Splitski Dalmatia Tower nije najviša građevina u Hrvatskoj, kako tvrde brojni mediji
Brojni mediji proteklih su dana izvještavali o svečanom otvorenju „najviše građevine u Hrvatskoj“. Večernji list (arhivirano ovdje), Tportal (arhivirano ovdje), N1 televizija (arhivirano ovdje), Index (arhivirano ovdje), Hrvatska radiotelevizija (arhivirano ovdje) i mnogi drugi (ovdje, ovdje, ovdje, ovdje i ovdje), neki odmah u naslovu, a neki samo u tekstu, redom iznose tu tvrdnju.
„Najviša građevina u Hrvatskoj, splitski Dalmatia Tower, svečano je otvoren na blagdan svetog Dujma uz spektakularan program i više od 500 uzvanika“, stoji u izvještaju Večernjeg lista s naslovom „U Splitu otvorena najviša građevina u Hrvatskoj: 'Sreća da ovaj toranj nije postojao kad sam osvojio Wimbledon'“. Tportal je stavio sličan naslov – „Vatrometom otvoren Dalmatia Tower, najviša građevina u Hrvatskoj“ – a i uoči otvorenja imao je tekst naslova „Otvara se najviša građevina u Hrvatskoj, evo kako izgleda Dalmatia Tower“.
Uz navođenje desetak „uglednih“ uzvanika imenom i prezimenom, piše kako je Dalmatia Tower visok 135 metara te da u njemu posluje AC Hotel iz portfelja najvećeg svjetskog hotelskog lanca Marriott Internationala, ali i brojne druge tvrtke.
U tekstovima vrlo sličnog sadržaja rečeni mediji uglavnom spominju investitora Josipa Komara, vlasnika Westgate grupe, te projektanta objekta, arhitekta Otta Barića, a ističe se i da je „cijeli projekt dobitnik čak dvije međunarodno važne nagrade - European Property Awards u kategoriji najboljeg arhitektonskog rješenja visokogradnje komercijalne namjene te International Property Award za najbolji projekt u kategoriji razvoja“.
Večernji list, Index i Dalmacija News navode i kako je ovim projektom „ispisana moderna povijest Splita koja je savršeno spojila suvremeni minimalizam s antičkim nasljeđem grada i izdigla ga iz puke turističke priče“, te se ističe da se radi o „najvećem arhitektonskom projektu u desetljeću nakon Pelješkog mosta“. Također se objašnjava kako je Dalmatia Tower službeno završen još u srpnju prošle godine, ali da je tek sada priređena svečanost otvorenja, ne objašnjavajući zbog čega je od završetka zgrade do svečanosti prošlo deset mjeseci. Spominje se i laserski show sa specijalnim svjetlosnim efektima koji je „doslovno dosegnuo do svemira“.
Večernji list dodaje i kako je pater Ivan Tolj blagoslovio toranj te citira bivšeg tenisača Gorana Ivaniševića koji se na krovu obratio okupljenima.
„Napraviti ovakav projekt u Hrvatskoj, a pogotovo u Splitu koji je mentalitetom uvik kontra ravno je čudu. Moj kum i prijatelj Josip Komar u tome je uspio. Danas Split izgleda ljepše kao nikad prije“, citira se Ivaniševića koji je dodao, “sreća da ovaj toranj nije postojao kad sam osvojio Wimbledon jer bih se vjerojatno bacio s njega”, što je Večernji djelomično stavio i u naslov.
Međutim, unatoč ovim medijskim tvrdnjama Dalmatia Tower nije ni izbliza najviša građevina u Hrvatskoj, čak nije niti među deset najviših. Sa 135 metara visine ova splitska „atrakcija“ je daleko niža od dimnjaka Termoelektrane Plomin koji je visok 340 metara i nosi titulu najviše građevine u Hrvatskoj. Znatno viši su i dimnjak Termoelektrane Rijeka u Kostreni (250 metara), odašiljač Belje u Popovcu (222 metra), dimnjak sisačke rafinerije (207 metara), dimnjak Petrokemije u Kutini (205 metara), dimnjak termoelektrane na zagrebačkoj Savici (202 metra), dimnjak toplane na Trešnjevci (200 metara), dimnjak Termoelektrane Sisak (200 metara), televizijski toranj Sljeme (169 metara), odašiljač Borinci (165 metara) i odašiljač Psunj (143 metra).
Naime, prema definiciji Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje građevina je „čovjekovo djelo nastalo gradnjom“, dok je prema Hrvatskoj enciklopediji Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža građevina „objekt nastao gradnjom, složeni sklop s estetsko-funkcionalnim i tehničko-tehnološkim obilježjima“.
Dalmatia Tower je, zapravo, najviši neboder u Hrvatskoj. Sa svojih 135 metara nadvisio je za 39 metara dosadašnje najviše nebodere: Poslovni centar Strojarska u Zagrebu, dvije stambene zgrade u riječkoj Čandekovoj ulici te zagrebački Euro tower, koji imaju istu visinu od 96 metara. Inače, najviši neboder na prostoru bivše Jugoslavije je sarajevski Avaz Twist Tower koji je visok 142 metra, a s antenom koja je montirana na krov zgrade 172 metra.
