Što smo provjerili u lipnju?
U fokusu Lupe i prošlog mjeseca bile su političke tvrdnje, viralne objave i dezinformacije koje su se širile medijima i društvenim mrežama. Provjeravali smo izjave političara, analizirali manipulacije fotografijama te razjasnili netočne tvrdnje o mogućnosti oduzimanja hrvatskog državljanstva, gospodarstvu, međunarodnim odnosima i migrantima. Donosimo kratki pregled svih tema koje smo provjerili ovoga lipnja.
Saborski zastupnik Miro Bulj ustvrdio je da je „za male novce“ prodano 15 tona zlata Hrvatske narodne banke te da je Hrvatska zbog toga pretrpjela veliku štetu. Provjerili smo kada je i u kakvim okolnostima HNB doista prodala zlato te koliko su tvrdnje Mire Buja utemeljene na činjenicama.
Nešto kasnije, prijedlog Domovinskog pokreta o reviziji hrvatskog državljanstva izazvao je brojne reakcije i otvorio pitanje može li se državljanstvo uopće oduzeti osobama koje ga već imaju. Analizirali smo što kaže hrvatski pravni okvir, koje su ustavne i međunarodne prepreke te što bi takav prijedlog značio u praksi.
No, nisu to bile jedine teme iz političke domene. Nakon što je Sandra Benčić zbog procedure izbora ustavnih sudaca napustila sjednicu Odbora za Ustav i HDZ nazvala „stokom“, zastupnik HDZ-a Nikola Mažar ustvrdio je da je Benčić na sjednicu „uletjela“ iako nije članica tog odbora. Riječ je o tvrdnji koju je bilo moguće opovrgnuti u nekoliko sekundi uvidom u javno dostupni popis članova Odbora i zapisnike s više od 80 sjednica na kojima su oboje sudjelovali.
Uoči susreta Hrvatske i Gane na Svjetskom nogometnom prvenstvu društvenim mrežama proširila se fotografija koja je prikazivala veliku zastavu Gane izvješenu na Starom mostu u Mostaru, uz tvrdnje da Mostarci podržavaju hrvatskog protivnika. Dostupnim alatima utvrdili smo da se radi o fotomontaži, te otkrili kako je nastala manipulacija koja je školski primjer kako ovakve lažne vizualne objave potiču međunacionalne tenzije i šire dezinformacije.
Viralne objave tvrdile su da je poznata hrvatska prehrambena kompanija Kraš prešla u srpske ruke, a širila se uz poruku „Slavni Kraš sad je naš“. Analizirali smo vlasničku strukturu tvrtke i razjasnili što se zapravo dogodilo te zašto su tvrdnje o „srpskom preuzimanju“ obmanjujuće.
Nakon ubojstva vlasnika pizzerije u talijanskoj Reggio Emiliji, društvenim mrežama i pojedinim hrvatskim medijima proširila se tvrdnja da je zločin počinio migrant koji je od žrtve tražio besplatnu pizzu. Priča je izazvala val ksenofobnih komentara i antimigrantskih reakcija, iako se vrlo brzo pokazalo da počinitelj nije ni migrant ni strani državljanin, već ovisnik, Talijan od ranije poznat policiji po kaznenim djelima. Pokazali smo kako je nastala ova dezinformacija, kako su netočne informacije dospjele u medije te kako su ih pojedini politički akteri i korisnici društvenih mreža iskoristili za širenje antimigrantskog narativa.
Prema migrantima je usmjerena i još jedna viralna objava koja uspoređuje nerede nakon proslave naslova PSG-a u Parizu sa slavljem navijača Wisłe Kraków, tvrdeći da je poljska proslava prošla bez ijednog incidenta. Provjerili smo te tvrdnje kontaktom s poljskom policijom te koristeći dostupne medijske izvještaje koji demantiraju ovu tvrdnju. Analizirali smo kako je ovakva manipulativna usporedba i u ovom slučaju iskorištena za promicanje negativnih stereotipa o migrantima.
Na koncu, bavili smo se i tvrdnjama o navodnoj „izraelskoj okupaciji“ albanske obale koje su se proširile društvenim mrežama, uz brojne neutemeljene interpretacije aktualnih prosvjeda u Albaniji, međunarodnih ulaganja i političkih odnosa. U tom tekstu pojasnili smo odakle dolaze te tvrdnje, što se u Albaniji doista događa i zašto je riječ o dezinformaciji.
