Niti je u Hrvatskoj nevrijeme otkrilo potopljenu "srbsku crkvu", niti "Hrvati vešto kriju" to "otkriće"
Države na balkanskom poluotoku prepune su vrijednih povijesnih i kulturnih spomenika, nerijetko i pod okriljem UNESCO-a. Međutim, na društvenim mrežama mogu se pronaći i posve izmišljeni ili čak „ukradeni“ spomenici o čemu svjedoči i objava na društvenoj mreži X koja baziliku iz Turske premješta na jug Hrvatske. U ovom preseljenju bazilika je, za potrebe širenja nacionalne i religijske netrpeljivosti, usput i „prekrštena“ u „srbsku crkvu“.
Objava (arhivirano ovdje, dostupno ovdje) prikazuje potopljene temelje pod tirkiznom vodom popraćene sljedećim tekstom: „Šokantno! U Cavtatu nevreme povuklo pesak i otkrilo temelje srbske crkve iz 2. veka. Ulaz okrenut ka istoku! Hrvati vešto kriju otkriće”. Status je viđen preko 8.000 puta, a podijeljen 64 puta.
Nejasno je da li se netko šalio objavom obzirom da Crkveni raskol, kada se dogodilo razdvajanje kršćanske Crkve na Zapadnu i Istočnu, datira u 11. stoljeće pa prije toga ni ne može biti spomena „srbske crkve“, što primjećuju i neki komentatori ispod objave, kao i sporno datiranje bazilike u 2. stoljeće.
Obrnutom pretragom slike nalazimo pak kako riječ nije o crkvi uz obale Jadranskog mora već o jezeru Iznik na obali istoimenog turskog grada. (dostupno ovdje).
Kako pak otkriva Turistička zajednica Burse, istoimene pokrajine u regiji Marmara, ruševine bazilike pronađene su 2014. godine tijekom zračne pretrage povijesno kulturnih dobara. Iste godine stručna publikacija Archaeology Magazine, koju izdaje Američki arheološki institut, proglasila je ovo podvodno otkriće jednim od najvažnijih otkrića te godine.
Bazilika se nalazi oko 50 metara od obale, na dubini između dva do tri metra. Duga je oko 41, a široka 18,5 metara. Trobrodna crkva ima pravokutni tlocrt, a okrenuta je u smjeru istok-zapad. Riječ je o važnoj ranokršćanskoj građevini čiju su nastanak arheolozi, prema kovanicama i grobovima pronađenim u blizini, datirali između 4. i 5. stoljeća.
Inače, radi se o području iznimno bogatom arheološkim nalazima. Sam grad Iznik, u povijesti poznat kao Nikeja, bio je poprištem Nikejskog sabora na kojem je, između ostalog, kršćanima zabranjena samokastracija.
Lokacija na kojoj se održao Nikejski Sabor još uvijek je nepoznata pa arheolozi pokušavaju utvrditi nije li možda upriličen upravo na ovom mjestu. Druga je mogućnost kako je riječ o crkvi Sv. Neofita, mučenika koji je u doba Dioklecijana bio smaknut pred zidinama Nikeje, dok treća interpretacija smatra kako je bazilika možda sagrađena na temeljima Apolonova hrama iz 2. stoljeća.
O ovom fenomenu snimljen je i dokumentarni film "Iznik, potopljena enigma", u režiji francuskog redatelja Pascala Guerina. Film je u studenom prikazan na splitskom Međunarodnom festivalu arheološkog filma, gdje je odnio i prvu nagradu Studentskog žirija. O potopljenoj crkvi pisali su i neki hrvatski mediji.
Ovakve manipulacije bogomoljama nisu rijetkost. Jednom takvom bavili smo se prošle godine kada je drevna „srpska crkva“ navodno izronila iz jezera u Albaniji. No, na fotografiji se tada zapravo nalazila katolička crkva u Meksiku.
