Pod Lupom #16 – tjedni pregled
Pregledom tekstova našeg specijaliziranog portala za činjeničnu provjere možemo konstatirati kako su se i društvo i mediji prošlog tjedna, nakon predsjedničkih izbora, vratili u kolotečinu. Izbori u među našim prošlotjednim temama bili prisutni tek u tragovima, jer se medijski prostor i javni diskurs opet vratio uobičajenim temama.
Dok je Hrvatska prošlog tjedna dobila predsjednika, Vlada RH je izgubila ministra i potpredsjednika. Naime, ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva iz kvote Domovinskog pokreta, Josip Dabro, našao se u glavnoj ulozi video uratka na kojem se vidi kako kroz prozor automobila puca iz pištolja. U medijskim istupima više puta je potom ustvrdio kako je ispaljivao „ćorke“ te da je pucao kod Privlake, izvan naseljenog mjesta. Isto su ponavljali i predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava, kao i saborski zastupnik te stranke Stipo Mlinarić. Je li uistinu Dabro pucao manevarskom municijom i je li to učinio kod Privlake, izvan naseljenog mjesta, tema je kojom smo se bavili u tekstu na ovoj poveznici.
Bavili smo se i napisima s društvenih mreža gdje se pojavila tvrdnja kako je u Cavtatu nevrijeme otkrilo potopljenu „srbsku crkvu“ i kako „Hrvati vešto kriju to otkriće”. Lupa pak otkriva kako je riječ o klasičnom primjeru dezinformacije u kojem se spomenute ruševine zapravo uopće ne nalaze u Hrvatskoj, nego u turskom jezeru Iznik, u neposrednoj blizini antičke Nikeje, a niti po vremenu nastanka potopljene građevine ona ne može biti „srbska crkva“.
Predsjednički izbori ipak nisu u potpunosti iščezli iz medija pa se naša suradnica Vedrana Simičević prošlog tjedna posvetila tvrdnji Dragana Primorca koji je, u više navrata, tijekom svoje kampanje spominjao da se nalazi „među dva posto najutjecajnijih znanstvenika na svijetu”. U tu je svrhu i razgovarala s autorom liste na koju se Primorac pozivao, ali je nije imenovao. U tekstu ćemo saznati da tablica znanstvenog utjecaja zapravo i ne postoji, a lista na koju se poziva Primorac svakako nije niti jedini, a možda čak ni posebno dobar kriterij. Zbog čega je to tako detaljnije možete pročitati ovdje.
Valjda posljednji trag predsjedničkih izbora na našem portalu ostavio je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić. U središnjoj informativnoj emisiji RTL televizije koja se bavila pobjedom Zorana Milanovića, čelni čovjek SDP-a izjavio je kako nitko osim Franje Tuđmana i aktualnog predsjednika na izborima nije dobio više od milijun glasova. Detaljnim pregledom rezultata Lupa je pak utvrdila da ta tvrdnja ni izbliza nije točna.
Među vječnim temama u medijskom eteru jest i ona o obnovi maksimirskog stadiona, a kao njena inačica nerijetko su u javnom prostoru prisutne rasprave i o izgradnji nacionalnog stadiona ili trening kampa. Ovaj hrvatski standard aktualizirao je pak prošlog tjedna proslavljeni hrvatski reprezentativac, umirovljeni rukometaš, Mirza Džomba koji je predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića upitao: „Do kad će hrvatski rukometaši biti podstanari u Hrvatskoj? Je li vrijeme da se napravi jedna dvorana koja će biti baš za rukomet?”. Teren jest nešto kraći i uži, lopta je također manja, ali je i dalje jednako okrugla. Naš Marin Šarec provjerio je povijest obećanja o izgradnji Rukometnog doma koja seže još u davnu 2007. godinu, a o čemu više možete pročitati ovdje.
Od čitateljice nam je stigla zamolba da provjerimo tvrdnju koja se na društvenim mrežama pojavljuje već niz godina. Naime, zanimalo ju je ima li američki Dan zahvalnosti veze s genocidom nad tamošnjim domorodačkim stanovništvom. Ovom temom u opširnom tekstu pozabavila se naša Dora Pavković koja je pretražila povijesne izvore i pronašla odgovor na ovo zanimljivo „pitanje iz publike“.
Osim konkretnih primjera provjere činjenica, prošlog tjedna pozabavili smo se i s dvije teme.
Dora Pavković predstavila je slučaj koordinirane političke kampanje dezinformacija Švedskih demokrata, aferu poznatu kao „Švedska farma trolova“. Stranka je u tamošnjem je parlamentu optužena za dezinformacijsku kampanju, a na koji način su utjecali na javnost pročitajte ovdje.
U nešto manje aktualnom, ali svakako vrijednom tekstu, predstavili smo pak stoljetnu povijest manipulacije fotografijama. Naime, službeni australski ratni izvjestitelj u Prvom svjetskom ratu, Charles Bean, vjerovao je kako su fotografije "sveti zapisi" koji će "novim generacijama omogućiti da jasno vide istinu". Međutim, njegova definicija "istine" u fotografiji umnogome se razlikovala od one kojom se vodio službeni ratni fotograf Frank Hurley”. Već u nekoliko tjedana suradnje na ratištu, službeni fotograf i novinar sukobili su se oko etičkih pitanja u novinarstvu.
