Lako je doznati tko je i zašto izvjesio zastavu Republike Srbije u Rijeci
Zastava Republike Srbije na pročelju zgrade u centru Rijeke uzbunila je korisnike društvenih mreža i izazvala niz reakcija netrpeljivosti i mržnje prema srpskoj zajednici u Hrvatskoj. Video objavljen prošlog tjedna (dostupno ovdje, arhivirano ovdje) na TikToku prikazuje kadar snimljen iz automobila na kojem se vidi zastava Republike Srbije, a popraćen je natpisom „Počelo je. Sami centar Rijeke”. Do trenutka pisanja teksta video je „lajkalo” preko 25.000 korisnika, podijeljen je preko 8.000 puta, a ubrzo se proširio i na društvenu mrežu X.
Jedan se korisnik X-a uz priloženi video zapitao „jel će ovo ponovo balvan revolucija” (arhivirano ovdje), dok se drugi korisnik uz sarkastičan komentar zapitao „Tko ju je i zašto izvjesio? Vjerojatno nećemo nikad saznati.” (arhivirano ovdje). „Strašno šta se dozvoljava u Hrvatskoj” i „Pali odma, ruši balkon” neki su od komentara pod ovom objavom.
Međutim, unatoč sumnjama korisnika X-a, vrlo je lako doznati tko ju je i zašto izvjesio. Naime, u riječkoj zgradi na čijem balkonu je izvješena zastava Republike Srbije nalazi se Generalni konzulat Republike Srbije. Taj podatak dostupan je i na internetskoj stranici Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske. Konzulat se nalazi na adresi Erazma Barčića 9, a provjerom navedene lokacije na servisu Google Maps možemo utvrditi kako se radi o identičnoj lokaciji s koje je snimljen i video koji dijele korisnici društvenih mreža.
Izvještaj Hine objavljen 21. ožujka 2000. godine (dostupno ovdje) otkriva pak da se konzulat na ovoj lokaciji nalazi već više od četvrt stoljeća, kada je otvoren, tada još kao Generalni konzulat Savezne Republike Jugoslavije. Suglasnost za otvaranje konzulata dala je pak sedma vlada Republike Hrvatske kojoj je, od 27. siječnja 2000. godine, na čelu bio Ivica Račan, dok je ministar vanjskih poslova bio današnji europarlamentarac i izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, Tonino Picula.
Otvaranje generalnog konzulata u Rijeci je pak plod normalizacije odnosa između Hrvatske i tadašnje Savezne Republike Jugoslavije. Naime, 23. kolovoza 1996. godine, tadašnji ministar vanjskih poslova RH Mate Granić, u Beogradu je s kolegom iz vlade SR Jugoslavije, Milanom Milutinovićem, potpisao Sporazum o normalizaciji odnosa između Hrvatske i tadašnje SR Jugoslavije. Mjesec dana kasnije, 24. rujna 1996. godine, isti je sporazum odlukom Sabora, uz potvrdu tadašnjeg predsjednika Franje Tuđmana, pretočen u Zakon o potvrđivanju sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i SR Jugoslavije (dostupno ovdje).
Dokumentom iz kolovoza, Republika Hrvatska i SR Jugoslavija su izbjegle međusobno priznanje, ali su se već u prvom članku sporazumjele kako jedna drugu poštuju „kao neovisne, suverene i ravnopravne države u okviru svojih međunarodnih granica”. Kako stoji u trećem članku sporazuma „u roku od pet dana po potpisivanju ovog Sporazuma ugovorne stranke uspostavit će pune diplomatske i konzularne odnose” čime je utrt put uspostavljanju generalnog konzulata u Rijeci.
SR Jugoslavija je 2003. godine rekonstruirana u Državnu zajednicu Srbije i Crne Gore, da bi 2006. godine ta država, odvajanjem Crne Gore prestala postojati, a upravljanje Generalnim konzulatom u Rijeci preuzela je novoformirana Republika Srbija. Osim u Rijeci generalni konzulat otvoren je i u Vukovaru, a i to je diplomatsko predstavništvo prošle godine bilo predmet vrlo slične manipulativne objave na društvenim mrežama. Tada se dijelila fotografija zastave Republike Srbije izvješene na kući, uz tvrdnje da je zastava postavljena upravo na dan kad se u Vukovaru komemoriraju žrtve Domovinskog rata što je izazvalo niz izljeva netrpeljivosti i mržnje prema srpskoj zajednici u Hrvatskoj, jednako kao što se sada dogodilo i u ovom "riječkom slučaju".
ISPRAVAK - 16. travnja 2025. - U prvoj verziji ovog članka napravili smo omašku, navodeći da je na čelu sedme Vlade RH bio Zoran Milanović. Pogreška je ispravljena te u tekstu sada stoji ispravna informacija kako je dužnost premijera sedme Vlade RH obnašao Ivica Račan. U našem radu trudimo se maksimalno isključiti mogućnost i najsitnije pogreške u procesu činjenične provjere, no unatoč tome pogreške se ipak mogu dogoditi. Naša pravila ispravaka i nadopuna, kao i povijest ispravaka i nadopuna, možete pronaći na ovoj poveznici.
