Je li Miro Bulj u pravu kada govori o prodaji zlata HNB-a?

Saborski zastupnik Mosta Miro Bulj u saborskoj je raspravi 26. svibnja, dok se raspravljalo o razrješenju Borisa Vujčića s funkcije guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) radi odlaska na novu dužnost potpredsjednika Europske središnje banke, govoreći u ime Kluba Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića, još jednom optužio Vujčića zbog prodaje 15 tona zlata HNB-a, podilaženja „globalističkoj politici“ i stranim bankama. Bulj je takve i slične optužbe protiv Vujčića iznosio i mnogo ranije (vidi ovdje i ovdje). 

„Hrvatski narod mora znati tko je Boris Vujčić. Zoran Milanović ga je izmislio a posvojio ga Andrej Plenković. Plenkovićev posinak koji je provodio politike Andreja Plenkovića, koje su na razini veleizdaje. I kad se pitamo tko je kriv za inflaciju, za cijene, za ukidanje kune, uvođenja eura, onda možemo reći da imamo ime i prezime. Ime je Andrej, a prezime je Plenković. Isti taj čovjek pred nekoliko mjeseci je govorio da je za inflaciju kriv HNB i Boris Vujčić. Danas ga nagrađuje za veleizdaju koju je učinio, pogodujući briselskim činovnicima uvodeći euro. Nije inflacija samo zbog ratova koji se vode, nisu najveće cijene zbog ratova. Najveće cijene su zbog toga što je Boris Vujčić danas na svoj osobni zahtjev, umjesto da je u Remetincu zbog svega što je napravio, koji je bio u klapi kada se prodalo komplet zlato. Hrvatska nema kilogram zlata, 15 tona zlata je Hrvatska narodna banka prodala. Znamo što znači zlato u krizama. Šleper zlata naroda je prodao Boris Vujčić za male novce. I danas, šta imamo? Najveću inflaciju u Europskoj uniji, najveće cijene“, rekao je Miro Bulj tijekom saborske rasprave (arhivirano ovdje, a cijelo njegovo izlaganje možete vidjeti u 19. minuti ove video snimke). 

Nakon ovih riječi Bulj je nastavio, žaleći se da ga neki zastupnici ometaju: „Šta je s hrvatskom kunom? Evo kolega Zadro, vi ste hrvatski branitelj. Šta bi vi sad dali da imamo kunu hrvatsku? Deur također. Gospodine predsjedniče, smirite ih malo. Ometaju“. 

„Šta je to za vas, možete se vi nositi s njima“, uzvratio mu je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković. 

Bulj je potom Jandrokovića nazvao „slugom“ i „potrčkom“ koji je sve što je napravio u politici, učinio na taj način te nastavio i dalje kritizirati politiku globalizma kao veleizdajničku. 

Odlučili smo provjeriti Buljevu tvrdnju da je HNB prodao sve zalihe zlata, odnosno „komplet zlato“ te je li to bilo 15 tona zlata, pa smo nadležnima u ovoj instituciji postavili pitanje da nam odgovore kada je i kako HNB prodavao zlato i koliko ga je, ukoliko jeste, ostalo.

„Kada je u pitanju prodaja zlata u 2001. godini, napominjemo da je zlato koje je bilo uključeno u pričuve kojima je upravljala Hrvatska narodna banka bilo samo ono koje je stečeno u podjeli nasljedstva bivše Narodne banke Jugoslavije kod Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu, s obzirom na to da su njene članice središnje banke“, stoji na početku odgovora kojeg nam je poslao Sektor komunikacija Direkcije za eksternu, internu i digitalnu komunikaciju HNB-a.

Tako je, kažu, po osnovi sukcesije Republika Hrvatska naslijedila 13.127 tona zlata. 

„Zlato je 2001. godine u dva navrata prodano BIS-u pri čemu je ostvarena anualizirana dobit od 7,44 posto. Razlika u cijeni kod prodaje zlata iznosila je 2,3 milijuna američkih dolara, odnosno 18,8 milijuna kuna, te je iskazana u izvješću o financijskom poslovanju HNB-a za 2001. godinu kada je HNB sukladno pozitivnom rezultatu isplatio dio dobiti u državni proračun u iznosu od 341,6 milijuna kuna. O prodaji tog zlata informacije su dostupne u Godišnjem izvješću HNB-a za 2001. godinu. Zlato je prodano u razdoblju kada su druge klase sigurnije financijske imovine nudile stabilnije i solidne povrate odnosno prinose. Također, tada, početkom 2000-ih, nije bilo geopolitičkih napetosti niti svjetskih kriza kakve su prisutne zadnjih godina i koje su glavni pokretač porasta cijene zlata. Valja pridodati da su u tom potpuno drugačijem okružju i mnoge druge središnje banke odlučivale upravo na prodaju zlata. Uz to je potrebno naglasiti da kada se prodavalo zlato portfelj HNB-a nije bio zaštićen u slučaju pada njegove cijene“, ističu u HNB-u.

Provjerili smo spomenuto godišnje izvješće HNB-a za 2001. godinu te u njemu pronašli podatke koje HNB navodi u odgovoru portalu Lupa (dostupno ovdje, str. 29, 74, 75 i 134).

Nadalje u svom odgovoru navode da najveći dio današnje financijske imovine HNB-a čini imovina koja je do ulaska u euro-područje predstavljala međunarodne pričuve Republike Hrvatske. 

„Pričuve su se u razdoblju prije uvođenja eura zbog ostvarivanja ciljeva monetarne politike primarno i u najvećim dijelu držale u euru. Danas one u eurima čine vlastitu financijsku imovinu HNB-a u domaćoj valuti, dok je preostali dio financijska imovina denominirana u drugim valutama odnosno devizama. HNB posredno posjeduje zlato jer je prilikom pristupanja Eurosustavu bio obvezan dio deviznih pričuva prenijeti Europskoj središnjoj banci (ESB) upravo u zlatu (više informacija o prijenosu deviznih pričuva pronađite na sljedećoj poveznici). Prenesenim zlatom kao dijelom međunarodnih pričuva Eurosustava, upravlja ESB, no HNB ih prikazuje u svojoj bilanci na strani imovine kao potraživanja od ESB-a“, navode u odgovoru.

Također ističi da strateška struktura portfelja financijske imovine, omjeri povrata od ulaganja u odnosu na preuzete financijske rizike te razina kapitala kojim raspolaže Hrvatska narodna banka, kao i činjenica da Hrvatska narodna banka redovito ostvaruje pozitivne financijske rezultate i to uz zadovoljenje zakonom propisanih načela likvidnosti i sigurnosti ulaganja, trenutačno "ne pružaju potporu" kupovini imovine u zlatu.

„Dodajmo i kako su inače razlozi držanja i potražnje za zlatom središnjih banaka vrlo kompleksni, a dijelom su posljedica povijesnog nasljeđa te mnogih ne-ekonomskih čimbenika. Cijena zlata može biti iznimno volatilna te je, posebice posljednjih godina, podložna utjecaju geopolitičkih zbivanja (ratovi i s njima povezane sankcije) koji nose veliku neizvjesnost i nemoguće ih je predviđati. Zato je i odluka o kupovini zlata pojedinih središnjih banaka u posljednje vrijeme često politički motivirana, a ne potaknuta politikom ulaganja kojih se središnje banke drže pri upravljanju deviznim pričuvama. Isto tako, nije praksa da središnje banke kupuju zlato pa ga prodaju kada cijena naraste te tako ostvare financijsku korist“, završavaju svoj odgovor iz HNB-a. 

Možemo, dakle, zaključiti da je istinita činjenica koju Miro Bulj iznosi o prodaji zlata HNB-a – ali to je bilo prije 25 godina i to ne 15 tona koliko navodi Bulj, nego 13,127 tona. To nije bila tajna, a u odgovoru na naš upit HNB je objasnio i zašto je to učinjeno.

Također, 2001. godine kada se prodalo zlato iz sukcesije guverner HNB-a bio je Željko Rohatinski, dok je Boris Vujčić bio njegov zamjenik. HNB i sada posredno posjeduje zlato. Radi se o 56.256,29 unca zlata (1,744 tone) koje su kao dio deviznih pričuva prenesene Europskoj središnjoj banci, a riječ je o vrijednosti od 96 milijuna eura prema tečaju od 30. prosinca 2022. godine kada je prijenos pričuva obavljen. Prethodno je HNB na tržištu pribavio odgovarajuću količinu tzv. nealociranog zlata, što je oblik ulaganja u zlato gdje investitor nema vlasništvo nad konkretnim fizičkim zlatom, nego potraživanje na određenu količinu zlata koju drži banka ili trgovac, dakle bez fizičkog transporta u Hrvatsku.