Večernji list objavio je netočne tvrdnje o USAID-ovom financiranju BBC-ja i Politica

Američki Odjel učinkovitosti vlade (DOGE) početkom mjeseca je iznio niz informacija o načinu na koji Sjedinjene Američke Države troše novce poreznih obveznika. Pod povećalom tog novoosnovanog ureda nove predsjedničke administracije našla se i Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) što je izazvalo veliku medijsku pažnju kao i „zamrzavanje” svih isplata te agencije od strane američkog predsjednika (vidi ovdje). Sam predsjednik Donald Trump se u svojoj objavi na društvenoj mreži Truth zapitao „zbog čega je Politico plaćen milijune dolara” insinuirajući kako je poznata američka medijska kuća Politico specijalizirana za politiku i javne politike (pot)plaćena novcem poreznih obveznika u korist njegovih političkih protivnika.

Vijest su prenijeli brojni korisnici na društvenim mrežama (primjerice ovdje ili ovdje), kao i bivši teksaški kongresmen Ron Paul (arhivirano ovdje). Između ostaloga, navodi se kako je donacije od USAID-a, osim portala Politico, primala i britanska javna televizija BBC. Poznati konzervativni komentator Kyle Becker u objavi koju je vidjelo preko 12 milijuna korisnika mreže X donosi i presliku službenog portala za analizu državne potrošnje tvrdeći kako je Politico od USAID-a primio 8,1 milijun dolara (arhivirano ovdje).

Donald Trump na Truthu (Snimka zaslona/Truth)

Oslanjajući se na razmišljanje Donalda Trumpa koji se pita „da li se propadajući New York Times održava na životu novcima poreznih obveznika”, još jedan utjecajni konzervativac, Benny Johnson, okarakterizirao je ovo „najvećim medijskim skandalom u povijesti”. Pri tome je dodao i kako „ni jedan zaposlenik medijske kuće Politico jučer nije dobio plaću” (arhivirano ovdje).

Ovakva vijest o financiranju stranih medija od strane USAID-a brzo se proširila i do Hrvatske. U Večernjem listu tako je u petak, 14. veljače objavljena kolumna Borislava Ristića koji, između ostaloga, navodi sljedeće: „Uzmimo za primjer medije. Korupcija je bila toliko duboka i 'normalizirana' da mnogi ljudi iz medija nisu bili ni svjesni koliki je utjecaj ova organizacija imala na njih. Tako su zaposlenici kuće Politico toga postali svjesni tek kada su ostali bez plaća, jer je američka vlada zatvorila dotok novca kroz USAID. Slično je, primjerice, i s BBC-jem, medijskom kućom za koju se ispostavilo da joj je USAID drugi glavni izvor financiranja”.

Večernji list "zaključao" je ovaj tekst, odnosno njegovo čitanje omogućio samo svojim "Premium" korisnicima. Međutim, prenijeli su ga drugi mediji (arhivirano ovdje), a objavljen je i u tiskanom izdanju pa je time ipak postao dostupan široj javnosti, skupa s prethodno citiranim dezinformacijama koje iznosi Ristić.

Neovisno o tome na koji način USAID funkcionira i čemu služi, pregledom portala za pretragu državne potrošnje SAD-a, nalazimo kako je USAID u dva navrata sklapao ugovore s Politicom. Prvi puta u rujnu 2023. godine kada je ovom mediju uplaćeno 20.000 dolara i to na ime pretplate na njegov sadržaj (dostupno ovdje, arhivirano ovdje), a drugi put, u rujnu 2024. godine kada je USAID godišnja pretplata koštala četiri tisuće dolara više, odnosno novu pretplatu je platio 24.000 dolara (dostupno ovdje, arhivirano ovdje). Ukupno je, dakle, Politico od USAID-a uprihodio 44.000 dolara od pretplate u dvije godine.

Pretplata iz 2024. godine (Izvor: Usaspending.gov)

Prema službenim podacima Ureda za statistiku SAD-a, prosječna godišnja brutto plaća novinara u SAD-u iznosi 57.500 dolara (54.780 eura), dok Politico prema podacima iz prošle godine ima oko 1.100 zaposlenih, od kojih nisu svi novinari, a kompanija u čijem je vlasništvu, Axel Springer, 18.000 zaposlenih, ne čini se vjerojatnim da bi se ove uplate USAID-a mogle smatrati presudnima za financijsku stabilnost ovog medija.

U priopćenju javnosti koje je uredništvo objavilo 6. veljače stoji kako Politico nikada, u svojih 18 godina postojanja, nije dobio nikakve državne donacije. 

Na istom mjestu, uredništvo objašnjava i kako Politico ima sustav pretplate (POLITICO PRO) koju koriste brojne tvrtke, organizacije i neke državne agencije. 

„Pretplaćuju se jer ih to čini boljima u njihovom poslu – olakšava im praćenje politika, zakona i regulativa u realnom vremenu s vijestima i informacijama i tehničkim podacima”, navodi uredništvo.

Ukoliko na portalu za pretragu državne potrošnje SAD-a pretražimo sve transakcije koje su državne službe SAD-a, mimo USAID-a, imale s ovom medijskom kućom, nailazimo na podatak kako je Politico od 2016. godine, zaključno s ovim kvartalom tekuće godine, od pružanja usluga državnim službama uprihodio 9,4 milijun dolara (dostupno ovdje, arhivirano ovdje - pri učitavanju stranice podaci se automatski vraćaju na početne postavke, odnosno, na razdoblje posljednjih 12 mjeseci u kojem se bilježi 7,4 milijuna dolara, a kako bi realan podatak bio dostupan potrebno je, iz padajućeg izbornika "Fiscal years" u gornjem desnom uglu, manualno odabrati '"All years'"). Gotovo polovina od toga se odnosila na pretplate (4,44 milijuna dolara), dok se ostale uplate uglavnom odnose na poslovne aplikacije i profesionalne usluge. To, međutim, kako smo naveli, nema veze s USAID-om. Službene stranice za potrošnju vlade navode i kako su najveći korisnici usluga medijske kuće Politico ministarstva energetike, prirodnih resursa, trgovine i poljoprivrede. Među najvećim pojedinačnim korisnicima je pak Izvršni ured predsjednika koji je od 2016. godine potrošio malo više od pola milijuna dolara na usluge ove medijske kuće.

U Politicu pojašnjavaju kako se državne agencije koje koriste usluge ove platforme za profesionalne korisnike pretplaćuju kroz standardnu javnu proceduru – poput bilo kojeg drugog alata koji kupuju „kako bi radile pametnije i efikasnije“. 

„Nije riječ o financiranju, već o transakciji. Baš kao što država kupuje istraživanja, opremu, softver i industrijske izvještaje. Neki glasovi na mreži namjerno šire neistine. Budimo jasni: Politico financijski ne ovisi o vladi i nema skrivenu agendu. Naš je posao pratiti politiku i političke odluke”, stoji u priopćenju.

Vratimo se i drugom dijelu tvrdnje Borislava Ristića iznesene u Večernjem listu.

„Slično je, primjerice, i s BBC-jem, medijskom kućom za koju se ispostavilo da joj je USAID drugi glavni izvor financiranja”, piše Ristić. 

Provjerili smo i je li ta tvrdnja točna. Naime, British Broadcasting Corporation (BBC) financira se prvenstveno iz pretplata, na osnovu Kraljevske povelje kojom je osnovan još 1926. godine. Kako stoji u samom dokumentu, „BBC mora biti nezavisan u ispunjavanju misije i promocije javne svrhe, posebno u pogledu uredničkih i kreativnih odluka, vremenu i načinu u kojima donosi usluge kao i uređenju”. Misija britanske javne televizije, navodi se, je „raditi u javnom interesu, služeći svim korisnicima tako što im predstavlja nepristran, visoko kvalitetan i originalan sadržaj koji informira, obrazuje i zabavlja”. Objašnjava se i pojam nagodbe o financiranju prema kojoj je vlada, uzimajući u obzir „komercijalne prihode BBC-ja i uz konzultacije s BBC-jem”, dužna odrediti pristojbu kojom se osigurava „efektivno ispunjenje misije i ispunjenje javne svrhe”. 

Najvećim dijelom se, dakle, BBC se financira iz televizijske pristojbe koje su 2023. godine iznosile 3,74 milijardi funti (4,16 milijardi eura) što je 2023. godine činilo oko 65 posto budžeta od ukupnih 5,7 milijardi funti (6,8 milijardi eura). Ostatak prihoda dolazi iz komercijalnih i drugih djelatnosti poput prodaje programa, donacija građana, udruga i drugih entiteta koji su lani činili oko 35 posto prihoda. 

Prihodi BBC-ja za 2023. godinu (Izvor: Godišnji izvještaj BBC-ja)

Ukoliko se ponovo obratimo službenom portalu za provjeru državne potrošnje SAD-a vidimo kako je USAID u posljednjih 12 mjeseci u sedam transakcija donirao 2,78 milijuna dolara (2,65 milijuna eura) za BBC Media Action (dostupno ovdje, arhivirano ovdje). U usporedbi s 4,16 milijardi eura koje BBC uprihodi na ime pretplate, teško da bi donacije USAID-a mogle činiti „drugi glavni izvor financiranja” ovog javnog servisa kako to tvrdi Ristić u Večernjem listu. 

Uostalom, BBC Media Action nije isto što i BBC. Naime, radi se o međunarodnoj humanitarnoj organizaciji koju je 1999. godine osnovao BBC. Iako koristi novinarske standarde i vrijednosti, te redovito surađuje s odjelima ove medijske kuće, pravno i financijski je neovisni entitet te se kao neovisna humanitarna organizacija BBC Media Action ne financira iz televizijske pristojbe kao BBC. 

„Naš rad omogućavaju donatori – vlade, fondacije, tvrtke i privatne osobe”, navode u ovoj dobrotvornoj organizaciji. 

Pribavljenim donacijama BBC Media Action, između ostalog, financira projekte poput ženskih lokalnih radio stanica u Afganistanu ili edukacije o spolnom zlostavljanju u Nepalu. Slične aktivnosti ova organizacija provodi (ili je provodila) u još 58 drugih zemalja diljem Azije, Afrike i Europe. 

Prema godišnjem izvješću objavljenom u ožujku prošle godine, proračun ove humanitarne organizacije lani je iznosio 25,175 milijuna funti (30,19 milijuna eura). Vlada Ujedinjenog Kraljevstva doprinosi s 4,42 milijuna funti, a direktno ili kroz svoje agencije, Media Action podupiru i vlade SAD-a, Švicarske, Kanade, Švedske, Norveške, Irske, Nizozemske, Belgije i Australije s 9,24 milijuna funti. USAID je 2024. godine uistinu bio drugi najveći donator BBC Media Actiona s 2,613 milijuna funti, no kako smo već naveli to nije isto što i BBC (razlika u iznosu navedenom na službenom portalu potrošnje vlade SAD-a odnosi se na različito računanje fiskalne godine koja u SAD-u traje do 30. rujna dok u Ujedinjenom Kraljevstvu taj period završava 31. ožujka). Iz izvještaja BBC-jeve dobrotvorne organizacije može se iščitati i kako, osim USAID-a, rad BBC Media Actiona podupire i Državno tajništvo SAD-a.

Donatori humanitarne organizacije BBC Media Action (Izvor: Godišnji izvještaj)

Inače, Agencija za međunarodni razvoj (USAID) osnovana je za pružanje međunarodne gospodarske i humanitarne pomoći u skladu s vanjskom politikom SAD-a. Djeluje od 1961. godine na inicijativu tadašnjeg predsjednika Johna F. Kennedyja. Osim tehničke, financijske i druge vrste pomoći u promociji interesa SAD-a, ova se agencija nerijetko povezivala s prikrivenim operacijama protiv, da nabrojimo tek neke, režima na Kubi (vidi ovdje ili ovdje) i u Boliviji (vidi ovdje), dok su njene financije često izazivale kontroverze jer skepsa prema USAID-u kao agenciji namijenjenoj isključivo za pomoć i razvoj traje već desetljećima.

Zaključno, unatoč napisima na društvenim mrežama koji očigledno utječu i na pisanje tiskanih medija u Hrvatskoj, USAID nije potplaćivao Politico ili javni medijski servis Ujedinjenog Kraljevstva. Od medijske kuće Politico USAID je u dvije godine naručivao tek pretplate u vrijednosti od 44.000 dolara. Jednako je netočna i tvrdnja kako je BBC-ju USAID drugi glavni izvor financiranja. Godišnji prihodi BBC-ja su 5,7 milijardi funti, a USAID je s 2,6 milijuna funti financirao samo humanitarni entitet koji pripada obitelji BBC-ja, ali je o njemu financijski neovisna organizacija. Također, ne postoje nikakvi dokazi da je USAID „korumpirao“ ove medije. Stoga, Večernji list je, odnosno njegov kolumnist Borislav Ristić, iznio netočne tvrdnje. 

Dodajmo još kako širenje neprovjerenih informacija i netočnih tvrdnji, posebice o eventualnom uplitanju domaćih ili stranih vlada u rad profesionalnih medija, iznimno negativno utječe na povjerenje javnosti u javne servise i medije, što jasno odražava važnost neovisnosti profesionalnog novinarstva.