Viralni video s plaže na Kantridi ponovno je iskorišten za širenje dezinformacija

Korisnik društvene mreže X krajem studenog podijelio je video (arhivirano ovdje) koji prikazuje stranca u razgovoru s osobom koja mu se obraća  uglavnom na hrvatskom, i mjestimično na engleskom, te ga optužuje da je snimao djevojčice na riječkoj plaži Kantrida. Traži ga da pokaže mobitel („Open phone!“) te prijeti policijom.

„Sjedi dolje! Nema toga tu, stari, u Hrvatsku si došao. Možemo ovo riješiti mirno, da mi telefon otvoriš i pokažeš, ili ću zvati policiju. My dad is a policeman“, u jednom trenutku se ova osoba obraća strancu vrlo agresivnim tonom. 

Korisnik X-a koji je objavio video dodao je i popratni tekst „Hrvatska 2025. Pripadnik kulturne kreme snimao je djevojčice.“, a objavu je podijelio istog dana kada je krenula dezinformacijska lavina da je u Zagrebu uzvikujući „Alahu ekber“ migrant muslimanskog porijekla nožem napao časnu sestru, da bi se kasnije ustanovilo kako napada nije bilo već se časna sestra sama ozlijedila nožem koji je kupila ranije u trgovini.

Inače, radi se o videu koji je bio aktualan i viralan ovoga ljeta (arhivirano ovdje) te ne postoje nikakvi dokazi da je osoba iz videa uistinu snimala djevojčice na plaži, a priču je demantirala i policija. Naime, kolege s portala Faktograf su u lipnju ove godine, kada se video prvi put pojavio na društvenim mrežama, kontaktirale Policijsku upravu primorsko-goransku kako bi istražile optužbu iz videa da je stranac neovlašteno snimao djevojčice na plaži. 

„Slijedom Vašeg upita, izvješćujemo da je policija zaprimila dojavu o navedenom i obavljenim provjerama nisu utvrđeni elementi bilo kakvih kažnjivih radnji”, odgovorili su Faktografu iz PU primorsko-goranske na pitanje je li zaprimljena prijava o tome i je li policija po njoj dalje postupala?

Faktograf je policiju tada upitao i bilježe li porast napada na strane radnike i koliko ih je bilo do tada u 2025. godini. Odgovorili su da je na području Rijeke ove godine zabilježeno nekoliko slučajeva u kojima su strani državljani – uglavnom dostavljači hrane – bili žrtve imovinskih kaznenih djela poput razbojništava i krađa. Dio počinitelja je pronađen i kažnjen, a za preostale slučajeve kriminalistička istraživanja i dalje su u tom trenutku trajale. Ova saznanja prenijeli su i neki riječki mediji (vidi ovdje i ovdje).

Strani radnici, čiji je broj u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina u velikom porastu, sve su češća meta dezinformativnih narativa. Pisali smo, primjerice, o potpuno neutemeljenim navodima o iznimno niskom IQ-u Nepalaca, koje je širio i zadarski gradski vijećnik Mate Lukić. On je insinuirao i da zbog stranih radnika sa „zalaskom sunca djeca bježe u kuće, a žene u gradu su u strahu“. Također smo opovrgnuli i preuveličane tvrdnje srpskog redatelja Borisa Malagurskog o tome da Hrvatsku „preplavljuju” stranci te da će Hrvati postati manjina u vlastitoj državi, a zabilježili smo i slučaj manipuliranja video snimkom na kojoj strani radnici zadržavaju tinejdžera, kao i manipulaciju pojedinih političara o broju stranih radnika u Hrvatskoj.

Ovakvi navodi, u koji se uklapa i spomenuti slučaj s izmišljenim napadom migranta na časnu sestru, dio su trenda dehumanizirajućih dezinformativnih narativa o stranim radnicama u Hrvatskoj, u kojima ih se prikazuje kao manje vrijedne, opasne ili mentalno zaostale.

Ponovno širenje videa s riječke plaže ilustrira kako se dezinformacije mogu održavati i vraćati u opticaj, unatoč službenim provjerama koje ih opovrgavaju. Takvi sadržaji stvaraju prostor za sumnju i mržnju prema stranim radnicima, koji su već izloženi raznim oblicima stigmatizacije. Zato je nužno odgovorno dijeliti informacije i prepoznati kako dezinformacije oblikuju percepciju o onima koji su već ranjivi u javnom prostoru.

* Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Pod lupom"