Kolaž fotografija ne dokazuje da je Zagreb 1945. godine okupiran, dok su Pariz i Oslo slavili oslobođenje

Na društvenoj mreži X korisnici dijele kolaž fotografija s kraja Drugog svjetskog rata sugerirajući kako je Europa tada oslobođena dok je Zagreb – okupiran. Kolaž se sastoji od tri fotografije. Na prvoj, naslovljenoj „Oslobođenje 1945. - Pariz” prikazuje veću skupina građana sa, čini se, francuskim zastavama dok se u pozadini vidi pariški Slavoluk pobjede. Fotografija u sredini naslovljena je „Oslobođenje 1945. - Oslo”, a prikazuje masu koja razdragano pozdravlja kolonu automobila što prolazi okićenim ulicama. Sudeći po zastavi u gornjem desnom kutu, vjerojatno je uistinu snimljena u Norveškoj. Posljednja fotografija u kolažu naslovljena je „Okupacija 1945. Zagreb” te prikazuje današnji Trg bana Jelačića. Osim kolone koja prolazi u smjeru istoka, trg je u potpunosti pust (arhivirano ovdje).

„Da su u Pariz ili Oslo ušli Titovi Crveni Kmeri i oni bi se posakrivali”, jedan je od komentara pa je očito kako je kolaž uspio u namjeri da prezentira Zagreb kao grad čiji su se građani posakrivali od osloboditelja, dok su oni u Parizu i Oslu oduševljeno izišli na ulice.

Prva fotografija korištena u kolažu „Oslobođenje 1945. - Pariz” u sebi već krije prvu faktografsku grešku. Naime, Pariz je oslobođen u ljeto 1944. godine. Naime, jedno od najvećih udruženja sindikata Confédération Générale du Travail (CGT) već je 10. kolovoza 1944. godine pozvao radnike željeznice na štrajk, nakon čega je i Komitet za oslobođenje Pariza pozvao na štrajk i druge radnike da bi, pet dana kasnije, 15.000 policajaca odbilo obući uniforme. Prema naredbi Gestapa, za odmazdu je strijeljano 35 boraca pokreta otpora u starosti od 18 do 22 godine. To je dovelo do još većeg otpora pa je 18. kolovoza vođa pokreta otpora, komunist Henri Tanguy proglasio opći ustanak. Kako bi spriječio komuniste da preuzmu vlast, Charles de Gaulle, vođa Slobodne Francuske požurio je američke trupe koje su namjeravale zaobići Pariz i krenuti prema pokrajini Lorraine. Sedam dana kasnije, u Pariz ulazi divizija Slobodne Francuske u pratnji američkih snaga te njemačke trupe 25. kolovoza potpisuju kapitulaciju te se četiri dana kasnije u potpunosti povlače iz Pariza.

Fotografija koja je u kolažu korištena za ilustraciju „oslobođenja” Pariza zapravo ne pripada tom događaju. Naime, Radio France Internationale, javna radio postaja Francuske Republike, u tekstu za španjolsko govorno područje fotografiju pripisuje agenciji Keystone/Getty Images te je smješta na Champs Elisee i datira 8. svibnja 1945. godine. Mjesto i vrijeme, dakle, odgovaraju proslavi završetka Drugog svjetskog rata, a ne oslobođenju Pariza.

Druga fotografija iz kolaža naslovljena „Oslobođenje 1945. - Oslo” također nije ono za što se predstavlja. Naime, snimljena je 7. lipnja 1945. godine, a nalazi se u arhivu agencije Alamy naslovljena kao „Dani mira 1945”.

Ista se fotografija može pronaći i na stranicama norveškog dvora sa sljedećim opisom: „Kolona predvođena 'Buick Roadmasterom 1939' kraljevske obitelji na Torggati u Oslu na putu prema kraljevskoj palači”.

Fotografiju današnjeg Trga bana Jelačića snimio je pak doajen hrvatske fotografije Milan Pavić. Riječ je o jednoj od fotografija iz ciklusa „Oslobođenje Zagreba”. Sam ciklus sadrži i fotografije iz povlačenja kolaboracionističkih vojski i civila iz Zagreba što pokazuje kako je Pavić ciklus započeo i prije 8. svibnja. U povodu izložbe održane 2021. godine u zagrebačkoj Galeriji Forum, kustos Feđa Gavrilović za agenciju Anadolu tada je komentirao kako je Pavić ovaj ciklus fotografija „krenuo snimati, kao ilegalac po nalogu Partije, dok je Zagreb bio pust“. 

„Ustaše su ga gađali s prozora, pucali su po njemu s prozora opustjelog grada posljednji koji se nisu htjeli predati”, objasnio je Gavrilović, dok se u opisu izložbe ističe kako prva grupa Pavićevih fotografija "fantastičnom dokumentarnošću bilježi bijeg ostataka raznih neprijateljskih vojski kroz Zagreb". 

Zaključno, fotografije prezentirane u kolažu posložene su s namjerom kako bi se stvorio dojam da su građani Zagreba, za razliku od drugih europskih gradova, oslobođenje dočekali sa strahom. Ovaj se dojam kreira uspoređujući fotografije Pariza tijekom proslave u povodu završetka rata 8. svibnja 1945. godine (devet mjeseci nakon oslobođenja grada) i Osla tijekom proslave povratka kralja iz egzila (mjesec dana nakon oslobođenja grada) s fotografijama Zagreba dok su u gradu još uvijek trajale borbe.