Je li Venecijanska komisija uistinu poručila da su zastupnici nacionalnih manjina u parlamentu potpuno nepotrebni i kontraproduktivni?

Društvenim mrežama viralno se širi fotografija na kojoj je ispisana navodna "preporuka Venecijanske komisije o zastupnicima nacionalnih manjina u parlamentima članica Europske unije". Preporuka o kojoj je riječ navodno glasi ovako: "Države članice Europske unije nisu dužne imati zasebne parlamentarne zastupnike nacionalnih manjina. Zemlje članice Europske unije imaju riješeno pitanje nacionalnih manjina te je njihova prisutnost u parlamentima potpuno nepotrebna i kontraproduktivna, jer time pripadnici nacionalnih manjina kao građani ostvaruju dvostruko pravo glasa“ (arhivirano ovdje, ovdje, ovdje i ovdje). Među brojnim osobama koje dijele ovu "preporuku" je i bivši saborski zastupnik te predsjednik Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata Stevo Culej. 

Međutim, to je lažna vijest. Naime, Venecijanska komisija nije dala takvu preporuku. Naprotiv, Venecijanska komisija - čiji je službeni naziv Europska komisija za demokraciju kroz pravo (vidi ovdje i ovdje) - u više je navrata naglasila da je "zajamčeno pravo na parlamentarnu zastupljenost manjinama jedno od najvažnijih prava u demokratskom društvu". 

Takav stav, primjerice, možemo naći na 52. stranici Kompilacije mišljenja i izvješća Venecijanske komisije o zaštiti nacionalnih manjina, izdanoj 11. studenog 2017. godine (vidi ovdje). U istom dokumentu, na 54. stranici, navedeno je "Načelo 2.d.bb.", a ono glasi: "Posebna pravila koja jamče nacionalnim manjinama zajamčena mjesta ili predviđaju iznimke od uobičajenih kriterija raspodjele mandata za stranke koje predstavljaju nacionalne manjine u načelu nisu u suprotnosti s jednakim biračkim pravom".

I u Kompilaciji mišljenja i izvješća Venecijanske komisije o izbornim sustavima i pravima manjina iz 2019. godine također se govori o zastupljenosti manjina u izabranim tijelima, a iz svih mišljenja i izvješća jasno proizlazi da se Venecijanska komisija zalaže za zastupljenost nacionalnih manjina u izabranim tijelima (vidi ovdje). 

Već u uvodu, u dijelu naslovljenom "Opći dokumenti", objašnjava se da "različiti aranžmani izbornog sustava mogu olakšati zastupljenost manjina", pri čemu se spominje da "neki oblici preferencijalnog glasovanja – prenosivi pojedinačni glas (proporcionalni sustav), alternativni glas (većinski sustav) – mogu olakšati zastupljenost manjina omogućujući biračima rangiranje kandidata prema preferencijama".

Tvrdnja da Venecijanska komisija prisutnost nacionalnih manjina u parlamentima smatra nepotrebnom i kontraproduktivnom već se širila u proljeće prošle godine, kad se njome bavio portal Faktograf. Novinarka Faktografa Gabrijela Galić pritom je citirala dijelove znanstvenog rada „Pravo na zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u nacionalnim parlamentima“, koji su 2021. godine u časopisu Pravnik objavili Antonija Petričušić s Pravnog fakulteta u Zagrebu i pravnik Marko Dolenec (vidi ovdje i ovdje). 

U tom radu autori se dotiču i Kodeksa dobre prakse u pitanjima izbora iz 2002. godine, u kojem je Venecijanska komisija navela da načelo europske izborne baštine o jednakosti prava glasa ne biva narušeno kada se uvode posebna pravila kojima se nacionalnim manjinama jamče rezervirana mjesta ili koja im osiguravaju izuzeća od uobičajenih kriterija za dodjeljivanje mjesta za stranke koje predstavljaju nacionalne manjine.