Kako su stranka Možemo! i projekti za zaštitu okoliša postali meta dezinformacija?
Na društvenoj mreži Facebook objavljen je video koji prikazuje saborsku zastupnicu i zagrebačku gradsku vijećnicu iz kvote stranke Možemo Radu Borić s natpisom - muzemo, modificiranim logom stranke Možemo!, te fotografiju "hotela za gliste" i screenshot naslova: "Zagreb otvorio hotel za pčele". Kadrove prati tonski zapis, glas spikerice koja govori: "Hotelska grupacija Možemo otvara hotele. Naime, stranka možemo za 200.000 eura otvorila dva ekskluzivna hotela, hotel za gliste i hotel za pčele. Potonji je otvoren na mjestu gdje se odlučilo ne kositi, među korovom gdje pčele ne idu uopće" (arhivirano ovdje).
U opisu uz ovaj video korisnik piše: "Građani Zagreba raznim udrugama plaćaju otvaranje 'hotela' za pčele i gliste? Da se dobro muze proračun Grada Zagreba je i činjenica da dotični hoteli su diskriminirani jer nema nigdje znaka da li LGBTQ+ pčele i gliste imaju pravo prvenstva stanovati u navedenim hotelima."
Informacije navedene u videu nisu točne.
Naime, takozvani "hotel za gliste", o kojem se govori i čija je fotografija prikazana u videu, zaista postoji. Na zagrebačkim Vrbanima ga je postavila udruga Vestigium, kao svojevrstan eksperiment. Naime, radi se o cijevi koja je s donje strane otvorena i ukopana u zemlju tridesetak centimetara, u koju je ubačeno leglo kalifornijskih glista. U nju se ubacuje pseći izmet, zajedno s lišćem ili primjerice papirnatim škarniclom. Gliste ubačeni materijal razlažu i odvode u dublje slojeve tla. U vrijeme kad je "hotel za gliste" postavljan, članovi udruge Vestigium govorili su za portal Agroklub: "Rješenje je jeftino, jednostavno i ekološko, za razliku od kakice koja se u plastičnim vrećicama baca u smeće i odvozi na Jakuševac. Želimo pokazati na ovom primjeru, koji se već koristi posvuda u svijetu - čak postoje tvrtke koje proizvode kompostne kante za pseće kakice - kako bi to moglo biti odlično rješenje za sve gradske parkove."
Dakle, hotel za gliste postoji, ali nije ga otvorila "hotelska grupacija Možemo". Udruga Vestigium svoju ideju realizirala je u ožujku 2020. godine, a stranka Možemo! vlast u Zagrebu preuzela je nakon lokalnih izbora u svibnju 2021. godine.
Što se tiče zagrebačkog "hotela za pčele", radi se o pilot projektu „Cvjetne livade“, koji je prošle godine provodio Gradski ured za mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i sigurnost. U svibnju prošle godine o tome je pisao Večernji list.
„Riječ je o novom pilot projektu koji je pokrenuo Grad Zagreb, a kakav primjerice postoji u Ljubljani i čitavom nizu europskih gradova. Radi se o takozvanim zonama za oprašivače, odnosno livadama na kojima se ostavlja vegetacija kako bi pčele mogle oprašivati. Iz grada su se dosjetili i naziva 'hotel za pčele', a znakom s tim natpisom spomenute su zone ograđene“, pisao je Večernji.
Projekt je provođen na devet lokacija u šest zagrebačkih gradskih četvrti. Trakom su ograđene površine na kojima se provodio takozvani odgođeni režim košnje, u odnosu na režim košnje ostalih javnih zelenih površina u gradu.
„Gradski travnjaci staništa su siromašna nutrijentima u tlu, a učestalom košnjom zagrijavaju se i isušuju. Odabrani travnjaci postali su Cvjetne livade odnosno staništa za oprašivače koji su izuzetno važni za očuvanje bioraznolikosti, a na brojnost njihove populacije negativno utječe urbana sredina i klimatske promjene“, navedeno je u popisu pilot projekta na stranicama Grada Zagreba. Projekt je nastao u sklopu Inicijative EU za oprašivače, politike kojoj je cilj - kako je u svibnju prošle godine pisao Jutarnji list - povećati znanje o divljim oprašivačima, osvrnuti se na negativne čimbenike koji na njih utječu i očuvati njihovu populaciju, između ostalog i u urbanim ekosustavima.
Projekt „Cvjetne livade“ bit će provođen i ove godine, na još više lokacija, budući da su ga u Gradu Zagrebu ocijenili vrlo uspješnim.
„Riječ je o inicijativi zelene tranzicije Grada Zagreba koja je nastala u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja. Tijekom istraživanja na Cvjetnim livadama zabilježeno je čak 113 biljnih vrsta i 68 vrsta divljih oprašivača, a njihova prisutnost najviša je tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci. Rezultati su pokazali kako provedene mjere odgođene košnje na zelenim gradskim površinama značajno doprinose očuvanju biološke raznolikosti, pružajući stanište za biljke, insekte i životinje, pomažu u oprašivanju, štite tlo od erozije i apsorbiraju vodu. Osim toga, imaju estetsku i kulturnu vrijednost te čuvaju prirodni krajobraz“, navedeno je na stranicama Grada Zagreba.
