Što je zapravo Pakt za budućnost kojeg neki vide kao uvod u stvaranja Novog svjetskog poretka

Pakt za budućnost, dokument usvojen 22. rujna ove godine u okviru UN-ovog Samita o budućnosti, na društvenim mrežama i rubnim portalima postao je jedna od učestalih i kontroverznih tema. Mnogi korisnici društvenih mreža smatraju da je riječ o dogovoru štetnom za čovječanstvo, odnosno da se radi o uvodu u formiranje svjetske vlade, što će - zabrinuti su - podrazumijevati dokidanje suvereniteta država i nametanje "podmukle globalne agende".

Primjerice, jedan od korisnika društvenih mreža piše: "Stižu nam puno gora vrimena. Usvojen je 'Pakt za budućnost' u Ujedinjenim Nacijama. Države glasale za stvaranje Jedne Svetske Vlade..." (arhivirano ovdje). Drugi upozorava: "Zločinci ujedinjeni u zločinačkoj organizaciji zvanoj UN usvojili 'Pakt za budućnost' te krenuli u zajedničku borbu i otvoreni rat protiv čovječanstva i života" (arhivirano ovdje). Jedna korisnica Facebooka problem promatra iz trećeg kuta: "Poznato je da svjetska vlada već postoji, ali njima više nisu dovoljni samo usmeni dogovori i obećanja, nego žele imati crno na bijelom. Dakle, ovdje je riječ o tome da se iza leđa te skuhane klimatske krize uspostavi i legalizira globalistička vladavina koju zapravo stanovništvo svijeta neće izabrati, ali protivnici će se potruditi da se pomiri sa situacijom. Kad se svijet spašava, tko će se suprotstaviti..." (arhivirano ovdje).

Ovakvih i sličnih tumačenja Pakta za budućnost na društvenim mrežama i portalima može se naći još (na primjer ovdje, ovdje, ovdje ili ovdje); korisnici se pribojavaju novog svjetskog poretka, koji uključuje "sve ljude i sve nacije". Sumnjičavi prema Paktu za budućnost nerijetko se pozivaju na govor koji je koncem prošlog mjeseca u Bundestagu održala zastupnica Beatrix von Storch, zamjenica čelnika Alternative za Njemačku (AfD). Ova njemačka političarka krajnje desne političke orijentacije UN-ov Pakt za budućnost također vidi kao dokument koji za krajnji cilj ima ukidanje nacionalnih država, uništenje demokracije i stvaranje jedne svjetske vlade. Protivnici Pakta za budućnost organizirali su i potpisivanje peticije „Free Humanity“, koju je do sada potpisalo nešto više od pet tisuća ljudi.

Ujedinjene nacije, s druge strane, Pakt za budućnost predstavljaju kao revolucionaran i presudan za transformaciju globalnog upravljanja. U priopćenju izdanom povodom usvajanja dokumenta, iz UN-a su pojasnili da Pakt za budućnost uključuje i Globalni digitalni sporazum te Deklaraciju o budućim generacijama.

„Ovaj pakt predstavlja kulminaciju inkluzivnog, višegodišnjeg procesa prilagođavanja međunarodne suradnje današnjim stvarnostima i izazovima sutrašnjice. To je najširi međunarodni sporazum u mnogim godinama, obuhvaća potpuno nova područja, kao i pitanja o kojima desetljećima nije bilo moguće postići dogovor. Pakt ima za cilj osigurati da međunarodne institucije, suočene sa svijetom koji se drastično promijenio otkako su stvorene, mogu pružiti rezultate. Općenito, usvajanje pakta snažna je izjava privrženosti država Ujedinjenim narodima, međunarodnom sustavu i međunarodnom pravu. Iznesena je jasna vizija međunarodnog sustava koji može ispuniti svoja obećanja, koji je reprezentativniji za današnji svijet i koji koristi energiju i stručnost vlada, civilnog društva i drugih ključnih partnera“, navedeno je u priopćenju UN-a. 

Glavni tajnik UN-a António Guterres u svom govoru na otvaranju Samita o budućnosti rekao je da Pakt za budućnost, Globalni digitalni sporazum i Deklaracija o budućim generacijama zajedno „otvaraju vrata novim prilikama i neiskorištenim mogućnostima". 

Predsjednik Opće skupštine UN-a Philémon Yunji Yang, pak, očekuje da će pakt "postaviti temelje za održivi, pravedni i mirni globalni poredak – za sve narode i nacije".

U detaljnom pojašnjenju usvojenog dokumenta iz UN-a navode da Pakt za budućnost "pokriva širok raspon pitanja. uključujući mir i sigurnost, održivi razvoj, klimatske promjene, digitalnu suradnju, ljudska prava, rodnu ravnopravnost, mlade i buduće generacije te transformaciju globalnog upravljanja". 

Navedeni su i ključni elementi pakta u četiri područja. Prvo je "područje mira i sigurnosti", u kojem je kao prioritet dogovorena "najprogresivnija i najkonkretnija obveza reforme Vijeća sigurnosti od 1960-ih, s planovima za poboljšanje učinkovitosti i reprezentativnosti Vijeća, uključujući ispravljanje povijesne podzastupljenosti Afrike". Također, pakt je i "prva ponovna multilateralna obveza za nuklearno razoružanje u više od desetljeća, s jasnom predanošću cilju potpunog uklanjanja nuklearnog oružja". Dokument podrazumijeva i "dogovor o jačanju međunarodnih okvira koji upravljaju svemirskim prostorom, uključujući jasnu obvezu sprječavanja utrke u naoružanju u svemiru i potrebu da se osigura da sve zemlje mogu imati koristi od sigurnog i održivog istraživanja svemira". Na koncu, pakt o budućnosti predviđa nove korake "za izbjegavanje militarizacije i zlouporabe novih tehnologija, poput smrtonosnog autonomnog oružja".

Govoreći o području održivog razvoja, klimatskih promjena i financiranja razvoja, pakt ima za cilj ubrzanu provedbu Ciljeva održivog razvoja. U pitanju je, naglašavaju iz UN-a, "najdetaljniji sporazum ikada postignut u UN-u o potrebi reforme međunarodne financijske arhitekture, kako bi ona bolje predstavljala zemlje u razvoju i bolje im služila“. Navodi se da sporazum uključuje: zemljama u razvoju davanje većeg udjela u donošenju odluka u međunarodnim financijskim institucijama; mobilizaciju obilnijeg financiranja iz multilateralnih razvojnih banaka, kako bi se pomoglo zemljama u razvoju u ispunjavanju njihovih razvojnih potreba; pregled arhitekture suverenog duga, kako bi se osiguralo da zemlje u razvoju mogu održivo posuđivati i ulagati u svoju budućnost, uz suradnju MMF-a, UN-a, G20 i drugih ključnih aktera; jačanje globalne financijske sigurnosne mreže kako bi se zaštitili najsiromašniji u slučaju financijskih i ekonomskih šokova, putem konkretnih akcija MMF-a i država članica; ubrzanje mjera za rješavanje izazova klimatskih promjena, uključujući osiguravanje više financiranja za pomoć zemljama da se prilagode klimatskim promjenama i ulažu u obnovljive izvore energije; poboljšanje načina na koji mjerimo ljudski napredak, prelazeći izvan BDP-a prema mjerenju dobrobiti ljudi i planeta te održivosti; obvezu razmatranja uvođenja globalne minimalne razine oporezivanja za pojedince s visokim neto bogatstvom. U području klimatskih promjena, pakt je, prema UN-u, još jedna "potvrda potrebe za ograničenjem globalnog porasta temperature na 1,5 stupanj Celzija iznad predindustrijskih razina i prijelaz s fosilnih goriva u energetskim sustavima, kako bi se do 2050. godine postigle nulte emisije ugljika".

Na polju digitalne suradnje, uz Pakt o budućnosti priloženi Globalni digitalni sporazum računa se kao "prvi sveobuhvatni globalni okvir za digitalnu suradnju i upravljanje umjetnom inteligencijom".

„U središtu Sporazuma nalazi se obveza da se tehnologija dizajnira, koristi te da se njome upravlja u korist svih. Ovo uključuje obveze svjetskih čelnika, a to su, redom: povezivanje svih ljudi, škola i bolnica na internet; utemeljenje digitalne suradnje na ljudskim pravima i međunarodnom pravu; osiguravanje sigurnog online prostora za sve, posebno za djecu, kroz akcije vlada, tehnoloških kompanija i društvenih mreža; upravljanje umjetnom inteligencijom, s planom koji uključuje Međunarodni znanstveni panel i Globalni politički dijalog o umjetnoj inteligenciji; otvoreniji i dostupniji podaci, uz dogovore o otvorenim izvorima podataka, modelima i standardima“, navodi se u priopćenju UN-a, u kojem se ističe kako je ovo ujedno i "prva globalna obveza za upravljanje podacima, čime se ono stavlja na UN-ovu agendu, a od zemalja se zahtijeva da poduzmu konkretne akcije do 2030. godine“.

U dijelu o mladima i budućim generacijama naglašeno je da je usvojena prva ikad Deklaracija o budućim generacijama, s konkretnim koracima za uključivanje budućih generacija u donošenje odluka, uključujući mogućeg izaslanika za buduće generacije. Deklaracija podrazumijeva "obavezu pružanja značajnijih prilika mladima da sudjeluju u donošenju odluka koje oblikuju njihove živote, posebno na globalnoj razini". 

Kod pitanja ljudskih prava i rodne ravnopravnosti pakt predviđa "jačanje rada na ljudskim pravima, rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena" te "jasan poziv na potrebu zaštite branitelja ljudskih prava". Iz UN-a naglašavaju da su proces samita i sam pakt "duboko obogaćeni doprinosima milijuna glasova i tisuća dionika iz cijelog svijeta". Inače, samit na kojem je Pakt o budućnosti usvojen okupio je više od četiri tisuće pojedinaca, od šefova država i vlada, promatrača, međuvladinih organizacija, sustava UN-a, civilnog društva i nevladinih organizacija.

Pakt o budućnosti, u sjedištu UN-a u New Yorku, prihvatile su gotovo sve države svijeta, a jedna od njih je i Hrvatska. Hrvatski premijer Andrej Plenković o paktu je govorio nakon sudjelovanja na Samitu za budućnost. 

„Dokument Pakt za budućnost inicijativa je Glavnoga tajnika Ujedinjenih naroda Antonia Guterresa, koja je stara nekoliko godina, a za njegovu pripremu bile su zadužene Njemačka i Namibija. Ideja je da dokument predstavi okvir budućeg jačanja Ujedinjenih naroda, ali i drugih organizacija koje su u njegovom sustavu“, rekao je Plenković. Temelj ovog dogovora, naglasio je, "promijenjene su sigurnosne okolnosti te pitanja održivog razvoja, klimatskih promjena, tehnološkog napretka, jačanja uloge mladih u globalnom upravljanju i poštivanja međunarodnog prava". (https://archive.ph/wip/TwLwo)

Pakt o budućnosti nije usvojen bez poteškoća. Od njega se u potpunosti distancirala Argentina. Argentinska ministrica vanjskih poslova Diana Mondino najavila je to tijekom govora na Samitu za budućnost u Općoj skupštini UN-a. Rekla je da je odluka njezine zemlje donesena na temelju prioriteta obrane ekonomske slobode i privatnog vlasništva. 

„Mnoge točke ovog pakta protive se ili bi kočile novu argentinsku agendu“, rekla je Mondino.

Kritike Paktu za budućnost uputila je Rusija, čiji je zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Veršinin uložio amandman, da "Ujedinjene nacije i njihov sistem neće intervenirati u pitanjima unutar specifičnih nacionalnih jurisdikcija". Amandman koji je podnijela Rusija nije prošao, jer mu je podršku dalo tek šest zemalja - Iran, Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Nikaragva, Sudan i Sirija. Nakon odluke o amandmanima Pakt za budućnost je usvojen bez glasanja. 

Američki državni tajnik Antony Blinken, s druge strane, rekao je da u Paktu za budućnost važno mjesto ima reforma UN-a: "SAD su posvećene prilagođavanju sustava Ujedinjenih nacija tako da odražava ovaj današnji i sutrašnji svijet, a ne onaj koji je postojao 1945. godine. Ali mi jesmo i ostat ćemo odlučno protiv revizionizma. Nećemo prihvatiti napore da se sruše, razvodne ili suštinski mijenjaju osnovni principi povelje UN - suverenitet, teritorijalni integritet, neovisnost".

Prije samog usvajanja Pakt za budućnost imao je znatnu podršku tradicionalnih medija. Na portalu časopisa Nature, primjerice, navodi se da pakt „ima za cilj ponovno potvrditi ulogu multilateralizma u osiguravanju bolje budućnosti za ljude i planetu" te da "nastoji reafirmirati tri međusobno povezana stupa UN-a: održivi razvoj, mir i sigurnost te ljudska prava".

„Siromaštvo i ekološki problemi istaknuti su kao hitni prioriteti, uz potrebu za smanjenjem nejednakosti, borbom protiv diskriminacije te poboljšanjem sudjelovanja žena u političkom i gospodarskom životu. Do sada, nacrt ukazuje na obvezu država članica da provedu 60 mjera vezanih uz održivi razvoj i financiranje razvoja, međunarodni mir i sigurnost, znanost, tehnologiju i inovacije, digitalnu suradnju, mlade i buduće generacije te transformaciju globalnog upravljanja. S porastom ratova i brzim širenjem populističkih i nacionalističkih pokreta, geopolitičke napetosti dosegle su rekordne razine, ali pakt pruža nadu da međunarodna zajednica ostaje ujedinjena i posvećena poboljšanju stanja. Čovječanstvo se nalazi na neosporivoj raskrsnici – naš opstanak kao vrste je u pitanju. Ovo je rečeno mnogo puta. Ratovi uništavaju ono što je s naporom izgrađeno. Donose ljudske gubitke i pustoš. Klimatske promjene pogoršavaju ljudsku dobrobit danas i ugrožavaju blagostanje budućih generacija. Beskrajno iskorištavanje prirodnih resursa tempom koji priroda ne može izdržati brzo osiromašuje čovječanstvo i čini ga nesigurnim“, navodi se u članku objavljenom neposredno uoči usvajanja Pakta za budućnost.

Na najčešća pitanja odgovore je ponudio i sam UN na svom službenom YouTube kanalu, a cjeloviti tekst Pakta za budućnost arhiviran je na ovom linku.