Knin je zaista lani imao mali broj razvoda, no ukoliko se promatra dulji period taj postotak ipak nije tako nizak

Infografika agencije Pixsell koja „otkriva” gdje se u Hrvatskoj ljudi najviše razvode proširila se proteklog tjedna hrvatskim medijima. Između ostaloga, prenijeli su je državna televizija (dostupno ovdje) i radio (dostupno ovdje) kao i neki od najčitanijih internetskih portala (na primjer ovdje ili ovdje) te neki lokalni mediji (na primjer ovdje ili ovdje).

Infografiku Pixsell temelji na podacima koje je za prošlu godinu prikupio Državni zavod za statistiku. Prema tim statističkim pokazateljima, na vrhu „ljestvice“ je Varaždin gdje je udio broja razvoda u broju sklopljenih brakova bio 49 posto. 

Kako primjećuje HRT „najmanji broj razvoda zabilježen je u Kninu, gdje se samo 2% brakova okončava razvodom, pokazujući stabilnost bračnih zajednica u tom gradu”. 

Međutim, udio razvoda u sklopljenim brakovima iznimno varira na godišnjoj bazi te se ovako neselektivni podaci ne bi trebali uzimati pretjerano ozbiljno i na osnovu njih graditi generalne zaključke. Za donošenje zaključaka ipak treba promatrati dulji period. Primjerice, u Kninu je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (dostupno ovdje), lani zabilježen samo jedan razvod braka dok ih je u istom periodu sklopljeno 58. Udio broja razvoda u broju sklopljenih brakova je, dakle 1,72 posto. No, ukoliko promatramo dostupni period od 2011. do 2023. godine, primijetit ćemo kako je „stabilnost bračnih zajednica u tom gradu” drastično drugačija.

(Izvor: DZS)

Iako je sa 17,75 posto, među 15 odabranih gradova, u Kninu u tom duljem razdoblju udio razvoda u broju sklopljenih brakova uistinu najniži, drastično je veći od dva posto koliko je zabilježeno lani. S druge strane, premda se prošlog tjedna pronio glas o Varaždinu kao gradu s najvećim udjelom razvoda u broju sklopljenih brakova, u proteklih 12 godina to je zapravo bila Pula. Šibenik je s osam posto lani bio tek stepenicu iznad Knina, međutim, u posljednjih 12 godina u tom se gradu, u prosjeku, bilježi 30,1 posto razvoda u odnosu na broj sklopljenih brakova.

Promatrano razdoblje od proteklih 12 godina otkriva i kako je lani u Zagrebu bilo bitno manje razvoda (26 posto) u odnosu na prosječnih 36,41 posto. Posve je pak obrnut slučaj s Pulom gdje je lani udio razvoda u broju brakova bio samo 21 posto dok je 12-godišnji prosjek čak 48,42 posto. 

Kako navode iz Državnog zavoda za statistiku (dostupno ovdje), prema posljednjem popisu stanovništva, čak 1.547.042 stanovnika Hrvatske staro 15 i više godina, ili 46,61 posto, nije u bračnoj zajednici ili bilo kakvom drugom zakonskom bračnom stanju dok je 49,30 posto u braku. 

Riječ je o višedesetljetnim trendovima koje primjećujemo u dostupnim popisima od 2001. do 2021. godine. U svakom od ovih popisa primjetan je trend rasta broja neoženjenih muškaraca i žena, kao i onih rastavljenih. Dok je 2001. godine u Hrvatskoj 56 posto žena starijih od 15 godina bilo udano, već 2011.godine taj postotak pada na 53,1 posto, a na posljednjem popisu snižen je na 50,6 posto.

Isti trend bilježi se i kod muškaraca. Početkom milenija, čak 61,7 posto muškaraca starijih od 15 godina bilo je oženjeno dok je taj udio pao na 58 posto 2011. godine da bi, na posljednjem popisu, došao do 55,2 posto. Dok brojevi neoženjenih i razvedenih građana i građanki Hrvatske konstantno rastu, relativno je dobra vijest kako su postotci udovaca i udovica ipak relativno stabilni.