Točno je da je još Ivo Sanader rukometašima javno obećao izgradnju Rukometnog doma
Hrvatska je uz Dansku i Norvešku domaćin Svjetskog rukometnog prvenstva koje se održava od 14. siječnja do 2. veljače 2025. godine. U Hrvatskoj se utakmice igraju u tri dvorane - u Areni Zagreb, Areni Varaždin i porečkom Sportskom centru Žatika.
Uoči prve utakmice hrvatskih rukometaša u zagrebačkoj Areni, bivši rukometni reprezentativac i sukomentator RTL-a Mirza Džomba pitao je predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića: "Do kad će hrvatski rukometaši biti podstanari u Hrvatskoj? Je li vrijeme da se napravi jedna dvorana koja će biti baš za rukomet?".
"To je pitanje koje se dugo postavlja, moramo se konzultirati s ministrom turizma i sporta. Ako rezultati budu dobri, radit ćemo na tome", odgovorio je Jandroković, a ova tema dobila je kasnije i nastavak u programu RTL-a pa se i bivši vratar reprezentacije Vladimir Šola, također stručni sukomentator ove televizije na aktualnom Svjetskom prvenstvu, uključio u raspravu.
"Činjenica je da je vlada Ive Sanadera obećala Rukometni dom, a i Plenkovićeva vlada naglasila važnost izgradnje sportske infrastrukture od nacionalnog interesa. Sad se postavlja pitanje je li rukomet od javnog interesa ili ne", rekao je Šola.
Budući da je Šola vezano uz izgradnju Rukometnog doma „prozvao“ dvojicu hrvatskih premijera, provjerili smo koliko su njegove tvrdnje o dobivenim obećanjima i jamstvima za izgradnju spomenute dvorane točne.
Hrvatska je za potrebe Svjetskog rukometnog prvenstva 2008. godine, kojem je Hrvatska samostalno bila domaćin, izgradila sportske dvorane u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Varaždinu i Poreču te su one odmah kolokvijalno prozvane „rukometnim arenama“. Njima je pridodana i dvorana u Zadru koja se počela graditi neovisno o Svjetskom prvenstvu, no i njezinu je izgradnju Vlada RH naknadno sufinancirala kako bi imala jednak tretman kao i ostali objekti izgrađeni za potrebe prvenstva.
Najviše pozornosti privukle su dvije najveće hrvatske dvorane, sagrađene po modelu javno-privatnog partnerstva – Arena Zagreb kapaciteta 15.200 sjedećih mjesta i Spaladium arena u Splitu s 12.000 mjesta. Cijena njihove izgradnje bila je 137 milijuna eura, a kroz tri desetljeća hrvatski porezni obveznici će njihovim investitorima isplatiti čak 360 milijuna eura.
U izgradnju Zagreb Arene su tvrtke Trigranit i Ingra uložile 87 milijuna eura, a Grad Zagreb i Vlada RH će kroz 28 godina, uz godišnju ratu od 7,5 milijuna eura, investitorima isplatiti 210 milijuna eura. Pritom treba reći da je 2017. godine rata povećana na 7,85 milijuna eura (bez PDV-a), pa će taj iznos u konačnici biti i veći.
Izgradnja Spaladium arene u Lori, bez poslovnog tornja koji nikad nije sagrađen, stajala je oko 50 milijuna eura, a cijena nikad dovršenog čitavog kompleksa procijenjena je na 147 milijuna eura. Investitor je bio hrvatski konzorcij (Konstruktor, IGH, Dalekovod), a zakupninu od pet milijuna eura godišnje dijele država i Grad Split te bi kroz trideset godina investitorima trebalo biti isplaćeno 150 milijuna eura. Spaladium arena je još 2014. godine otišla u stečaj, a upravo je ovih dana propao i treći pokušaj njezine prodaje.
Kada je riječ o u posljednjih dvadesetak godina često spominjanom Rukometnom domu, sporazum o njegovoj izgradnji potpisali su još u listopadu 2007. godine tadašnji premijer Ivo Sanader i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Planirano je da se hrvatski rukometni dom izgradi na zagrebačkim Sveticama, a trebao se sastojati od dvije dvorane s popratnim sadržajima. Veća dvorana imala bi 5.300 sjedećih mjesta, dok bi kapacitet manje dvorane biti 350 gledatelja.
Taj se projekt nikad nije pomaknuo dalje od početka iako je Sanader u veljači 2009. godine to uistinu, kako Šola i navodi, javno obećao na prijemu za rukometaše koji su osvojili srebrnu medalju na spomenutom Svjetskom prvenstvu u Hrvatskoj.
„Imate čvrstu riječ Vlade da ćemo vam sagraditi Rukometni dom“, rekao je tada Sanader.
Što se tiče drugog dijela spomenute Šoline izjave, točno je da je Plenkovićeva vlada novim Zakonom o sportu omogućila da neki sportski objekti budu proglašeni sportskim građevinama od nacionalnog interesa i da u njihovom financiranju mogu biti angažirana i proračunska sredstva. No, na sjednici od 6. srpnja 2023. godine Vlada Republike Hrvatske je takvima proglasila samo Gradski stadion Maksimir u Zagrebu i Gradski stadion Poljud u Splitu, uz mogućnost da u perspektivi još neki objekti dobiju taj status.
„Vlada Republike Hrvatske će nastaviti s ulaganjima u sportsku infrastrukturu, te će po potrebi i druge sportske građevine moći proglašavati sportskim građevinama od nacionalnog interesa. Osim toga, za ulaganja će biti dostupna ne samo nacionalna, nego i europska sredstva, poput Integriranog teritorijalnog programa, putem kojeg će zainteresirani gradovi, sukladno svojim prioritetima, moći zatražiti sufinanciranje obnove sportske infrastrukture“, rekla je tom prigodom tadašnja ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.
Ni Rukometni dom, ni bilo koji drugi sportski objekt osim maksimirskog i poljudskog stadiona za sada nije proglašen sportskom građevinom od nacionalnog interesa.
Inače, prvu utakmicu ovogodišnjeg Svjetskog prvenstva su u Areni Zagreb odigrali Egipat i Argentina. Dvorana je bila skoro potpuno prazna, iako je prema izvještajima u medijima toj utakmici nazočilo 1.000 gledatelja. Mediji su posebno istaknuli i broj gledatelja na prvoj utakmici hrvatske reprezentacije protiv Bahreina, koju je prema služenim podacima u Areni Zagreb pratilo 10.500 gledatelja, iako su organizatori najavljivali punu dvorana. Jedan od razloga za to su vjerojatno i cijene ulaznica od 60 i 70 eura po utakmici, za koje predsjednik Hrvatskog rukometnog saveza Tomislav Grahovac tvrdi da moraju biti približno iste kao u Danskoj i Norveškoj, zemljama suorganizatorima Svjetskog prvenstva.
