Kako Europski parlament i Komisija odgovaraju na širenje dezinformacija?
Zastupnici u Europskom parlamentu i predstavnici Europske komisije nedavno su raspravljali o dezinformacijama koje se šire društvenim mrežama poput TikToka te o opasnostima koje one predstavljaju za demokraciju u Europi. Donosimo najzanimljivije dijelove debate, uz prethodni kontekst u kojem je ona vođena.
Kako Europski parlament i Komisija odgovaraju na širenje ovakvih dezinformacija? Europska unija sve više reagira na dezinformacije na društvenim mrežama putem regulativa online sadržaja, sa Zakonom o digitalnim uslugama (Digital Services Act, DSA) kao temeljem. Ovaj zakon, usvojen 2022. godine, a koji je u potpunosti stupio na snagu 17. veljače 2024. godine, osmišljen je za sprječavanje nezakonitih i štetnih aktivnosti na Internetu i obvezuje velike online platforme na preuzimanje veće odgovornosti za suzbijanje štetnog i obmanjujućeg sadržaja, kao i na transparentnost. Međutim, i dalje svjedočimo kampanjama manipulacija informacijama. Primjerice, 6. prosinca prošle godine, Rumunjska je postala prva država Europske unije koja je otkazala izbore zbog stranog uplitanja u izborni proces, nakon izvješća o manipulaciji informacijama na TikToku.
Kako piše Euronews, predsjednički izbori u Rumunjskoj 24. studenog donijeli su u prvom krugu neočekivanu pobjedu nezavisnog nacionalističkog i euroskeptičnog kandidata Calina Georgescua, koji je prije toga bio slabo poznat javnosti. Kako stoji u izvješću Europskog parlamenta iz prosinca 2024. godine, “na nedavnim rumunjskim izborima, rumunjsko-bugarski centar Europskog opservatorija za digitalne medije (EDMO) identificirao je taktike manipulacije informacijama, uključujući neoznačeni politički sadržaj, posebno na TikToku“. Dana 27. studenog, Nacionalno audiovizualno vijeće Rumunjske zatražilo je od Komisije istragu o ulozi TikToka u prvom krugu predsjedničkih izbora. Tjedan dana kasnije, odlazeći predsjednik Rumunjske Klaus Iohannis objavio je deklasificirane obavještajne dokumente koji ukazuju na to da je u studenom od strane Rusije aktivirano gotovo 800 TikTok računa koji su podržavali kandidata Calina Georgescua. Dodatnih 25.000 računa aktivirano je dva tjedna prije prvog kruga. Na koncu, 6. prosinca je Ustavni sud Rumunjske odlučio poništiti izbore, a novi datum još nije određen.
Komisija je pokrenula službeni postupak protiv TikToka zbog potencijalnog kršenja Zakona o digitalnim uslugama - “neadekvatnog ublažavanja rizika povezanih s integritetom rumunjskih izbora”, a najproblematičnijim je smatrala način funkcioniranja sustava političkog oglašavanja na TikToku, koji zahtijeva jasno označavanje, kao i algoritma preporuka.
Tijekom petosatne rasprave u Europskom parlamentu 17. prosinca o rumunjskom slučaju, posljedicama širenja dezinformacija na TikToku te potencijalnim implikacijama za budućnost demokracije u Europi, eurozastupnici su istaknuli krhkost europskih demokracija te pokušali odgovoriti na pitanje - kako dalje? Cjelokupan transkript rasprave dostupan je na ovoj poveznici.
Henna Virkkunen, izvršna potpredsjednica Europske komisije za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokraciju, digitalne i napredne tehnologije, naglasila je da su slobodni i pošteni izbori temelj demokracije, koja je pak temeljna europska vrijednost, napominjući kako su nedavni predsjednički izbori u Rumunjskoj pokazali koliko demokracija može biti ranjiva. Virkkunnen je nabrojila mjere koje su već poduzete za zaštitu demokracije u Europi.
„Tu je Europski akcijski plan za demokraciju iz 2020. godine; 2021. godine predložen je paket za jačanje integriteta izbora, uključujući uredbu o transparentnosti političkog oglašavanja. Ta će uredba postati u potpunosti primjenjiva u listopadu 2025. godine. Omogućit će nam dodatne alate za borbu protiv dezinformacija, manipulacije informacijama i stranog uplitanja u izborne kampanje”, rekla je Virkkunnen.
Istaknula je i važnost Zakona o digitalnim uslugama (DSA) u kontekstu u kojem se izborne kampanje sve više odvijaju online. Kako je dalje navela, “što se tiče nedavnih izbora u Rumunjskoj, Komisija je izrazila zabrinutost kada su se pojavili znakovi pokušaja utjecaja na izbore putem koordiniranih online operacija, posebno na TikToku. Poduzeli smo brze mjere u skladu s DSA-om. Poslali smo tri zahtjeva TikToku za informacije o upravljanju rizicima manipulacije informacijama tijekom izbora, uključujući rizike neautentičnog ili automatiziranog iskorištavanja njihovih usluga, o njihovim sustavima preporuka i političkom oglašavanju”.
Kako je objasnila, Komisija je također izdala nalog za zadržavanje podataka, zahvaljujući kojemu će moći zatražiti relevantne dokaze o upravljanju rizicima povezanim s nacionalnim izborima u državama članicama EU-a koji se održavaju između 24. studenog 2024. i 31. ožujka 2025. godine. Na temelju dokaza koje je TikTok dostavio o poduzetim mjerama u kontekstu rumunjskih izbora, Komisija sumnja da je TikTok možda prekršio svoje obveze prema DSA-u zbog čega je otvorila istragu. Ovo se posebno odnosi na pitanja političkog oglašavanja i manipulacije TikTokovim sustavom preporuka.
Brojni zastupnici upozorili su na TikTok kao plodno tlo za antidemokratske i antieuropske narative – mjesto za pokretanje kampanja dezinformacija i širenja antidemokratskih stavova, objašnjavajući kako ovakve manipulacije i zlouporaba društvenih mreža mogu direktno utjecati na rezultate izbora, kao što pokazuje rumunjski slučaj.
“Ako se ovo ne riješi sada, neće ostati izolirani slučaj. Moglo bi se dogoditi u bilo kojem trenutku, bilo gdje, i imat će trajne posljedice na zdravlje naših demokracija, ne samo u Rumunjskoj, već diljem Europe i u ostatku svijeta”, upozorio je malteški eurozastupnik Alex Agius Saliba, u ime Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D), te pozvao Komisiju da odmah iskoristi sve dostupne alate u okviru DSA-a.
Nizozemska eurozastupnica Kim Van Sparrentak, u ime Zelenih – Europskog slobodnog saveza, objasnila je kako funkcioniraju i kakvu prijetnju predstavljaju hiperpersonalizirani sustavi preporuka temeljeni na klikovima i interakcijama.
„Tko god zna kako ih koristiti, može manipulirati informacijama koje ljudi vide online. Platforme će što većem broju ljudi širiti strah ili ekstremne narative, jer ljudi reagiraju na njih, a to platformama donosi najveću dobit. Zatim se koristi mreža botova – s više klikova algoritmi će širiti poruku poput požara”, navela je Van Sparrentak.
Danska eurozastupnica Christel Schaldemose iz S&D-a, kao i brojni drugi prisutni, pozvala je Europsku komisiju na djelovanje u borbi protiv dezinformacija, budući da velike online platforme poput TikToka ne provode učinkovito moderiranje sadržaja, pa čak i odbijaju provesti odgovarajuću provjeru činjenica, odnosno factchecking, što se pokazalo savršenom prilikom za strano uplitanje.
Seán Kelly, irski eurozastupnik iz Europske pučke stranke, govorio je o ruskom uplitanju u izbore u Rumunjskoj, Gruziji i Moldaviji te njihovim dezinformacijskim kampanjama.
„Prije samo mjesec dana Rusija se pojavila kao stvarni pobjednik parlamentarnih izbora u Gruziji, nakon što je navodno širenje ruskih dezinformacija vjerojatno dovelo do pobjede stranke Gruzijski san. U Moldaviji dokazi upućuju na to da je Rusija stajala iza kibernetičkih napada, punjenja glasačkih kutija, namještanja glasova, ilegalnog prijevoza birača na biračka mjesta te kupovine do 300.000 glasova … Sofisticiranost ruskih mreža dezinformacija i manipulacija informacijama s ciljem narušavanja političkih procesa predstavlja prijetnju demokracijama posvuda”, ustvrdio je Kelly.
Evin Incir, švedska eurozastupnica iz S&D-a, upozorila je da dezinformacije predstavljaju stvarnu prijetnju Europskoj uniji, demokraciji, miru i sigurnosti, te da je to cinično, ali učinkovito sredstvo koje koriste neprijateljske strane sile, ali i desničarske političke stranke unutar samih država članica EU-a. Kao primjer potonjega navela je „farmu trolova“ u Švedskoj kojom upravlja tamošnja radikalno desna stranka Švedski demokrati.
„Takvim aktivnostima, koje ponavljaju krajnje desni pokreti diljem Europe, kroz dezinformacije šire se laži i manipulacije u pokušaju da se izvrši utjecaj na naše građane tijekom, primjerice, izbornih razdoblja”, dodala je Incir.
Zaključno, član Europske komisije Michael McGrath naglasio je kako je ključno da “izbori ostanu slobodni od stranog uplitanja i da informacijski prostor služi unapređenju znanja građana na temelju činjenica, a ne fikcije, te da potiče živahne rasprave u kojima se čuju sva mišljenja, a ne manipulaciju”. Podsjetio je da u kolovozu iduće godine započinje implementacija mnogih mjera iz Zakona o slobodi medija, osmišljenih za zaštitu slobode i pluralizma medija unutar Europske unije, a da ništa ne sprječava države članice da te mjere uvedu ranije, te najavio rad na „demokratskom štitu“. Europska komisija odlučna je, zaključuje, da u potpunosti iskoristi sve alate na raspolaganju za rješavanje problema dezinformacija i dezinformacijskih kampanja na medijskim platformama i s njima povezanih rizika za integritet izbora u Europi.
