L
upa

Mediji tvrde da je autocesta A11 konačno dovršena. No, to zapravo nije točno.

Piše: Anton Finderle
Politika i društvo
16.10.2024.
Foto: Ilustracija/Lupiga.Com

Nakon što je Jutarnji list 11.listopada objavio tekst s najnovijim podacima o gradnji autoceste Zagreb-Sisak, i dio drugih utjecajnih medija prenijelo je vijest da će ta autocesta, poznata i kao A11, nakon 18 godina gradnje biti puštena u promet. Temeljem objave Jutarnjeg lista da je dovršena gradnja dijela A11 od Lekenika do sisačkog prigradskog naselja Stupno, Nova TVVečernji list, Poslovni dnevnik, RTL, među ostalima, „svečano“ su objavili dovršetak gradnje te autoceste. 

Točno je, međutim, da A11 nije dovršena i neće biti puštena u promet u punom profilu, što se naglašava i u samom tekstu Jutarnjeg lista koji je uzet kao izvor za druge objave, te da se gradnja te autoceste nastavlja i nakon puštanja u promet jedne od dionica. 

Puni profil autoceste A11, naime, prema državnom planu građenja autocesta, kao i prema poslovnim planovima Hrvatskih autocesta (HAC), primjerice, iz 2019. godine, duljine je 48 kilometara i sastoji se od pet dionica. Riječ je o dionicama Jakuševec-Velika Gorica duljine 11 kilometara, koja je puštena u promet 2013. godine, Velika Gorica-Buševec duljine devet kilometara i u prometu je od 2009. godine, Buševec-Lekenik duljine 11 kilometara kojom se prometuje od 2015. godine, Lekenik-Sisak duljine 11 kilometara i Sisak-Mošćenica duljine šest kilometara. Budući je Mošćenica administrativni dio grada Petrinje, zapravo se, u punom profilu, radi o autocesti Zagreb-Petrinja.

U samom tekstu Jutarnjeg lista o dovršetku gradnje dijela A11 od Lekenika do Siska, odnosno do naselja Stupno, navodi se da puni profil spomenute dionice podrazumijeva spajanje s kružnim tokom i novim mostom na rijeci Odri na ulazu u grad Sisak, što nije učinjeno zbog nepovoljnog, močvarnog tla. Drugim riječima, čak ni dionica Lekenik-Sisak nije dovršena u punom profilu jer se čvor Sisak po novome ne nalazi na ulazu u Sisak, već u naselju Stupno. Od čvora Sisak na A11 do ulaza u Sisak tek treba biti izgrađena spojna cesta, najavljuje Jutarnji list

Da dionica Lekenik-Sisak neće biti izgrađena u punom profilu zbog nepovoljnog terena upozoreno je u videoprilogu YouTube stranice „Na hrvatskim cestama“ emitiranome još u proljeće 2023. godine. Konačno, u prilog tome da je A11 još u izgradnji svjedoči i ovih dana objavljeni javni natječaj Hrvatskih autocesta za izbor graditelja vijadukta nad Ranžirnim kolodvorom u Buzinu na autocesti A11 kako bi se iz Novog Zagreba, sa Sarajevske ceste izlazilo na A11. 

Dionicu Sisak-Mošćenica više gotovo nitko ni ne spominje i sve upućuje na to da se od nje odustalo u čekanju nekih boljih proračunskih vremena. Dok je gradnja te dionice još bila u optjecaju procjenjivalo se da bi (pre)krupan financijski zalogaj za državu, odnosno HAC kao neposrednog investitora, predstavljao dio dionice Sisak-Mošćenica u vidu mosta preko rijeke Kupe.

Posebno poglavlje prešućivanja stvarnog stanja dovršetka gradnje punog profila A11 predstavljaju čvorovi ili bolje rečeno naplatne kućice s izlazom s autoceste koji su sastavni dio svake autoceste. Iako je prema natječajnoj dokumentaciji Hrvatskih cesta za izbor izvođača radova na dionici Lekenik-Sisak objavljenoj u oglasniku javne nabave predviđen samo čvor Sisak, Ministarstvo gospodarstvo proljetos je pokrenulo proceduru studije utjecaja na okoliš čvora Žažina na dionici A11 od Lekenika do Siska. Čvor Žažina zapravo predstavlja izlaz s A11 za Petrinju i svojevrsnu „zamjenu“ za dionicu od Siska do Mošćenice, odnosno Petrinje. Drugim riječima, nakon što se odradi procedura utjecaja na okoliš gradnje spomenutog čvora na A11, uslijediti će pripreme i za gradnju tog dijela autoceste. Kada bi to moglo biti zaista je teško prognozirati nakon opisane „igre skrivača“ oko punog profila autoceste Zagreb-Sisak. 

Još je više enigmi oko početka gradnje spomenutog vijadukta koji iz Sarajevske ulice u Novom Zagrebu vodi preko Ranžirnog kolodvora na A11, s obzirom na to da je HAC procijenio vrijednost radova na toj građevini od čak 62,2 milijuna eura. To je, primjerice, 22 milijuna eura veći iznos od vrijednosti gradnje dionice Lekenik-Sisak. U svakom slučaju, ako se dosadašnjim troškovima izgradnje A11 od oko 430 milijuna eura prema javno objavljenim podacima pribroji i cijena vijadukta, investicija u autocestu Zagreb-Sisak približila bi se iznosu od 500 milijuna eura. Zbog visine investicije i financijske iscrpljenosti HAC-a čak se spekuliralo da bi novac za vijadukt preko Ranžirnog kolodvora trebale iznaći Hrvatske ceste ili Grad Zagreb, no zasad je investitor HAC. 

Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Agencije za elektroničke medije. Agencija za elektroničke medije ne može se smatrati odgovornima za njih.