Je li se broj biračkih mjesta u inozemstvu smanjio onako kako to tvrdi Primorac?
Tijekom izbornog sučeljavanja sa Zoranom Milanovićem održanog u utorak na Prvom programu Hrvatske televizije, nezavisni predsjednički kandidat Dragan Primorac, kojeg podržava HDZ, iznio je nekoliko netočnih informacija. U četvrtom krugu tematskih pitanja, gdje su se kandidati očitovali o temama iz područja vanjske politike, govorilo se i o Bosni i Hercegovini.
„Tamo negdje 2010. godine šef oporbe SDP-a uvjetuje izglasavanje Ustava i traži da se broj Hrvata iz dijaspore, plus Bosne i Hercegovine, reducira na tri mjesta. To je trenutak kad se donosi odluka zakonska i Ustav da se reducira broj mjesta glasovanja, gdje ljudi mogu i moraju glasati u konzularnim predstavništvima. Kad sam ja nosio listu 11. izborne jedinice moglo se glasovati na 157 mjesta, sad može na sedam. On im je ukinuo mogućnost glasovanja. Ljudi nemaju gdje glasovati, od Amerike, Bosne i tako dalje“, rekao je Primorac (dostupno ovdje na 01:33:03).
Nije sasvim jasno odnosi li se tvrdnja o 157 biračkih mjesta na kojima se moglo glasati, kad je Primorac na parlamentarnim izborima 2007. godine nosio HDZ-ovu listu u 11. izbornoj jedinici, samo na biračka mjesta u Bosni i Hercegovini ili na biračka mjesta u cijeloj dijaspori. No, u oba slučaja Primorac nije u pravu. Naime, cijela 11. izborna jedinica u tom je izbornom ciklusu 2007. godine imala 265 biračkih mjesta, od kojih je u Bosni i Hercegovini bilo njih 124 (dostupno ovdje, spremljeno ovdje). Dakle, ne 157 kako tvrdi Primorac.
Također, na predsjedničkim izborima 2009. godine, na kojima je sudjelovao i Primorac osvojivši u prvom krugu 117.042 glasova, odnosno 5,93 posto, moglo se glasati na ukupno 252 biračka mjesta, od čega u Bosni i Hercegovini 124 (dostupno ovdje, spremljeno ovdje).
U prvom krugu predsjedničkih izbora 2024. godine u inozemstvu se moglo glasati na ukupno 105 biračkih mjesta. Nešto malo manje od polovine svih biračkih mjesta otpalo je na Bosnu i Hercegovinu, njih 42.
Primorac također tvrdi da „ljudi nemaju gdje glasovati“ u Sjedinjenim Američkim Državama. U vrijeme kada je 2007. godine Primorac nosio listu u 11. izbornoj jedinici hrvatski građani s pravom glasa mogli su svoje biračko pravo iskoristiti na šest glasačkih mjesta (dostupno ovdje, spremljeno ovdje), a na aktualnim predsjedničkim izborima to mogu učiniti na četiri lokacije iz čega je razvidno da veliki broj hrvatskih građana u SAD-u nije imao mogućnost glasati blizu mjesta svog prebivališta ni prije premijerskog mandata Zorana Milanovića, a nema niti gotovo deset godina poslije njegovog mandata. Činjenica je i da hrvatski građani u SAD-u ne iskazuju poseban interes za glasanjem, što pokazuje i činjenica da su u prvom krugu predsjedničkih izbora u SAD-u glasale tek 233 osobe, što je u prosjeku manje od 59 glasača po biračkom mjestu.
S druge strane djelomično je točan dio Primorčeve izjave koji se odnosi na ustavne promjene iz 2010. godine. Uistinu, uz brojne promjene Ustava RH, oporbeni SDP koji je tada vodio Milanović, tražio je da se Ustavom definira pitanje glasanja hrvatskih državljana bez prebivališta u Hrvatskoj.
No, Milanović je 2010. godine, kako to konstatira i sam Primorac, bio tek oporbeni čelnik, a za izglasavanje ustavnih promjena potrebna je dvotrećinska većina svih zastupnika Hrvatskog sabora, što znači da je za ustavne promjene bio i vladajući HDZ. Protiv izmjena Ustava u lipnju 2010. godine glasalo je samo četvero saborskih zastupnika, dok ih je 133 bilo za, a jedan suzdržan.
Uz mnoge druge izmjene Ustava, koje su bile važne zbog usklađivanja s Europskom unijom, tako je ušao i dio koji govori o tome da će hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj na izborima ubuduće birati fiksno tri zastupnika u Sabor.
Inače, u periodu prije glasanja za izmjenu Ustava, vladajući su predlagali da se ovo pitanje o glasanju u inozemstvu riješi zakonom, a ne ustavnim promjenama.
"Želimo kompromisno rješenje, nudimo razgovor. Sve drugo je nasilje", poručivao je tada Milanović, a na koncu je dogovor i pronađen.
