Što je, zapravo, taj digitalni euro, kojim neki portali plaše građane?
„Pola Hrvatske satima bilo bez struje, što da smo imali ‘digitalni euro’?“, glasi naslov teksta (arhivirano ovdje) kojeg je portal Paraf objavio 22. lipnja. Navedeni članak nepotpisanog autora, u trenutku pisanja ovog teksta, prema parametrima sa samog portala, imao je 147 dijeljenja i preko dvije tisuće pregleda. Naslovna fotografija preuzeta je iz video reportaže „Do we need the digital euro?“ portala Euronews, a ovu temu autor članka od svega nekoliko rečenica koristi kako bi plašio hrvatske građane s pitanjem iz naslova.
Naime, autor teksta o digitalnom euru, na početku se referira na minuli događaja kada se 21. lipnja dogodio kolaps na elektroenergetskim mrežama u Dalmaciji, Crnoj Gori, Bosni Hercegovini i Albaniji. Kvar, od kojeg je sve počelo, zabilježen je u Crnoj Gori, a prekid struje zatim je zahvatio BiH te cijelu Dalmaciju. Prema posljednjim podacima iz medija (vidi ovdje i ovdje), uzrok ovog regionalnog kolapsa bio je veliko opterećenje i nagli porast potrošnje struje zbog visokih temperatura. Eksplozija na dalekovodu crnogorskog sustava bila je izvor nestanka struje.
„Nitko međutim nije postavio pitanje, što bi se dogodilo da smo imali elektronički novac na kojem Europska unija tako zdušno radi?“, glavno je pitanje koje postavlja nepotpisani autor Parafa, a osim toga pita se i "kako bi kupovali dječju hrani, kako bi primali plaću, živjeli".
Činjenica je kako EU, odnosno Eurosustav – Europska središnja banka (ESB) već nekoliko godina radi na razvijanju strategija uvođenja digitalnog eura u monetarni sustav, no Paraf prejudicira kako će digitalni euro biti neupotrebljiv odmah kada nestane električne energije, što nije točno.
Nakon što smo kontaktirali ESB, Georgina Garriga Sánchez iz ureda projektnog tima, za Lupu je ustvrdila kako će digitalni euro raditi i offline, odnosno izvanmrežno, te će se osim tom valutom i dalje moći plaćati na sve načine na koje se i danas plaća, pa tko ne želi koristiti digitalni euro, neće to ni morati.
„Stoga bi izvanmrežni digitalni euro također mogao povećati otpornost online plaćanja unutar EU osiguravanjem kontinuiranog pružanja izvanmrežnih plaćanja usred prekida veze signala. Digitalni euro bi također mogao poslužiti kao rezerva ili kada tijekom online plaćanja ima tehničkih problema. Imajte na umu da postoji razlika između IT prekida i nestanka struje. U slučaju nestanka struje, izvanmrežni digitalni euro radio bi samo onoliko dugo koliko uređaji korišteni za plaćanje (npr. pametni telefon ili čitači kartica) imaju dovoljno baterije za rad. Osim toga, izvanmrežna digitalna plaćanja u eurima također bi nudila više standarde privatnosti od online plaćanja“, navode iz ESB tima. Gotovo jednaka stvar, dakle, dogodila bi se i s bankovnim karticama koje su u upotrebi već desetljećima, u slučaju nestanka struje, a tada niti blagajne, primjerice, u trgovinama ili ugostiteljskim objektima, ne bi bile u funkciji pa se uopće ne bi mogao izdati račun za kupljenu ili konzumiranu robu. Također, u slučaju dugotrajnog kolapsa s opskrbom električne energije, po pitanju primanja plaće, koje se u tekstu na portalu Paraf postavlja, s uvođenjem digitalnog eura kao jedne od mogućnosti plaćanja, ne bi se ništa promijenilo, s obzirom da se i danas plaće radnicima ne isplaćuju "na ruke" u gotovini, nego na tekući račun, za što je jednako tako potreba električna energija, kao i za podizanje gotovine s računa.
No, što je taj digitalni euro, zapravo? Ova valuta bit će digitalni format gotovine, odnosno elektroničko sredstvo plaćanja koje će izdavati Europska središnja banka. Bit će dostupan svima u euro-zoni, za bilo kakva digitalna i fizička plaćanja.
„U našem sve više digitaliziranom društvu, digitalni euro bio bi sljedeći korak naprijed za našu jedinstvenu valutu“, kaže Georgina Garriga Sánchez iz ESB-a.
Digitalni euro omogućit će ljudima sigurno plaćanje i u fizičkim i internetskim trgovinama, te transakcije između pojedinaca, neovisno o zemlji euro-područja u kojoj se nalaze ili njihovu pružatelju usluga plaćanja, odnosno banke. ESB trenutačno istražuje kako bi to moglo funkcionirati u praksi – objasnili su za Lupu. Prvi korak svim korisnicima, koji žele isprobati digitalni euro i kada se uvede u EU zonu, bio bi postavljanje osobnog digitalnog novčanika putem svoje banke ili pošte. Nakon što je digitalni novčanik postavljen, možete staviti novac u njega putem povezanog bankovnog računa ili polaganjem gotovine. Tada biste mogli početi plaćati pomoću digitalnog eura. Kad god primite novac u digitalnim eurima, držat ćete ga u svom digitalnom novčaniku, do određenog limita, ili ćete ga položiti na svoj bankovni račun. To se može učiniti ručno ili postaviti automatski.
ESB je započeo fazu istraživanja metoda uvođena digitalnog eura još u listopadu 2021. godine, a trajala je do listopada 2023. godine. U toj fazi istraživanja ispitivali su mogućnost oblikovanja, ispitivanja digitalnog eura i njegove distribucije, te utjecaj koji bi mogao imati na europsko tržište kao i na provođenje monetarne politike, odnosno načine kako mogu osigurati financijsku stabilnost. U listopadu 2023. godine ESB donio je odluku da nastavlja s projektom digitalnog eura i prelazi na sljedeću, takozvanu pripremnu fazu koja će trajati dvije godine. Europska komisija predstavila je u lipnju prošle godine nacrt zakonodavnog prijedloga o digitalnom euru, kao izraz volje građana EU u glede ključnih značajki koje digitalni euro treba imati.
Nakon odluke Upravnog vijeća ESB‑a o nastavku razvoja projekta digitalnog eura ESB izraditi će i ispitati moguća tehnička i poslovna rješenja potrebna za uvođenje digitalnog eura. Pritom digitalni euro potpuno ovisi o donošenju zakona o digitalnom euru i vremenski i što se tiče svih odredbi tog zakona. Eurosustav, bude li potrebno, prilagodit će dizajn digitalnog eura u skladu sa zaključcima zakonodavnih rasprava u Europskom parlamentu. Ta će se dva postupka – zakonodavni postupak i postupak dizajniranja – odvijati istodobno kako bi se stvorili svi preduvjeti da Eurosustav može prema svojoj autonomnoj odluci izdati digitalni euro.
S obzirom na to da se navike plaćanja uvijek mijenjaju, tako su Europljani sve više skloniji plaćanju online putem, što dokazuje istraživanje Eurosustava. Iz ESB-a kažu kako se mnogi aspekti naših života digitaliziraju, pa bi tako trebao i novac. I dalje će se moći plaćati gotovinom, no ova odluka olakšala bi živote mnogih EU državljana, a kako navode, tim korakom bi se osnažila Europa, strateška autonomija i monetarna suverenost.
Zaključno, digitalni euro kao valuta moći će se koristit i u online i u offline prostoru te neće postojati prisila na građane koji ga ne žele koristiti. Ideja digitalnog novca nije nova, pojavila se još prije više od 40 godina, a kineska vlada je prije četiri godine uvela digitalni juan, takozvani renminbi.
