa da su hrvatskom heroju uskratili pravedno suđenje, liječenje, a onda i ukop bez vojnih počasti? Sada vas sve treba privesti i osuditi" (arhivirano ovdje i ovdje). U istom ključu presudu je protumačio i korisnik Facebooka, koji je opisu naveo: "Pet godina nakon njegove smrti Europski sud za ljudska prava donio je presudu u njegovu korist. Prokleti bili svi koji ovoga heroja nose na duši" (arhivirano ovdje).
Da presuda Europskog suda u slučaju "Merćep protiv Hrvatske" nema nikakve veze s presudom za ratni zločin Tomislavu Merčepu ne razumiju brojni korisnici, koji pod objavljenim poveznicama komentiraju: "Međunarodni sud za ljudska prava pravomoćno je presudio da smo mi Merćepovci bili na pravoj strani povjesti, a da su oni koji su sudili Merćepu, bili na pogrešnoj strani povjesti"; "Istina i pravda uvijek pobijede, u ovom slučaju nažalost prekasno!"; "To smeće koje mu je sudilo treba suditi i progoniti do sudnjega dana"; "To sudstvo koje je sudilo Merčepu pod hitno pohvatati i pod istim principima protjerati na novi Goli otok i to doživotno" ...
Korisnici koji dijele poveznicu na vijest o presudi, kao i njihovi pratitelji koji je komentiraju, pogrešno tumače da se presuda Europskog suda za ljudska prava odnosi na presudu za ratni zločin Tomislavu Merčepu, a zapravo se radi o sudskom sporu koji je protiv privatne medijske kuće pokrenuo Ivan Merćep (vidi ovdje). O kakvom se sporu radi, objavljeno je na stranicama Ureda zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava.
"Europski sud za ljudska prava je dana 21. siječnja 2025. donio, a dana 11. veljače 2025. objavio presudu kojom je utvrdio povredu prava na pristup sudu kao jednog od aspekata prava na pošteno suđenje. Podnositelj je 2009. godine pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pokrenuo parnični postupak protiv privatne medijske kuće radi naknade štete, zbog članka koji je o njemu objavljen u dnevnim novinama u vlasništvu tuženika. Dok je postupak bio u tijeku (2013. godine), Financijska agencija pokrenula je postupak predstečajne nagodbe u odnosu na tuženika te oglasom pozvala sve vjerovnike da prijave svoje tražbine, nakon čega je prekinut postupak pred Općinskim sudom. Po nastavku postupka, podnositeljeva tužba je odbačena, jer on nije pravovremeno prijavio potraživanje iz parničnog postupka u postupak predstečajne nagodbe", navodi se na stranicama Ureda zastupnika Hrvatske.
Europski sud za ljudska prava na koncu je zaključio da je odbacivanje ove tužbe, isključivo zbog nepravovremene prijave potraživanja u predstečajnom postupku, predstavljalo pretjerani formalizam, koji je povrijedio pravo podnositelja na pristup sudu.
Aktualna presuda Europskog suda za ljudska prava, dakle, ne tiče se činjenice da je Tomislav Merčep osuđen za ratni zločin, niti je na bilo koji način dovodi u pitanje. Usput rečeno, Tomislav Merčep vodio je jedan spor protiv Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava. Početkom svibnja 2016. godine objavljena je presuda u sporu u kojem je Merčep tvrdio da je u Hrvatskoj bio nezakonito pritvoren. Europski sud za ljudska prava tad je njegovu tužbu odbio kao neosnovanu, odnosno presudio je u korist Hrvatske.
Što se tiče presude za ratni zločin, valja reći da je Tomislav Merčep nepravomoćno osuđen u svibnju 2016. godine, na pet godina i čest mjeseci zatvora. Nepunu godinu kasnije - 13. veljače 2017. godine - donesena je i pravomoćna presuda, kojom je kazna za ratni zločin povećana na sedam godina zatvora. Optužnica je Merčepa teretila da kao ratni zapovjednik postrojbe pričuvne policije nije spriječio svoje podređene u odvođenju i ubijanju srpskih civila. Presudom je utvrđeno da je Merčep kriv jer nije spriječio odvođenje i zlostavljanje 31 osobe iz Zagreba, Kutine, Ribnjaka, Janje Lipe, Bujavice, Međurića, Zbjegovače i Pakračke Poljane, od kojih su 23 osobe ubijene. Merčepovim odvjetnicima ostalo je da traže ukidanje presude te su podnijeli tužbu Ustavnom sudu, tvrdeći da su njihovom klijentu bila povrijeđena ustavna prava na pravično suđenje i pretpostavku nedužnosti. Ustavna tužba je odbijena koncem siječnja 2018. godine. U ožujku 2020. godine pušten je na uvjetnu slobodu zbog pogoršanog zdravlja, a umro je 16. studenog 2020. godine.
Zaključno, spomenuta presuda Europskog suda za ljudska prava u "slučaju Merćep" ne odnosi se na Tomislava Merčepa, pa samim time ni ne mijenja njegovu pravomoćnu presudu za ratni zločin, već se odnosi na proceduralnu grešku u privatnom parničnom postupku Ivana Merćepa protiv jedne medijske kuće.
ISPRAVAK - 21, veljače 2025. - U prvoj verziji ovog članka napravili smo grešku, navodeći da je presuda Europskog suda za ljudska prava donesena u sporu "Tomislav Merčep protiv Hrvatske", umjesto u sporu "Ivan Merćep protiv Hrvatske". Pogrešku smo naknadno ispravili, a izuzev ove intervencije sadržaj članka i njegov naslov ostali su nepromijenjeni. U našem radu trudimo se maksimalno isključiti mogućnost i najsitnije pogreške u procesu činjenične provjere, no unatoč tome pogreške se ipak mogu dogoditi. Naša pravila ispravaka i nadopuna, kao i povijest ispravaka i nadopuna, među kojima je ova prva, možete pronaći na ovoj poveznici.
