Društvene mreže

Netočna je tvrdnja kako ne postoje dokazi da je Ivana Kekin kupila stan na kredit

„Dajem 1000 eura onome tko može pronaći kredit Ivane Kekin? Gdje je taj kredit iz 2012.?”, pita se Vinko Kojundžić predsjednik udruge Bolje možemo u statusu objavljenom na mreži X, dan uoči predizborne šutnje. No, iako tvrdi da je kredit Ivane Kekin nemoguće pronaći u Zemljišnoknjižnom odjelu, to ipak nije istina. Do "spornog" kredita se vrlo lako dođe.

Netočna je insinuacija da zagrebački gradonačelnik ne poštuje hrvatske već samo srpske žrtve

Korisnica društvene mreže X ustvrdila je da Tomašević nije našao vremena čestitati Dan državnosti, Dan domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, kao ni Dan sjecanja na žrtve Vukovara i Škabrnje, ali se zato sjetio ubojstva Aleksandre Zec, čime se insinuira da zagrebački gradonačelnik ne poštuje hrvatske već samo srpske žrtve. Riječ je o potpuno netočnoj tvrdnji. Naime, kako smo provjerili Tomašević je obilježio svaki od ovih državnih praznika.

Prevarantska stranica „brzim“ korisnicima nudi poklon kartice od 250 eura. Ne nasjedajte!

Na društvenoj mreži Facebook pojavljuju se plaćeni oglasi stranice MultiPlus koja se na prvi pogled može činiti kao službena stranica MultiPlusCarda, kartice koja korisnicima omogućuje da kupnjom kod partnera, kao što su Konzum i Tisak, sakupljaju nagradne bodove koje potom mogu potrošiti na buduće kupnje. Međutim, radi se o prevari.

Slike nad kojima se zgražavaju brojni korisnici Facebooka nisu izložene u Europskom parlamentu

Korisnik Facebooka objavio je 3. prosinca na svom profilu fotografije među kojima se nalaze i četiri slike švedske slikarice Lene Cronqvist te uz njih napisao: „Zašto su u Europskom Parlamentu (Brisel, Belgija) izložene slike 'umjetnice' Lene Cronqvist, koje prikazuju komadanje djece? EU je bolesno pedofilsko, kanibalističko zlo“. Dan kasnije, 4. prosinca, još jedan korisnik ima sličnu objavu.

Publikacija Odjela za populaciju UN DESA nije nikakav plan i dokaz zavjere o zamjeni stanovništva

„UN-ov dokument o 'zamjenskoj migraciji' otkriva sve!“, objavljuju u posljednjih nekoliko mjeseci korisnici društvenih mreža, upozoravajući pritom na publikaciju pod naslovom "Zamjenska migracija: Je li to rješenje za opadanje i starenje stanovništva?". Korisnici smatraju kako je ova publikacija dokaz da su masovne migracije planirane te da se radi o "stvaranju svjetskog kaosa".

„Crni petak“ nije dobio naziv po danu kada su se prodavali robovi po sniženoj cijeni

Svake godine koncem mjeseca studenog društvenim mrežama nanovo se pronosi dezinformacija o tome kako je nastao "Black friday", odnosno "Crni petak", dan kad trgovci nude značajne popuste na robu u svojim trgovinama, a kupci hrle u robne kuće u potrazi za jeftinijim proizvodima. Neosnovana teorija kaže da je termin skovan u sjećanje na vrijeme robovlasništva, na dan u tjednu kad su se najjeftinije prodavali robovi.

Je li polovica Hrvatske i Sjeverne Makedonije te skoro čitava BiH i Crna Gora 1910. godine bila većinski naseljena Srbima?

Je li polovica Hrvatske i Sjeverne Makedonije te skoro čitava Bosna i Hercegovina i Crna Gora 1910. godine bila naseljena većinski Srbima kako to insinuira Facebook objava uz znakovit komentar „SRBI 1910. god”. Korisnik ove društvene mreže komentar je popratio „etničkom mapom prostora bivše Jugoslavije 1910. godine”. Ista se karta već neko vrijeme dijeli različitim društvenim mrežama.

Stari video nije dokaz da je pandemija korona-virusa odavno planirana i pripremana

Korisnici društvenih mreža dijele video snimku koju predstavljaju kao dokaz da je Anthony Fauci, bivši glavni medicinski savjetnik predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, "raspravljao o konceptu puštanja infekcije u populaciju" još davne 1984. godine. Video je i ranije bio viralan jer su ga korisnici tumačili kao dokaz da je pandemija dugo i pomno planirana i pripremana.

Ne, Temišvar nije bio prvi grad u Europi s električnom javnom rasvjetom

Rumunjska energetska tvrtka Transelectrica u objavi na Facebooku (arhivirano ovdje) objavljenoj 12.studenog ove godine tvrdi sljedeće: „Prije 140 godina, 12. studenoga 1884. godine, grad Temišvar (Timișoara) postao je prvi grad u Europi i drugi u svijetu, nakon New Yorka, koji je imao električnu javnu rasvjetu: 59 kilometara ulica sa 731 svjetiljkom…”. Međutim, postoje brojni primjeri europskih gradova koji su takvu rasvjetu dobili prije Temišvara.