Joško Jeličić je u eteru javne televizije iznio potpuno netočne i neutemeljene podatke

Nakon prvog nastupa Hrvatske na Europskom prvenstvu prošle subote, gost-komentator Hrvatske radiotelevizije Joško Jeličić iznio je više netočnih informacija. Naime, bivši nogometaš Jeličić bez ikakve osnove je rekao da je u Hrvatskoj najviše djece rođeno nakon Operacije Oluja i Svjetskog prvenstva. U studijskoj emisiji poslije odigrane utakmice između Hrvatske i Španjolske prikazana je reportaža s reakcijama navijača na poraz hrvatskih nogometaša. Nakon završetka priloga reagirao je Jeličić, koji je u studiju sjedio na komentatorskom mjestu uz bivšeg nogometaša Marija Carevića i novinara Antuna Samovojsku te voditelja emisije Vikija Ivanovića.

„Imaju demografski podaci lako provjerljivi. Najviše beba u Hrvatskoj je rođeno devet mjeseci nakon Oluje i devet mjeseci nakon Svjetskog prvenstva. To ti je istina“, rekao je Jeličić na što se voditelj Ivanović glasno nasmijao, a Jeličićeve riječi su bez ikakvog kritičkog odmaka prenijeli brojni hrvatski mediji (ovdje, ovdje, ovdje i ovdje).

Možda svi demografski podaci ipak nisu lako provjerljivi, ali unatoč tome odlučili smo provjeriti ima li ikakvog temelja u spomenutim tvrdnjama bivšeg nogometaša. 

Nejasno je na koje je točno Svjetsko prvenstvo Jeličić mislio, no za pretpostaviti je da je riječ o natjecanjima na kojima je hrvatska nogometna reprezentacija osvajala zapažene rezultate, odnosno medalje. Podsjetimo, aktualna generacija Hrvatske je u Kataru 2022. godine osvojila broncu, potom četiri godine ranije u Rusiji srebro, dok su Asanović, Boban, Šuker i društvo 1998. godine u Francuskoj bili treći. 

Dakle, Svjetsko prvenstvo 1998. godine završeno je u srpnju, a devet mjeseci kasnije, u travnju 1999. godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku rođeno je 3.472 mališana. Statistika ovdje potpuno demantira Jeličićevu tezu jer je te godine samo u studenom rođeno manje djece (3.470) dok je najveći broj novorođenih zabilježen u rujnu (4.271).

Broj živorođenih u 1999. godini po mjesecima, koji pokazuje da devet mjeseci nakon prvenstva u Francuskoj nije rođeno najviše djece, nego naprotiv - gotovo pa najmanje (Izvor: Državni zavod za statistiku)

Isti izvor za travanj 2019. godine (devet mjeseci nakon Svjetskog prvenstva u Rusiji završenog 15. srpnja 2018. godine) navodi kako je u travnju 2019. godine rođeno 2.834 beba. To je također bio jedan od najgorih mjeseci po hrvatski natalitet te godine. Naime, samo u veljači i ožujku te godine rođeno je manje djece nego u travnju, dok je najviše djece rođeno u listopadu – 3.538. Stoga ni ovi podaci ne potvrđuju tvrdnje HRT-ovog gosta-komentatora.

Broj živorođenih u 2019. godini po mjesecima demantira tvrdnje Joška Jeličića (Izvor: Državni zavod za statistiku)

Nadalje, prema posljednjim privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, objavljenim u svibnju ove godine, u rujnu 2023. godine (devet mjeseci nakon Svjetskog prvenstva u Kataru koje je završilo u prosincu 2022. godine) u Hrvatskoj je rođeno 2.683 djece. No, to ni izbliza nije mjesec s najviše živorođenih te godine, jer je najviše djece lani zapravo je rođeno mjesec dana ranije – 2.982. Više djece nego devet mjeseci nakon Svjetskog nogometnog prvenstva rođeno je i u siječnju (2.860), i u ožujku (2.771), i u srpnju (2.810), i u listopadu (2.789) pa je rujan 2023. godine zapravo bio negdje u sredini po broju rođene djece u Hrvatskoj.

Od Državnog zavoda za statistiku dobili smo i podatke o broju rođenih 1996. godine koji nisu javno dostupni na njihovim internetskim stranicama. A 1998. godine dolazi do promjene u definiciji ukupnog stanovništva koja se u istraživanjima primjenjuje od 1998. godine. 

„Do 1997. godine podaci za živorođene obrađivani su prema prebivalištu majke te podaci nisu u potpunosti usporedivi s podacima od 1998. godine nadalje”, upozoravaju iz Kabineta glave ravnateljice Državnog zavoda za statistiku, Ivane Sopte. 

Obzirom da podatke iz 1996. godine ne uspoređujemo s podacima objavljenim iza 1998. godine, možemo pogledati da li se uistinu najviše djece rodilo devet mjeseci nakon Operacije Oluja, kako to tvrdi Joško Jeličić. Oluja je završena 7. kolovoza 1995. godine što bi prema Jeličićevoj teoriji trebalo značiti da se u svibnju sljedeće godine trebao roditi najveći broj djece. Međutim, niti to nije točno. Naime, u svibnju 1996. godine rođeno je 4.405 djece dok je najveći broj novorođenih te godine zabilježen u srpnju – 4.766. Dakle, više djece nego u svibnju rođeno je čak u osam mjeseci te godine - u siječnju (4.450), ožujku (4.447), lipnju (4.561), srpnju (4.766), kolovozu (4.753), rujnu (4.747), listopadu (4.711) i studenom (4.515).

Prema skupini UN-ovih stručnjaka, promjene u broju novorođene djece odvijaju se unutar institucionalnog konteksta pojedine zemlje. Za ove fluktuacije odgovorne su formalne politike i neformalne norme povezane s kulturnim i sociopolitičkim strukturama te poviješću određene zemlje. Ne postoji jedinstven način na koji se povećava ili smanjuje broj novorođene djece. Ranija i veća fertilnost populacije povezuje se s faktorima poput lakšeg ulaska u odraslu dob, odnosno, završetka školovanja, zasnivanja radnog odnosa i osnivanja neovisnog kućanstva. 

Znanstvenici koje je okupio UN proučavali su politike koje direktno ili indirektno pospješuju rađanje djece na temelju serije od 18 studija u zemljama niske plodnosti na području Europe, Sjeverne Amerike, Azije i Oceanije. Između ostaloga, kao glavne faktore za pad ili rast broja novorođenčadi navode radne uvjete, obrazovni sustav, politike godišnjih odmora i bolovanja, financijske olakšice, infrastrukturu za brigu o djeci i tržište nekretnina. Radni uvjeti koji iziskuju duge radne dane, očekivanje rada izvan normalnog radnog vremena, kratki godišnji odmori i nemogućnost bolovanja zbog bolesti roditeljima otežava uspostavljanje ravnoteže između poslovnih i obiteljskih obveza. 

„U zemljama u kojima prevladavaju takvi radni uvjeti majke bilježe nižu želju za roditeljstvom. S druge strane, niska nezaposlenost, kraći radni tjedan, postojanje dobrih poslova sa skraćenim radnim vremenom i beneficijima te mogućnost da se majka vrati na posao za koji je kvalificirana, pospješuju broj novorođene djece”, upozoravaju stručnjaci.

Obrazovni sustav također utječe na broj novorođene djece. 

„Žene se odlučuju na manji broj djece u društvima gdje je trošak obrazovanja veći. Trend dužeg obrazovanja također ima negativan utjecaj obzirom da žene duže studiraju i kasnije ulaze u radni odnos, posebno kada ne postoji mogućnost da se majka nakon poroda vrati u obrazovni sustav. Isti rezultat imaju i obrazovni sustavi koji djeci ne nude izvannastavne aktivnosti kao i obrok”, tvrde UN-ovi eksperti. 

Prema znanstvenicima koje je okupio UN, financijske povlastice (potencijalnim) roditeljima imaju limitirane učinke na plodnost, „moguće zbog toga što takve povlastice pokrivaju tek dio troškova podizanja djece”, tvrde oni. Zbog smanjenog broja radnika, neefikasne su i povlastice koje predviđaju iznimno dugo vrijeme izostanka s posla u slučaju rođenja djeteta.

„Također, porodiljni dopust koji nije adekvatno plaćen unosi financijsku nesigurnost i ne doprinosi povećanju broja novorođenčadi”, ističu znanstvenici.

Prema ekspertima Ujedinjenih naroda, dostupnost infrastrukturi poput vrtića, kao i sufinanciranje tih troškova predstavlja važan doprinos većem broju novorođene djece. 

„Dokazi ukazuju na to kako pozitivan utjecaj ima i neformalna briga za djecu, odnosno, dostupnost šire obitelji da pomogne roditeljima. Ovaj efekt može biti limitiran u društvima gdje kulturološke norme majci nalažu da se brine za djecu i kada je 'baka servis' dostupan”, navode u zaključcima studije.

Inače, statistički podaci koje smo iznijeli u ovom tekstu jasno pokazuju i kako se u Hrvatskoj rađa sve manje djece. Prema privremenim podacima o prirodnom kretanju stanovništva koje je Državni zavod za statistiku objavio u siječnju ove godine, u Hrvatskoj je lani rođeno najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja – 32.047 čime je nastavljen trend smanjenja broja živorođene djece. Stopa totalnog fertiliteta mjerena brojem živorođenih po ženi u reproduktivnoj dobi iznosila je samo 1,53, što je znatno ispod razine od 2,1 rođenih koja osigurava obnovu broja stanovnika.

„Razlog tome leži u nepovoljnoj dobnoj strukturi te iseljavanju mlađe populacije, što posljedično dovodi do manjeg broja rođene djece”, izjavila je za državnu televiziju načelnica Sektora za društvena istraživanja pri Državnom zavodu za statistiku, Dubravka Rogić-Hadžalić u veljači ove godine.

Zaključno, Joško Jeličić iskoristio je eter javne televizije, i to u terminu visoke gledanosti, kako bi iznio potpuno netočne i neutemeljene podatke.