Netočna je tvrdnja potpredsjednika Sabora, Željka Reinera, da je za vrijeme Milanovićeve vlade smijenjeno više ministara nego za vrijeme osam godina Plenkovića

Prije predstavljanja nove ministrice zdravstva Irene Hrstić, u raspravi koja se 26. studenoga 2024. godine vodila pred saborskim Odborom za zdravstvo i socijalnu politiku, kao odgovor na kritike oporbe o HDZ-ovom “sustavnom uništavanju zdravstva” i "općeprisutnoj korupciji", HDZ-ov Željko Reiner, inače potpredsjednik Hrvatskog sabora, izjavio je kako je za vrijeme četverogodišnje vlade Zorana Milanovića smijenjeno više ministara nego za vrijeme osam godina Plenkovića. 

Međutim, javno dostupni podatci o smjenama ministara u Milanovićevoj vladi te u dosadašnjim trima vladama Andreja Plenkovića demantiraju Reinera. Naime, u Milanovićevoj vladi smijenjeno je devet ministara, dok je u osam godina Plenkovićevih vlada smijenjeno njih trideset i četvero.

Milanovićeva vlada, inače dvanaesta Vlada RH, trajala je od 23. prosinca 2011. do 22. siječnja 2016. godine. Tko je i zašto napustio Milanovićevu vladu, detaljno prati ovaj članak Tportala.

Prvi ministar koji je napustio Milanovićevu vladu bio je Zlatko Komadina, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, i to tek nešto više od tri mjeseca nakon imenovanja. Potom je Mirela Holy, ministrica zašite okoliša i prirode, podnijela ostavku u lipnja 2012. godine nedugo nakon što je u javnost dospio e-mail u kojem od predsjednika Uprave HŽ Holdinga Renea Valčića traži da Heidi Maziju, suprugu Gorana Mazije, člana SDP-a, zadrži na poslu. Radimir Čačić, prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, iz Vlade je otišao 14. studenoga 2012. godine zbog prometne nesreće koju je skrivio u Mađarskoj i u kojoj su dvije osobe smrtno stradale. Čačić je izabran na funkciju nakon ove nesreće, a kada je osuđen podnio je ostavku.

Nadalje, ministar turizma Veljko Ostojić podnio je ostavku u ožujku 2013. godine, a Neven Mimica, potpredsjednik Vlade za unutarnje, vanjske i europske poslove, vladu napušta 1. srpnja iste godine. Godinu kasnije smijenjen je i Slavko Linić, ministar financija, uslijed afere Spačva.

Milanović je ubrzo, već 11. lipnja iste godine, ostao i "bez usluga" ministra zdravlja Rajka Ostojića te ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića, dok je ministrica kulture Andrea Zlatar Violić smijenjena 25. ožujka 2015. godine. 

Dakle, sveukupno, za vrijeme Milanovićeve vlade smijenjeno je devet ministara. 

Četrnaesta Vlada Republike Hrvatske, premijera Andreja Plenkovića, trajala je od 19. listopada 2016. do 23. srpnja 2020. godine. Smjene u Plenkovićevim vladama mogu se pratiti u ovom članku 24 sata, a temeljito ih bilježi i Wikipedia na engleskom jeziku (ovdje i ovdje).

U prvom mandatu Plenković je, najprije, 27. travnja 2017. godine, razriješio tri ministra iz kvote Mosta koji nisu odbacili prijedlog oporbe za izglasavanje nepovjerenja ministru financija Zdravku Mariću: to su bili Vlaho Orepić, ministar unutarnjih poslova, Ante Šprlje, ministar pravosuđa, te Slaven Dobrović, ministar zaštite okoliša i energetike. Odmah sljedeći dan, 28. travnja, odlazi i ministar uprave Ivan Kovačić, koji nije bio na sjednici dan ranije, inače također iz Mosta. 

U lipnju iste godine smijenjen je, ili kako on sam tvrdi, “razriješen” i Pavo Barišić, ministar obrazovanja, uslijed mnogih kontroverzi i prozivki nakon što je Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju detektirao plagijat u njegovom radu. Nedugo potom vladu napušta i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier, kojega zamjenjuje Marija Pejčinović Burić. Ni ona nije izdržala cijeli mandat te s funkcije odlazi u srpnju 2019. godine.

Godine 2018. Vladu je potresla afera Borg. Bilo je to razdoblje kada je država donošenjem „Lex Agrokora“ intervenirala u “spašavanje” koncerna Agrokor, koji se našao u ozbiljnim poteškoćama. Mediji su tada pisali kako su se ključni dogovori vezani za Agrokor odvijali tajno među članovima tzv. skupine Borg, uključujući Martinu Dalić, ministricu gospodarstva, malog i srednjeg poduzetništva. Na koncu je Dalić je smijenjena 14. svibnja 2018. godine. 

Zbog imovinskih afera u srpnju 2019. godine ostavke daju ministar uprave Lovro Kuščević i ministar državne imovine Goran Marić, a istog mjeseca u velikoj rekonstrukciji Plenković smjenjuje i aferama opterećenu ministricu regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijelu Žalac i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića te ministricu demografije Nadu Murganić kojoj se pripisivala nesposobnost za vođenje resora socijale.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić smijenjen je početkom 2020. godine zbog afera s nekretninama, a uoči izbora 2020. godine ostavku je u svibnju dao i ministar obrane Damir Krstičević. Ukoliko ne računamo Tomislava Čorića i Marka Pavića koji su usred mandata mijenjali resore, u prvoj Plenkovićevoj vladi smijenjeno je ukupno 15 ministara, što je već znatno više nego u prethodnoj vladi Zorana Milanovića. 

U drugoj Plenkovićevoj vladi, odnosno petnaestoj Vladi RH, koja je imala mandar od 23. srpnja 2020. do 17. svibnja 2024. godine, mnogi stari ministri nakon izbora nisu vraćeni u vladu. Tako su bez ministarske fotelje ostali Marko Pavić, ministar regionalnog razvoja i EU fondova, Gari Cappelli, ministar turizma, Dražen Bošnjaković, ministar pravosuđa, Blaženka Divjak, ministrica obrazovanja, Predrag Štromar, ministar graditeljstva, te Vesna Bedeković, ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, koju je nakon izbora 2020. godine zamijenio Josip Aladrović. Potonji je, pak, smijenjen 29. travnja 2022. godine, nakon što je završio pod istragom USKOK-a, kao i Boris Milošević, potpredsjednik Vlade, te Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja, koji su smijenjeni istoga dana.

Prije toga, vrijedi se prisjetiti Darka Horvata, ministra graditeljstva, koji je u veljači 2022. godine postao prvi ministar uhićen za vrijeme trajanja mandata, uslijed USKOK-ove istrage o potporama i poticajima koje je dodjeljivalo njegovo ministarstvo, konkretno, 2,6 milijuna kuna nezakonitih poticaja. Ostavku je službeno podnio 19. veljače. Pet mjeseci kasnije na vlastiti zahtjev odlazi i ministar financija Zdravko Marić. 

Nadalje, Nataša Tramišak, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU, smijenjena je u siječnju 2023. godine, istoga dana kad i ministar graditeljstva Ivan Paladina. 

Deset mjeseci kasnije, 11. studenog 2023. godine, ministar obrane Mario Banožić razriješen je dužnosti nakon što je skrivio prometnu nesreću u kojoj je poginuo 41-godišnji Goran Šarić. Ministar gospodarstva Davor Filipović bez svoje pozicije ostaje mjesec dana kasnije nakon što su objavljeni transkripti snimki u kojima njegov savjetnik Jurica Lovrinčević s novinarom Marinom Vlahovićem dogovora isplate za reklamne kampanje Mreže TV. 

Zaključno, ukupno je, ukoliko računamo i one kojima nije dano povjerenje pri formiranju nove vlade, i u drugoj Plankovićevoj vladi smijenjeno 15 ministara.

Nakon parlamentarnih izbora održanih 17. travnja 2024. godine, na kojima ponovno pobjeđuje HDZ, bez mjesta u vladi ostali su Anja Šimpraga, potpredsjednice Vlade za društvene djelatnosti, Ivan Malenica, ministar pravosuđa te Nikolina Brnjac, ministrica turizma. Premijer Plenković ih je razriješio dužnosti dan prije konstituiranja Sabora. 

Potom je do studenog prošle godine vladalo „zatišje“, dok zbog korupcijske afere nije uhićen ministar zdravstva Vili Beroš. USKOK Beroša tereti za trgovanje utjecajem, dok ga je EPPO (Ured europskog javnog tužitelja) teretio za primanje mita. Odmah nakon uhićenja, 15. studenog 2024. godine, Beroš je službeno smijenjen.

Dakle, u trećoj Plenkovićevoj vladi do sada je smijenjeno četiri ministara, ukoliko ponovno računamo i one kojima nije dano povjerenje pri formiranju nove vlade.

U međuvremenu, od Reinerove izjave do danas, vlada je ostala i bez potpredsjednika i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josipa Dabre, a ta je ostavka sa sobom nosila i neke dezinformacije o čemu smo pisalo ovdje i ovdje. 

Zaključno, u „osam godina Plenkovića“, kako tvrdi potpredsjednik Sabora Željko Reiner, odnosno tijekom tri Plenkovićeve vlade, smijenjeno je ukupno 34 ministara, ubrajajući Dabru - 35, dok je u Milanovićevoj vladi smijenjeno njih devet.