L
upa

Netočno je da je u Hrvatskoj prijavljena 71 smrt kao posljedica cjepiva

Piše: Mladen Barbarić
Mediji
15.8.2024.
Foto: Pixabay

Urednica jednog internetskog portala netočno tvrdi kako je u Hrvatskoj „prijavljena 71 smrt kao posljedica cjepiva”. U tekstu objavljenom 10. srpnja (arhivirano ovdje), a potom i podijeljeno na Telegram kanalu (arhivirano ovdje) autorica piše sljedeće: „Jučer sam čitala statistički izvještaj o prijavljenim nuspojavama cjepiva i lijekova. Samo u Hrvatskoj je prijavljena 71 smrt kao posljedica cjepiva, o lijekovima da i ne pišem...”.

Uvidom u posljednje „Izvješće Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) o prijavama sumnji na nuspojave lijekova u Republici Hrvatskoj u 2023. godini” (dostupno ovdje), objavljeno u lipnju ove godine, u odjeljku „2.2.6 Ishod nuspojava” stoji sljedeće: „Sumnja da je smrtni ishod nastao kao posljedica nuspojave lijeka prijavljena je u 71 prijavi. Broj prijava u kojima se sumnja da je smrtni ishod nastao kao posljedica nuspojave lijeka u 2023. godini manji je u odnosu na 2022. godinu, kada je zaprimljeno 178 prijava s smrtnim ishodom.”

Dakle, HALMED ne piše o „71 smrt kao posljedica cjepiva”, kako tvrdi autorica teksta, već o 71 smrti od posljedica nuspojave lijeka. Da je tome tako govori HALMED-ova analiza podataka o lijekovima za koje je prijavljena sumnja na nuspojavu sa smrtnim ishodom. 

„Kao i prethodnih godina, u najvećem broju prijava radi se o lijekovima za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatorima. Kao i proteklih godina, u najvećem broju smrtnih slučajeva pacijenti su imali tešku podležeću bolest, primjerice zloćudnu bolest (karcinom), nasljednu metaboličku bolest, kardiovaskularnu bolest ili transplantaciju organa. Prisutnost takvih bolesti otežava procjenu uzročno-posljedične povezanosti između primjene lijeka i nuspojave. Stoga je teško isključiti utjecaj tijeka progresije same bolesti na smrtni ishod, odnosno mogućnost da je u predmetnim slučajevima do smrtnog ishoda doveo prvenstveno tijek progresije same bolesti, a ne primjena lijeka”, navodi se u analizi podataka o lijekovima.

Kada je riječ o prijavama sumnji na neke nuspojave cjepiva, izvješće otkriva kako je „HALMED tijekom 2023. godine zaprimio 179 prijava sumnji na nuspojave cjepiva. Od navedenog broja, 34 prijave zaprimljene su za cjepiva protiv bolesti COVID-19, dok je za ostala cjepiva zaprimljeno 145 prijava”. 

Kretanje broja prijava sumnji na nuspojave od lijekova i cjepiva u Hrvatskoj za period od 2013. do 2023. godine (Izvor: HALMED)

U posljednjem izvješću HALMED nije prijavio niti jedan slučaj sumnje kako je smrtni ishod nastao kao posljedica nuspojave cjepiva. Najčešće nuspojave cjepiva bile su vrućica i povišena temperatura te reakcije, poput oteklina na mjestu uboda. 

„Navedene nuspojave očekivane su prilikom primjene cjepiva, obično su blagog karaktera te prolaze kroz nekoliko dana bez potrebe za dodatnim liječenjem ili uz simptomsko liječenje”, objašnjava agencija.

Prema podacima HALMED-a, od 2013. godine do 2021. godine i pandemije COVID-a, u prosjeku su bilježili 228 prijava sumnji na nuspojave od cjepiva. U prvoj pandemijskog godini, ta je pak brojka eksplodirala na 6.805 prijava.

Kretanje ukupnog broja prijava sumnji na nuspojave u Hrvatskoj za period od 2013. do 2023. godine (Izvor: HALMED)

Ukupno je HALMED prošle godine zaprimio 3.900 prijava sumnji na nuspojave lijekova u Hrvatskoj. U odnosu na 2022. godinu, taj je broj manji za 13 posto. Pad broja prijava sumnji na nuspojave zabilježen je i na razini cijele Europske unije što označava povratak na brojke koje su bilježene predpandemijskih godina.

Najveći broj prijava, kao uostalom i prethodnih godina, zaprimljen je od liječnika koji su prijavili 63 posto svih sumnji na nuspojave. Farmaceuti su drugi sa 16 posto, a pacijenti treći sa 14 posto.

Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Agencije za elektroničke medije. Agencija za elektroničke medije ne može se smatrati odgovornima za njih.