Je li švicarsko sveučilište zaista odbilo prijavu doktorata mladom Albertu Einsteinu?

Na društvenim mrežama ponovno se širi dokument kojim švicarsko Sveučilište u Bernu 1907. godine odbija prijavu doktorata Albertu Einsteinu, teorijskom fizičaru i kasnijem dobitniku Nobelove nagrade. U statusu objavljenom 29. ožujka na Facebook profilu Ivice Granića (arhivirano ovdje) kojeg mediji predstavljaju kao političkog analitičara, uz fotografiju odbijenice stoji i hrvatski prijevod sadržaja koji glasi:

„Sveučilište u Bernu (Silderstraße 53012, Bern)

6. srpnja 1907. godine

Poštovani gospodine Einstein,

Vaša prijava za obranu doktorata ovoga puta nije prihvaćena, što Vas diskvalificira za zvanje izvanrednog profesora.

Iako ste u svom članku u Annalen der Physik iznijeli zanimljivu teoriju, smatramo da su vaši zaključci o prirodi svjetlosti i važnoj vezi između vremena i prostora pomalo ekstremni.

Sve u svemu, nalazimo da vaše pretpostavke više pripadaju umjetnosti nego stvarnoj fizici.

S poštovanjem.

Profesor Wilhelm Heinrich dekan” 

Iako može zvučati zanimljivo da je budućem Nobelovcu odbijena prijava za doktorat, objava Ivice Granića je lažna. U trenutku pisanja ovog teksta njegov status zabilježio je 67 reakcija i 19 komentara. Među njima, neki korisnici ne propuštaju priliku za antisemitizam. 

Neki korisnici objavu su iskoristili i za širenje antisemitističkih poruka (Snimka zaslona: Facebook/Ivica Granić)

Navodna odbijenica Sveučilišta Bern prepoznata je kao lažna još 2016. godine na američkoj stranici za provjeru točnosti objava u medijima i na društvenim mrežama Snopes (arhivirano ovdje). Iste godine oglasio se i Niklaus Bütikofer, arhivist sa švicarskog sveučilišta koji je za online magazin Sveučilišta Bern, UniAktuell, pojasnio kako je „riječ o relativno sirovom falsifikatu u koji nije uloženo mnogo truda”.

Prvo što odaje kako se radi o falsifikatu jest jezik kojim je pismo pisano. Naime, Albert Einstein je bio Nijemac rođenjem te bi se prepiska između njega i Sveučilišta u Bernu vjerojatnije vodila na njemačkom umjesto na engleskom jeziku. 

Pismo je datirano 6. lipnja 1907. godine, a navodno ga je potpisao dekan Wilhelm Heinrich. Prema navodima arhivara sveučilišta, nitko s takvim imenom nikada nije predavao na fakultetu pa nije ni mogao biti dekan. Štoviše, kako otkriva Snopes, Fakultet prirodnih znanosti tek se 1907. godine odvojio od Filozofskog fakulteta što također upućuje na to kako 1901. godine nije moglo biti dekana na Prirodnim znanostima.

Nadalje, zaglavlje sporne odbijenice naslovljeno je na Sidlerstrasse te upućuje na poštanski broj 3012. Međutim, prema istraživanju Snopesa, Sidlerstrasse je sve do 1931. godine nosio ime Sternwartsstrasse dok su četveroznamenkasti poštanski brojevi u Švicarskoj u upotrebi tek od šezdesetih godina prošlog stoljeća. 

Dodajmo i kako je Albert Einstein doktorirao na Sveučilištu u Zürichu 1905. godine, a prijava na Sveučilište u Bernu uistinu je odbijena 1907. godine. No, ne zbog toga što su na bernskom sveučilištu smatrali kako njegove pretpostavke „više pripadaju umjetnosti nego stvarnoj fizici”. Naime, u kantonalnom arhivu postoji zapisnik sa sjednice Filozofskog fakulteta održane 28. listopada 1907. godine iz kojeg proizlazi kako Einstein svojoj prijavi za mjesto redovitog profesora nije priložio rad na temelju kojega bi dobio katedru. Unatoč tome, a obzirom na ugled koji je uživao među znanstvenicima, njegov kolega i profesor teorijske fizike Paul Gruner založio se za Einsteina zbog „bitnih znanstvenih postignuća”. Ipak, „nakon duže rasprave, odlučeno je da se prijava odbije dok g. Einstein ne priloži dokumentaciju”.

Einstein je to očito učinio jer je u veljači 1908. godine pozvan da održi probno predavanje na Sveučilištu u Bernu, a 28. veljače ova mu je ustanova i odobrila potrebne kvalifikacije čime postaje profesor.

Inače, lažnu odbijenicu još su prije nekoliko godina širili hrvatski korisnici Facebooka. Tako je 2018. godine fotografiju lažnog pisma dijelila i Ana Bučević (arhivirano ovdje), koja se u medijima često pojavljuje kao „životna trenerica i motivacijska govornica“, a koju na Facebooku prati više od 200.000 osoba. Njena objava tada je imala 2.700 lajkova i 240 dijeljenja.