Svjetski ekonomski forum nije "nezavisne medije" proglasio za najveću prijetnju

Godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma (World Economic Forum – WEF) u švicarskom Davosu, koji je ove godine održan od 20. do 24. siječnja, često je predmet teorija zavjera i dezinformacija. Jednu od njih iznio je korisnik Facebooka koji je postavio fotografiju Davosa (arhivirano ovdje), uz popratni tekst u kojemu se tvrdi sljedeće: “Svetski ekonomski forum proglasio 'nezavisne medije' za najveću pretnju s kojom se suočava novi svetski poredak 2025”. Istu tvrdnju objavio je i srpski rubni portal Nulta točka (arhivirano ovdje).

Riječ je o dezinformaciji. U nedavno objavljenom Izvješću o globalnim rizicima Svjetskog ekonomskog foruma, koje je u cijelosti dostupno ovdje, “nezavisni mediji” uopće se ne spominju. Dezinformacije i misinformacije, međutim, izdvojene su kao jedan od najznačajnijih globalnih rizika.

Službene stranice Svjetskog ekonomskog foruma navode da je ova organizacija osnovana 1971. godine kao neprofitna zaklada, te da je riječ o “međunarodnoj organizaciji za javno-privatnu suradnju, koja pruža globalnu, nepristranu i neprofitnu platformu za povezivanje među dionicima, s ciljem uspostavljanja povjerenja te stvaranja inicijativa za suradnju i napredak”. Organizacija “uključuje političke, poslovne, akademske, društvene i druge lidere društva kako bi oblikovali globalne, regionalne i industrijske agende”. 

Prema Wikipediji, WEF je najpoznatiji po svom godišnjem sastanku krajem siječnja u Davosu, planinskom odmaralištu u kantonu Graubünden u Švicarskoj. Kako se nadalje ističe na službenim stranicama organizacije, na ovom se sastanku okupljaju “svjetski lideri koji traže odgovore za ključne globalne i regionalne izazove, uključujući reakciju na geopolitičke šokove, poticanje rasta radi poboljšanja životnog standarda te vođenje pravedne i inkluzivne energetske tranzicije”. Wikipedia upozorava da su “Svjetski ekonomski forum i godišnji sastanak u Davosu kroz godine bili predmet kritika, uključujući optužbe o korporativnom preuzimanju globalnih i demokratskih institucija od strane organizacije”. 

Tako, primjerice, Transnacionalni institut (TNI), međunarodni neprofitni istraživački i zagovarački think tank osnovan 1974. godine, sa sjedištem u Amsterdamu, ovako opisuje glavnu svrhu Svjetskog ekonomskog foruma: „funkcioniranje kao institucija za povezivanje nove globalne elite, globalizacijske ‘mafijokracije’ bankara, industrijalaca, oligarha, tehnokrata i političara. Oni promiču zajedničke ideje i služe zajedničkim interesima: vlastitima“. 

Određeni mediji i pojedinci idu i korak dalje te, umjesto kritike temeljene na činjenicama i društvenoj i političkoj analizi, plasiraju teorije zavjere o WEF-u (o toj temi više pronađite ovdje, ovdje ili ovdje). 

Tvrdnja koja se širi društvenim mrežama i rubnim portalima o WEF-ovom navodnom proglašavanju nezavisnih medija “najvećom prijetnjom novom svjetskom poretku” primjer je takvih zavjereničkih narativa. Kako smo ustvrdili, u WEF-ovom izvješću se nezavisni mediji uopće ne spominju.

U priopćenju za medije o dvadesetom izdanju Izvješća o globalnim rizicima Svjetskog ekonomskog foruma, objavljenom 15. siječnja 2025. godine, navodi se da ono “otkriva sve fragmentiraniji globalni krajolik u kojem eskalirajući geopolitički, ekološki, društveni i tehnološki izazovi ugrožavaju stabilnost i napredak”.

Izvješće je proizvedeno od strane Inicijative za globalne rizike (Global Risks Initiative) pri Centru za novu ekonomiju i društvo (Centre for the New Economy and Society) Foruma, i temelji se na “uvidima iz ankete o percepciji globalnih rizika, koja obuhvaća stavove više od 900 globalnih lidera iz poslovnog sektora, vlada, akademske zajednice i civilnog društva”. 

Kao glavne prijetnje izdvojeni su sukobi, okoliš i dezinformacije. 

“Državni oružani sukobi pojavljuju se kao najhitniji globalni rizik za 2025. godinu, identificirani od strane gotovo četvrtine ispitanika”, stoji u ovom dokumentu, te se dalje upozorava da “dezinformacije ostaju među najznačajnijim kratkoročnim rizicima, već drugu godinu zaredom, naglašavajući njihov kontinuirani utjecaj na društvenu koheziju i upravljanje. Te prijetnje izazivaju podjele, potkopavaju stabilnost i povjerenje građana, te otežavaju nužnu suradnju u rješavanju zajedničkih kriza". 

Među kratkoročnim rizicima, osim dezinformacija, ističu se ekstremni vremenski uvjeti, društvena polarizacija, kibernetička špijunaža i ratovanje. Ekološki rizici dominiraju dugoročnom prognozom. 

“Cilj izvješća je identificirati i analizirati najhitnije rizike u neposrednom, kratkoročnom i dugoročnom vremenskom okviru, kako bi se liderima pružili alati za bolje razumijevanje i rješavanje rastućih izazova te potaknula kolektivna akcija za izgradnju budućnosti u kojoj će se moći bolje odgovoriti na izazove”, navodi se u priopćenju. 

Cijelo izvješće, punog naziva “Izvješće o globalnim rizicima za 2025.”, dostupno je ovdje, a u njemu se "globalni rizik" definira kao “mogućnost nastanka događaja ili stanja koji bi, ako se dogodi, negativno utjecao na značajan postotak globalnog BDP-a, stanovništva ili prirodnih resursa”.

U izvješću se ističe da, kao i prošle godine, „dezinformacije i misinformacije te polarizacija društva ostaju među glavnim rizicima, što nije iznenađujuće s obzirom na ubrzano širenje lažnih ili obmanjujućih informacija koje pojačavaju ostale značajne rizike, od državnih sukoba do ekstremnih vremenskih uvjeta”. 

Prema rezultatima ankete, dezinformacije i misinformacije identificirane su kao glavni globalni rizik za 2027. godinu. Navodi se da postaje sve teže razlikovati sadržaj generiran umjetnom inteligencijom (AI-em) od onog kojeg stvaraju ljudi. Alati umjetne inteligencije omogućavaju širenje dezinformacija kroz videozapise, slike, glasovne zapise i tekst. Napominje se i kako “glavni kreatori lažnog ili obmanjujućeg sadržaja u nekim zemljama uključuju državne aktere“ te upozorava kako je medijski krajolik sve fragmentiraniji, a politička i društvena polarizacija iskrivljuju narative i dodatno potkopavaju povjerenje u medije i institucije. 

Zaključno, kao što smo utvrdili, u opširnom izvješću Svjetskog ekonomskog foruma, u kojemu se identificiraju brojni globalni rizici, nezavisni mediji se ne spominju. Dezinformacije su, međutim, prepoznate kao jedna od glavnih kratkoročnih prijetnji.