Primorac je u intervjuu Večernjem listu iznio netočne podatke o svojoj ostavci te o plaćama i mirovinama za vrijeme Milanovićeve vlade
Među brojnim intervjuima koje je Dragan Primorac, kandidat za predsjednika RH kojeg podržavaju HDZ, Domovinski pokret, HSLS, Hrvatska demokršćanska stranka, HNS i Hrvatska stranka umirovljenika, dao posljednjih dana bio je i prekjučerašnji intervju novinarki Ivi Boban Valečić na Večernji TV-u.
Poziv u emisiju Večernji list je, uoči drugog kruga predsjedničkih izbora koji se očekuju ove nedjelje, uputio i aktualnom predsjedniku Zoranu Milanoviću, no on se nije odazvao.
Naslov intervjua s Draganom Primorcem je „Primorac: Milanović je u debati pokazao da kreira lažne informacije koje se šire o meni“, a odnosi se na debatu koju su Milanović i Primorac u utorak vodili tijekom sučeljavanja na Hrvatskoj televiziji.
U intervjuu Večernjem listu, Primorac se žali da Milanović protiv njega vodi prljavu kampanju.
„Zastrašujuće je bilo slušati onaj tipični paraobavještajni sustav bivših službi. Radije nikada ne bih ušao u kampanju nego se na to odvažio. Stotine poruka koje su mi stigle kažu da je to tipični rad UDBA-e“, kaže Primorac.
Zatim na pitanje novinarke „Može li se dogoditi da je nešto pročitao u novinama i iznosi to nekritički?“, odgovara ovako: „Novine su potpuno legitimne, ali ja govorim o drugim stvarima. Jeste li vidjeli koliko sam bio oprezan? Ja, kad sam iznosio stvari, doslovce sam citirao - za njega su žene narikače, novinari su vulgarna piskarala, Hrvatska je slučajna država, ploče s hrvatskim braniteljima treba baciti u smeće, u Hrvatskoj je bio građanski rat ... Ja kao znanstvenik ne mogu si dozvoliti taj luksuz. Znate li koliko sam dobio informacija o njegovu privatnom životu, sramio bih se ispred vaših kamera da to počnem govoriti. Njegov jedini motiv jest izaći pred kamere i reći da je 'zadnja brana protiv HDZ-a'. Ja mu kažem sljedeće: ja sam 15 godina nestranačka osoba i usudio sam se napraviti kao ministar sve što on nije mogao i otišao sam i odrekao se imuniteta kada me tadašnji premijer upozorio da će mi srezati proračun“.
Novinarka Iva Boban Valečić primjećuje pa pita: „Imamo malo nedosljednosti. U tom trenutku ste sami govorili kako ste došli sa Sanaderom i da s njime odlazite?“
„Ja nisam poput nekih koji peru ruke od ljudi, morate pokazati dostojanstvo. Svi znaju zašto sam ja otišao, otišao sam 10 dana prije nego što je otišao Sanader. Ispraznio sam ured, to svako zna, ali kad odlazite, otiđite kao gospodin. Međutim, ja sam odlučio otići u jednu potpunu nesigurnost, bio sam na streljani. Dobio sam rekordan broj glasova u 11. jedinici, 83 posto građana iz dijaspore i Hrvata iz BiH. U tom trenutku Milanović je gubio izbore zbog Primorca i još jedne izborne jedinice, i to ga muči dodatno. No ja sam mu rekao da sam nestranački kandidat, a on izvlači jednu stvar. U trenutku kada sam trebao biti jedna od ključnih osoba nakon Sanadera, Jadranka Kosor to sigurno nije tada bila, dao sam ostavku i odrekao se svega“, odgovorio joj je Primorac.
No, kako smo već pisali na Lupi, Dragan Primorac je ostavku na mjestu ministra znanosti, obrazovanja i sporta u Vladi Ive Sanadera dao 1. srpnja 2009. godine, istog dana, točnije nekoliko sati nakon što je pred novinarima ostavku dao tadašnji predsjednik Vlade Ivo Sanader. Tada je Primorac rekao: „Došao sam na poziv Ive Sanadera i s njim odlazim.“
Dakle, Primorac nije dao ostavku dok je Ivo Sanader bio premijer, nego tek kad je ostavku dao Sanader.
Osim toga, u intervju na Večernjem TV-u, Primorac je iznio i netočne podatke o rastu prosječne plaće i prosječne mirovine u mandatu Vlade Zorana Milanovića koja je trajala od 23. prosinca 2011. pa do 22. siječnja 2016. godine.
„Milanović je 2011. postao premijer sa 63 duga BDP-a, a ostavlja sa 83% duga, drugim riječima - 70 milijardi kuna ili izgradnje 18 Peljeških mostova. Znate li koliko je rasla mirovina? Plaća je rasla 13 eura, mirovina 24 eura“, ustvrdio je u intervjuu.
Međutim, podaci govore da je u prosincu 2011. godine prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosila 5.493 kune, a u prosincu 2015. godine 5.772 kune. Razlika je 279 tadašnjih kuna, što iznosi 37,05 eura, a ne 13 eura kako govori Primorac.
Primorac je iznio i netočan podatak o rastu mirovina u Milanovićevoj vladi. Prosječna mirovina je za prosinac 2011. godine iznosila 2.151,28 kuna, a u prosincu 2015. godine 2.424,54 kune. Rast mirovina je iznosio 273,26 kuna, što je 36,3 eura, a ne 24 eura, kako tvrdi Primorac.
