Analiza: Meta i dalje omogućuje zaradu višestrukim širiteljima dezinformacija na Facebooku

Neprofitna organizacija WHAT TO FIX, koja se bavi javnim politikama i odgovornošću tehnoloških platformi, objavila je izvješće u kojem dovodi u pitanje učinkovitost Metine politike demonetizacije dezinformacija. Analiza je provedena u suradnji s bosanskohercegovačkom fact-checking organizacijom Raskrinkavanje, koja od 2020. sudjeluje u Metinu programu provjere činjenica.

Za početak treba objasniti kako Meta tvrdi da korisnicima koji sustavno šire dezinformacije ograničava ili ukida mogućnost ostvarivanja prihoda putem svojih programa monetizacije, dakle oglašavanja na Facebooku i Instagramu. Autori izvješća, međutim, zaključuju da praksa pokazuje drugačiju sliku. Prema njihovim nalazima, postojeći mehanizmi ne sprječavaju učinkovito višestruke prekršitelje da nastave zarađivati na Facebooku.

Istraživači su analizirali 290 Facebook stranica čije je objave Raskrinkavanje između 2020. i 2025. godine najmanje deset puta označilo netočnima u okviru Metina programa provjere činjenica. Od svih analiziranih stranica, 51 stranica sudjelovala je u barem jednom Metinu programu monetizacije, što znači da su ostvarivale financijske isplate od tvrtke.

Jedan od najupečatljivijih nalaza odnosi se na Metin novi program Content Monetization, u koji se može ući isključivo na poziv platforme. Među korisnicima pozvanima u taj program bilo je i devet stranica koje su višestruko širile dezinformacije. Najeklatantniji primjer bila je stranica koja je tijekom promatranog razdoblja bila predmet čak 464 činjeničnih provjera, a ipak je dobila pristup programu monetizacije.

Analiza nije pronašla nikakvu dosljednu vezu između broja ocjena „false“ koje je neka stranica prikupila i Metine odluke o ograničavanju monetizacije. U pojedinim slučajevima računi su mogli prikupiti i do 30 ocjena netočnosti prije nego što bi im Meta privremeno obustavila mogućnost zarade. Osim toga, sankcije se često nisu odnosile na cijeli korisnički račun, nego samo na pojedine programe monetizacije, poput oglasa u videozapisima ili Reelsima. To znači da su neki korisnici, unatoč tome što ih je Meta prepoznala kao višestruke prekršitelje vlastitih pravila, mogli nastaviti ostvarivati prihode putem drugih dostupnih programa.

Autori izvješća posebno ističu i način na koji Meta vraća mogućnost monetizacije nakon izrečenih ograničenja. Njihova analiza pokazuje da je 84 posto demonetiziranih računa ponovno steklo pravo na monetizaciju, pri čemu je više od polovice to ostvarilo u roku kraćem od mjesec dana. U pojedinim slučajevima zabrane su trajale svega dva dana.

Takvi nalazi, smatraju autori, dovode u pitanje učinkovitost Metine politike prema tzv. ponavljačima u širenju dezinformacija. Naime, Meta u svojim pravilima navodi da sadržaj koji neovisni partneri za provjeru činjenica ocijene netočnim ne bi trebao ostvarivati prihod te da se korisnicima koji opetovano krše pravila mogu ograničiti ili ukinuti mogućnosti monetizacije. Međutim, tvrtka ne objavljuje kriterije prema kojima određuje kada neka stranica zapravo postaje „ponavljač“ niti prag nakon kojeg slijede sankcije. 

Autori izvješća upozoravaju da takav nedostatak transparentnosti otežava procjenu dosljednosti provedbe pravila. Smatraju da Meta ne primjenjuje jedinstvene kriterije te da sankcije nisu predvidljive ni proporcionalne broju utvrđenih kršenja.

Izvješće posebnu pozornost posvećuje i regulatornom okviru u Europskoj uniji. Podsjeća da Meta, kao vrlo velika internetska platforma, prema Aktu o digitalnim uslugama (Digital Services Act) ima zakonsku obvezu procjenjivati i ublažavati rizike povezane sa svojim uslugama. Osim toga, Meta je potpisnica Kodeksa dobre prakse EU-a za suzbijanje dezinformacija, kojim se obvezala demonetizirati širitelje dezinformacija i onemogućiti sudjelovanje u programima monetizacije korisnicima koji sustavno krše pravila platforme. Prema autorima izvješća, njihovi nalazi otvaraju pitanje koliko Meta u praksi ispunjava te obveze.

Posebno ističu i situaciju u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je Meta početkom 2025. godine najavila ukidanje programa suradnje s neovisnim fact-checkerima te njegovo postupno zamjenjivanje sustavom Community Notes. Budući da takve zajedničke bilješke, prema samoj Meti, ne snose nikakve sankcije za korisnike, autori upozoravaju da nije jasno na koji način tvrtka danas u SAD-u identificira račune koji sustavno šire dezinformacije niti kako provodi vlastitu politiku demonetizacije takvog sadržaja.

Na temelju provedenog istraživanja WHAT TO FIX preporučuje niz promjena. Među njima su stroža provjera korisnika prije uključivanja u programe monetizacije, uvođenje jasnih i javno dostupnih kriterija za sankcioniranje višestrukih prekršitelja, primjena ograničenja na razini cijelog korisničkog računa umjesto samo pojedinih programa monetizacije te uvođenje minimalnih razdoblja suspenzije prije nego što se korisnicima ponovno omogući ostvarivanje prihoda. Organizacija također predlaže veću transparentnost Metina sustava, uključujući redovitu objavu izvješća o demonetizaciji, žalbama i ponovljenim kršenjima pravila. 

Inače, prije objave izvješća autori su Meti dostavili nalaze i zatražili komentar. Prema njihovim navodima, do trenutka objave nisu zaprimili odgovor tvrtke.