L
upa

Nema „skrivene tajne“ o Lidlovom bonu od 500 eura, radi se o prevari

Piše: Ivor Fuka
Društvene mreže
25.8.2024.
Foto: Pixabay

„Možete dobiti bon od 500 € gotovo besplatno. Sve što trebate učiniti je ispuniti kratku anketu“, sadržaj je više plaćenih oglasa koji su se u posljednje vrijeme pojavili na Facebooku, a u kojima se tvrdi da građani vrlo povoljno mogu dobiti vrijedan bon za trgovački lanac Lidl, što je do sad bila strogo „skrivana tajna“ ove kompanije. 

Sva tri oglasa došla su sa iste Facebook stranice, a uz njih se nalazi link koji zaista vodi na anketu. Međutim, ono što se tvrdi u oglasima nije točno, a niti stranica na kojoj se nalazi anketa ima bilo kakve veze s Lidlom, iako se na njoj nalazi logotip ove kompanije.

(Snimka zaslona)

Već i površnim pregledom može se zaključiti da je riječ o stranici koja je otvorena samo za ovaj pokušaj prevare. Ima svega pet pratitelja i devet objava, od kojih su sve postavljene isti dan, 21. kolovoza. Uz objave koje su oglašavane na ovoj društvenoj mreži, na stranici je objavljeno tek nekoliko “osobnih” fotografija „autorice“ stranice te par objava službene Facebook stranice Lidla, kako bi stranica dobila na uvjerljivosti. U opisu profila navodi se da je „autorica“ radila za Lidl, no nije navedeno kada. 

(Snimka zaslona: Facebook)

„Svi bi trebali znati za ovu rupu u Lidl-u… Moja sestra radi u Lidl-u i podijelila je sa mnom link na njihovu web stranicu za bonove, gdje možete dobiti bon od 500 € gotovo besplatno. Sve što trebate učiniti je ispuniti kratku anketu. Svaki mjesec objavljuju točan broj bonova i obično se brzo rasprodaju! Želim podijeliti ovu web stranicu s vama kako biste je i vi mogli isprobati! Kvalificirao/la sam se nakon što sam odgovorio/la na nekoliko pitanja i slijedio/la njihove korake. Doslovno mi je trebalo 2 minute da to završim! Ostavit ću poseban link ispod kako biste ga mogli isprobati“, tekst je dvaju objava s različitim fotografijama „kupljenih“ proizvoda. Tekst u obje objave je identičan, a jedino su fotografije različite - prikazuju pun prtljažnik i puna kolica namirnica iz dućana. 

(Snimka zaslona: Facebook)

U trećem, pak, plaćenom oglasu, uz koji se koristi ista fotografija kao i u jednoj od prethodnih objava, ona s punim prtljažnikom, „autorica“ priča drugu priču. Naime, u ovoj verziji je ona ta koja je radila u Lidlu dok joj šef nije dao otkaz jer je bila bolesna. Stoga se odlučila da otkrije tajnu za čije čuvanje zaposlenike „treniraju“ kako bi je sakrili od javnosti te ih tjeraju da potpišu ugovor po kojem to mogu otkriti samo bliskim prijateljima i obitelji. Ta tajna je „rupa u sustavu s Lidl poklon karticama“. Nastavak priče je isti kao i prethodnih – ispunite kratku anketu na ostavljenom linku i dođite do bona od 500 eura. Nakon popunjavanja ankete od svega tri pitanja, koja u ovom slučaju ne traže vaše osobne podatke, otvara vam se mogućnost da kupite bon od 500 eura za samo 1,95 eura

(Snimka zaslona: Facebook)

Pretragom smo pronašli i kako su osobne fotografija „autorice“ stranice „posuđene“ s Instagram profila žene iz Velike Britanije, a slično je i s fotografijama „kupljene“ robe. Jedna od fotografija objavljena je na Reditu još 2018. godine, dok se druga fotografija s kolicima punima robe već godinama dijeli internetom. 

Objave su postavljene u razmaku od nekoliko minuta, a imaju identične komentare s istih lažnih profila. Komentari stižu od profila s lokacija kao što su Bukurešt, Bern ili Riga i svi su redom istog tipa, te služe kako bi se korisnika Facebooka uvjerilo da je sve napisano istina.

“Još uvijek sam u šoku! Trošili smo više od 1000 eura mjesečno za supermarkete, ali zahvaljujući ovoj rupi u sustavu možemo uštedjeti naš novac! Hvala vam.”; “Ne mogu vjerovati da je to istina! Dobio/la sam bon od 500 eura i platio/la sam samo 1,95 €! Hvala vam puno što ste podijelili ove informacije s nama.”; “Izgleda predobro da bi bilo istinito, ali odlučio/la sam pokušati! Već sam se prijavio/la i dobio/la potvrdu narudžbe!”, neki su od ostavljenih komentara pod objave.

Odmah primjećujemo da su i objave i komentari pisani identičnim stilom koji u stvarnosti nije uvriježen, pa osobe o sebi pišu u prvom licu ovako: “kvalificirao/la sam se “; “slijedio/la (sam)“, “već sam se prijavio/la i dobio/la…”; “dobio/la sam”, “platio/la sam” … 

Iz Lidla su nam potvrdili da je riječ o prevari i da ovakvi bonovi ne postoje. 

“Riječ je o lažnim Facebook objavama koje neovlašteno koriste ime Lidl Hrvatska. U svrhu sprječavanja takvih objava, Lidl Hrvatska je poduzeo potrebne mjere”, kažu.

Navode i kako ovakve prevare redovito prijavljuju Meti kako bi zaštitili svoje kupce od pokušaja iznuđivanja novca ili podataka.

“Točne informacije o Lidlovim proizvodima i nagradnim igrama mogu se pronaći isključivo na službenim kanalima: web stranici www.lidl.hr, Facebooku Lidl Hrvatska te Instagramu @lidl_hrvatska”, upozoravaju iz Lidla. 

Inače i ranije je bilo sličnih prevara u kojima se koristilo ime ove kompanije. U kolovozu 2019. godine lažna Facebook stranica pod nazivom Lidl HR promovirala je nagradnu igru preko koje su prevaranti pokušavali doći do osobnih podataka građana zbog čega su iz ovog trgovačkog lanca na svojim službenim stranicama upozorili pratitelje o lažnoj nagradnoj igri. U studenom 2022. godine na Facebook profilu “Lidl Fans” objavljena je još jedna lažna nagradna igra u kojoj se korisnike obećanjem poklon vrećica, poklon kartica i novčanih nagrada navodi na klikanje linkova na kojima im se pokušava prodati sadržaj za mobitel.

Središnji portal za potrošače upozorava na kibernetički kriminal i savjetuje da dobro pazite na osobne podatke i na to kakve podatke dijelite putem društvenih mreža te da on-line plaćanja radite samo preko sigurnih internet stranica (https: protokol) i koristeći sigurne načine povezivanja na Internet (javne WIFI mreže mogu biti rizične te bi ih trebalo izbjegavati pri plaćanjima).

Lažne ankete su standardna metoda prevaranata koji ih koriste kako bi se domogli vaših osobnih i bankovnih podataka, lozinki ili novca. U zamjenu za ispunjavanje kratke ankete najčešće se nude poklon kartice, besplatni darovi ili popust na neki proizvod. Na kraju ankete često se traži broj kreditne kartice. Prevaranti često računaju na povjerenje koje ljudi imaju u poznate tvrtke. Udruge i povjerenstva za zaštitu potrošača, poput ove australske, ističu prevare s poklon karticama kao jednu od najučestalijih te savjetuju korisnike da provjere legitimnost ponude tako da pogledaju je li navedena na službenoj web stranici trgovca ili pozivom na službu za korisnike. 

Ranije smo na Lupi pisali o sličnim prevarama – primjerice, o Facebook stranici koja se lažno predstavljala kao službeni profil zagrebačkog aerodroma te širila vijest o prodaji nepreuzete prtljage. Potom o stranici koja je zavaravala korisnike da se radi o kompaniji A1 te je objavila da Apple prodaje iPhone 15 Pro za simboličan iznos, a i o nekoliko Facebook stranica koje su se lažno predstavljale kao službene stranice Hrvatske pošte te širile objave o prodaji nepreuzetih paketa za 1,95 eura … Iskusni korisnici društvenih mreža već će površnim pregledom ovakvih objava najvjerojatnije odmah detektirati prevaru, međutim stariji građani koji se ne snalaze tako dobro u online svijetu mnogo su ranjiviji i u opasnosti su da postanu žrtve ovakvih prevara.

Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Agencije za elektroničke medije. Agencija za elektroničke medije ne može se smatrati odgovornima za njih.