L
upa

Ne „nasjedajte“ na objave o prodaji nepreuzetih paketa Hrvatske pošte za 1,95 eura

Piše: Matija Krivošić
Društvene mreže
28.11.2023.
Foto: Slika zaslona/Facebook

Na nekoliko Facebook stranica, koje se lažno predstavljaju kao službene stranice Hrvatske pošte, u zadnjih mjesec dana pojavile su se objave vrlo primamljivog karaktera o prodaji nepreuzetih paketa za samo 1,95 eura. Korisničke stranice na Facebooku (Hrvatska-Pošta, Hrvatska Pošta Delivery, Hrvatska Pošta Express, Hrvatska-Pošta Dostava) koristeći izvedenice službenog imena Hrvatske pošte u svom predstavljanju, uz prikladne zavaravajuće fotografije postavile su objave sličnog sadržaja.

„Posljednja prilika! Hrvatska pošta dijeli pakete koji su ostali bez vlasnika za 1,95 eura. Svake godine milijuni paketa prolaze kroz naše poštanske poslovnice, a neki od njih ostanu bez vlasnika. Imamo pravo zbrinuti ove pakete, ali želimo razveseliti naše građane pa stoga nudimo cijele palete roba za 1,95 eura! Unutar kutija možete pronaći predmete kao što su elektronika, dodaci i kućanski aparati!“, stoji u jednoj takvoj objavi. 

Već površnim pregledom navedenih Facebook stranica može se uočiti da ni na jednoj od njih ne postoji poveznica koja vodi do službene stranice Hrvatske pošte, službenog broja telefona ili e-mail adrese. Također, ne postoje nikakve druge fotografije ili objave osim onih koje se tiču navodnih prodaja paketa „bez vlasnika“. Uz to, indikativno je i da stranice imaju vrlo mali broj pratitelja. Naime, primjerice, jedna od navedenih stranica ima samo devet pratitelja, druga 14, treća i četvrta 30, odnosno 40 pratitelja. 

Posebno zavaravajući su komentari ispod ovakvih objava u kojima se javljaju navodno zadovoljni prijašnji kupci, koji zahvaljuju „Hrvatskoj pošti“ na isporučenom paketu za 1,95 eura.

„Sve je sjajno, ali stiglo je tjedan dana kasnije. Sve u svemu, puno vam hvala na prilici da sudjelujem u ovoj nevjerojatnoj ponudi“, jedan je od takvih komentara, ispod kojeg se onda potom stranica nadovezuje s isprikom zbog kašnjenja uzrokovanog velikim brojem zainteresiranih ili se zahvaljuju na ukazanom im povjerenju. 

U komentarima „zadovoljni kupci“ postavljaju i fotografije primljene robe, uglavnom elektroničke opreme. Međutim, pretragom takvih postavljenih fotografija može se utvrditi kako su one već nebrojeno puta korištene, često i za upravo ovakve prevare. Obično se ispod ovakvih objava na Facebooku može uočiti da je napisan veliki broj komentara, međutim kada se otvore komentari njihov broj je višestruko manji, što je znak da prevaranti brišu komentare svih korisnika koji upozoravaju da se u ovim slučajevima radi o prevari.  

Potvrdu da se radi o lažnoj informaciji dobili smo iz Hrvatske pošte, odakle su nam u odgovoru na pitanje jesu li upoznati s ovim objavama koje se koriste njihovim imenom, odgovorili kako se radi o prevari. 

„Obavijest o prodaji izgubljenih i neuručenih paketa samo je jedna u nizu pokušaja prijevara koji su se pojavili u posljednje dvije godine, a uključuju i lažne nagradne igre, humanitarne akcije, lažne poveznice za plaćanje i preuzimanje pošiljaka te prijevare vezane uz internetske oglasnike“, stoji u odgovoru koji je Lupa dobila od Krešimira Domjančića, izvršnog direktora Ureda za korporativne komunikacije Hrvatske pošte. 

Nadalje, u komunikaciji s Domjančićem doznali smo i da je Hrvatska pošta o konkretnom slučaju odmah upozorila korisnike putem svoje internetske i Facebook stranice čim su se pojavile lažne objave o prodaji nepreuzetih paketa za 1,95 eura. 

Kako je Domjančić potvrdio za Lupu, zajedničko svim ovim slučajevima lažnog predstavljanja u ime Hrvatske pošte je pokušaj krađe podataka, odnosno sredstava s bankovnih kartica. 

„Lažne poruke i obavijesti vezane za Hrvatsku poštu mogu se relativno jednostavno prepoznati po barem jednom od elemenata: sumnjivoj i čudnoj e-mail adresi ili poveznici (službena domena Hrvatske pošte je posta.hr), starom logu Hrvatske pošte te pravopisnim i gramatičkim pogreškama“, navodi Domjančić te dodaje kako su u proteklom periodu primijetili i određen broj sličnih prevara putem internet oglasnika na društvenim mrežama. Te se prevare, objašnjava, može prepoznati po broju s kojeg se prevaranti javljaju, a koji uglavnom nije registriran u Hrvatskoj. Pored toga, u pravilu prevaranti u prepisci čine gramatičke i pravopisne pogreške.

„Najveću sumnju svakako treba pobuditi ako dobijete poveznicu na kojoj trebate unijeti podatke s bankovne kartice. Poveznice za unos podataka s bankovne kartice pojavljuju se u svim prethodno navedenim pokušajima prevare. Ukoliko kupujete putem oglasnika, jedini podaci koji su potreban za uplatu su vaš IBAN te ime i prezime, a traži li kupac broj vaše kartice i CVC/CVV broj sigurno se radi o pokušaju prevare“, upozorava izvršni direktor Ureda za korporativne komunikacije Hrvatske pošte. 

Ukoliko u konačnici budete žrtva internetske prevare i dođe do krađe vaših podataka korisnicima iz Hrvatske pošte savjetuju da se jave policiji, a najbolja prevencija je, kako kažu, edukacija i obraćanje pozornosti na detalje u poruci e-pošte i provjera poveznica. 

O gotovo identičnom slučaju prevare pisale su i naše kolege i kolegice iz Grčke. Factcheckeri s portala Ellinika Hoaxes pisali su o tome kako kruži lažna informacija na društvenim mrežama da pružatelji poštanskih usluga ELTA prodaju paletu neuručenih paketa za samo dva eura. Na isti način, kao i u hrvatskom slučaju, iskorištene su stare „stock“ fotografije (greatcozzy.com, sitbloap.com, merkandi.com) koje su potom montirane s logom grčke pošte ELTA i objavljene uz oglas da se prodaju razni elektronički predmeti za jako nisku cijenu.

Nažalost, svjedoci smo kako u današnjem online prostoru postoji sve više sličnih lažnih oglasa i da su prije na udaru osobe starije životne dobi. Kako su nam i naglasili iz Hrvatske pošte, važno je konstantno educiraju o mogućnostima prevara putem internet oglasa i da obraćaju pozornost na vjerodostojnost priloženih informacija unutar objava ili oglasa u kojima se nešto nudi. 

Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Agencije za elektroničke medije. Agencija za elektroničke medije ne može se smatrati odgovornima za njih.