Mario Radić iz Domovinskog pokreta debelo pretjeruje kada govori o broju stranih radnika u Hrvatskoj

U sklopu gotovo četverosatne emisije na Prvom programu HTV-a, 9. lipnja, poslije izbora za Europski parlament, reporter Petar Vlahov u stožeru Domovinskog pokreta intervjuirao je Marija Radića, zamjenika predsjednika Domovinskog pokreta.

Razgovor je počeo u 95. minuti emisije, a Vlahov je na samom početku razgovora ustvrdio da su u izbornoj kampanji kandidati gotovo svih kandidacijskih lista manje-više govorili isto – „da treba zaustaviti nekontrolirani ulazak imigranata i zaustaviti legalne migracije“. Radić je odgovorio da je ono što je Domovinski pokret govorio još prije dvije-tri godine, danas prihvaćeno kao jedna „pjesmica koju svi ponavljaju“. Postoje ilegalne migracije, i tu, kaže Radić, treba učiniti još nekoliko iskoraka, i oni će to učiniti. 

„Ali, puno veće pitanje su migracije u kojima mi uvozimo ljude po jednom najliberalnijem zakonu, bez ikakvih kvota. Kad taj čovjek dođe, mi ne znamo kako on živi, da li zajedno žive njih 50, na koji način rade, a s druge strane ne vidim nikakav plan integracije tih ljudi u hrvatsko društvo“, rekao je Radić te najavio brošuru o integraciji imigranata koju će njegova stranka uskoro predstaviti „da shvate gdje su došli i da im damo šanse da se integriraju“. 

Tada ga je novinar Vlahov upitao sljedeće: „Je li normalno da Hrvatska u ovom trenutku za ljude koji dolaze u Hrvatsku izdaje radnih dozvola 25 puta više nego što ih izdaje Njemačka, prema broju stanovnika. U tome u ovom trenutku prednjačimo. Je li to zato da bi poduzetnici plaćali strane radnike po nižim cijenama nego domaće?“

Radić je odgovorio da Hrvatska trenutno ima oko 1,6 milijuna zaposlenih, „ali što se tiče dozvola koje sada dajemo, na 200.000 dozvola koje mi otprilike dajemo, to je negdje 13-14 posto strane radne snage. I to je u ovom trenutku daleko najveći broj u Europskoj uniji … Naši studenti više ne mogu razvoziti hranu, jer stranci to rade po nižim cijenama.“ 

Fond solidarnosti će biti jedna od ideja Domovinskog pokreta, a u njemu bi trebale sudjelovati i agencije koje zapošljavaju strance. Na 100 ljudi koji ulaze u Hrvatsku, trebalo bi biti barem tri posto visokoobrazovanih, ili 10 od 100 imigranata bi trebalo znati hrvatski jezik, mogli bi imati uvjete za domovnicu. Ako se ispune ti uvjeti, neće se morati plaćati za njihov ulazak. Ali, ako ti uvjeti za ulazak nisu ispunjeni, trebat će platiti za integraciju imigranata, objasnio je Radić ideju o integraciji stranih radnika. 

No, prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na dan 31. svibnja 2024. godine zabilježeno je 1.721.526 osiguranika, što je ujedno i najveći broj osiguranika od 1992. godine kada je zabilježeno 1.724.792 osiguranika. Dakle, toliko ljudi radi u Hrvatskoj, a ne 1,6 milijuna kako je ustvrdio Radić.

Posljednji podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da je „sukladno Zakonu o strancima, u razdoblju od 1. siječnja do 31. svibnja 2024. godine ukupno izdano 93.786 dozvola za boravak i rad.“ Od toga najviše u turizmu i ugostiteljstvu - 31.422 , graditeljstvu - 31.234, industriji - 11.471, prometu i vezama - 6.427, trgovine - 3.412 dozvola. 

Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad izdano je za novo zapošljavanje 63.204 dozvola, za produljenje 22.226, te 8.356 za sezonske radnike, od toga najviše u djelatnosti turizma i ugostiteljstva (7.699). Najveći broj dozvola za boravak i rad do 31. svibnja izdan je državljanima BiH 18.503, Nepala 15.922 , Srbije 14.325, Indije 8.504 , Sjeverne Makedonije 7.236, Filipina 6.232, Bangladeša 5.338, Kosova 3.678, Uzbekistana 2.361 i Egipta 2.270. 

U prošloj, 2023. godini MUP je izdao strancima 172.499 dozvola za boravak i rad. Od ukupnog broja izdano je za novo zapošljavanje 112.981 dozvola, 40.660 za produljenje dozvola, te 18.858 za sezonske radnike. 

Međutim, važno je istaknuti da je stvarni broj stranih radnika u Hrvatskoj čak i osjetno manji od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad. Neki radnici s dozvolama za boravak i rad i ne dođu do Hrvatske, neki pak nakon boravka u Hrvatskoj odlaze raditi u druge zemlje Europske unije. A ako ovdje mijenjaju poslodavca, tada im za taj novi posao MUP izdaje novu dozvolu. 

Stoga, preciznih podataka o broju stranaca koji trenutno rade u Hrvatskoj nema, ali ima procjena koje bi mogle biti vjerodostojne. 

"Iako se broj radnih dozvola za strance udvostručio, to ne znači da ih na našem tržištu ima toliko, već tu brojku treba usporediti s brojem onih koji su prijavljeni na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. To znači da primaju plaću i da se za njih plaćaju doprinosi, a taj broj je oko 110.000", rekla je u ožujku u intervjuu za Bloomberg Adria TV Anny Brusić, direktorica udruge malih i srednjih poduzetnika pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca.  

Jedan dio njih je otišao iz Hrvatske, objašnjava, država ne zna broj, ali ni Njemačka nema takve podatke. 

"Kada stranac dobije dozvolu za rad, on može otići iz Hrvatske i taj sustav praćenja nije dobro uređen, tako da se ne zna koliko je takvih osoba", kaže Brusić. 

S tom okvirnom brojkom od oko 110.000 stranih radnika u Hrvatskoj - od kojih samo jedan posto ima visoku stručnu spremu - baratalo se i na sjednici Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore, Komore Zagreb, 9. svibnja. Na toj je sjednici guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić održao je prezentaciju o hrvatskom tržištu rada.

„Tržište rada na strani ponude uglavnom odražava demografske trendove koji su po svojoj prirodi dugoročni, no nagli porast zapošljavanja stranih radnika u Hrvatskoj sugerira da su određene prilagodbe moguće već i u kratkom do srednjem roku. S druge strane, povoljni recentni gospodarski rezultati generiraju snažnu potražnju za radnom snagom, kao temeljnim proizvodnim čimbenikom“, procijenio je Vujčić.

Budući da smo ušli u turističku sezonu, ne treba sumnjati da je broj stranih radnika sada veći od 110.000. I treba očekivati da će se udio stranaca koji rade u našem gospodarstvu još brže povećavati nego dosad. Ali je njihov postotni udio mnogo manji od 13-14 posto kojeg je iznio Mario Radić. Kad bi danas u RH radilo čak 170.000 stranih radnika - a što nije vjerojatno - njihov bi udio u ukupnom broju zaposlenih i dalje bio manji od 10 posto. 

Inače, s temom stranih radnika u hrvatskoj se javnosti često manipulira, te se šire netočne informacije, a nerijetko se hrvatske građane straši stranim radnicima. Nedavno smo provjerili i informaciju koju je izrekao saborski zastupnik Hrvatskih suverenista, Marijan Pavliček. 

„Europu je zadnjih desetljeća, a Hrvatsku zadnjih 30 godina zahvatila bijela kuga, sve je manje rođenih, sve više umrlih, imamo sve više doseljenika iz zemalja koje nisu kršćanske. U Nizozemskoj se rađa 40 posto islamske djece i takav scenarij, moguće, čeka i Hrvatsku, jer već imamo 200.000 radnika iz dalekih azijskih zemalja”, rekao je prošli mjesec Pavliček. Lupa je tada provjerila ove njegove tvrdnje i ispostavilo se da niti je točno da se u Nizozemskoj rađa 40 posto „islamske djece“, niti je točno da u Hrvatskoj već ima „200.000 radnika iz dalekih azijskih zemalja“.