Građani smatraju da vlasti premalo pažnje posvećuju problemu širenja dezinformacija, rezultat je opsežnog istraživanja

Opsežno istraživanje Reutersovog instituta za istraživanje novinarstva (Reuters Institute for the Study of Journalism) donosi najnovije informacije o načinu na koji koristimo internetske platforme te koju ulogu one imaju u životu pojedinaca i društva. Jedno od ključnih otkrića, smatraju britanski znanstvenici, jest skepticizam koji gajimo prema novim tehnologijama, dok se pokazalo kako korisnici smatraju da vlasti posvećuju premalo pažnje pojavama kao što je širenje dezinformacija, kao i da digitalne platforme u velikoj mjeri omogućuju širenje dezinformacija. 

Izvještaj „Pogledi na platforme i digitalnu javnu sferu” objavljen je krajem studenog te promatra utjecaj društvenih mreža poput Facebooka i X-a, tražilica, video servisa kao što su YouTube i DailyMotion, zatim platformi za komunikaciju poput WhatsAppa i generativnih AI botova ChatGPT-a. Britanski znanstvenici u ovom su projektu promatrali osam zemalja, od kojih su samo dvije članice Europske unije.

Istraživanje se koncentrira na osam relativno velikih zemalja (Argentina, Brazil, Njemačka, Japan, Južna Koreja, Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države) u kojima su znanstvenici pratili stavove korisnika digitalnih platformi u suvremenim medijima te obuhvaća javnu percepciju ovih platformi kao i korisnost te probleme koje donose, posebice kada je riječ o vijestima i informacijama o politici.

Analitičari instituta na Odsjeku politike i međunarodnih odnosa Sveučilišta Oxford zaključuju kako korisnici digitalnih platformi nisu tek pasivni konzumenti. 

„U javnosti postoji vrlo raširena svijest o problemima koje digitalne platforme donose. Više od polovice ispitanika smatra kako pojedincima omogućavaju da govore ono što nikada ne bi rekli u lice (69 posto), šire dezinformacije (69 posto), maltretiraju i prijete drugima (66 posto) ili šire ekstremne stavove (64 posto)”, tvrde znanstvenici Reutersova instituta.

Više od trećine ispitanika u svim promatranim zemljama smatra kako vlasti premalo pažnje posvećuju pojavama kao što su širenje dezinformacije (39 posto), zloupotreba umjetne inteligencije (38 posto) i ulogama tehnoloških kompanija (36 posto). 

„Iako je izražena i zabrinutost za 'slobodu govora', dezinformacije i sigurnost podataka ispitanicima su češće važnije teme”, zaključuju britanski znanstvenici.

Istraživanje otkriva i kako mlađa populacija uglavnom najviše vjeruje tražilicama poput Googlea. Gotovo dvije trećine mladih do 24 godine (62 posto) i preko polovine onih iznad 55 godina najviše vjeruje upravo tim „motorima“ za pretragu. S druge strane, starija populacija puno je skeptičnija prema društvenim mrežama i preglednicima videa poput YouTubea. 

Naime, najveća razlika u povjerenju između mladih i starih ogleda se upravo u odnosu na video platforme. Dok čak 50 posto mladih vjeruje sadržaju koji objavljuje YouTube i slične platforme, njihovi roditelji su puno skeptičniji (29 posto). Iako je uvriježeno mišljenje kako upravo „boomeri“ vjeruju svemu što vide na društvenim mrežama, istraživanje pokazuje kako je to slučaj tek kod 22 posto ispitanika iznad 55 godina. Za razliku od njih, čak 41 posto mladih do 24 godine vjeruje vijestima koje pročitaju na društvenim mrežama. 

„Moguće je kako ovaj trend odražava generacijsku razliku u poznavanju platformi. Naime, mlađi korisnici uglavnom su odrasli s ovim platformama kao što su stariji odrasli s tradicionalnim izvorima vijesti na koje gledaju kao na pouzdanije”, objašnjavaju istraživači. 

Primjetno je i da novoj tehnologiji kao što je ChatGPT gotovo nitko ne vjeruje. Za ovaj tekst vrijedi još izdvojiti indikativan stav ispitanika o novinarima, koji može otkriti ponešto o stanju medija.

„Općenito gledano, ljudi smatraju da i novinari i mediji, ne samo da dijele društvo, već to čine više od svih drugih digitalnih platformi uključujući i društvene mreže. Riječ je o konzistentnom uzorku u svim zemljama obuhvaćenim istraživanjem, uz iznimku Njemačke gdje društvene mreže vide kao veći uzročnik razdora u društvu od informativnih medija”, upozoravaju stručnjaci s Reutersovog instituta za istraživanje novinarstva. Cijeli sažetak možete pročitati na ovoj poveznici.