U Hrvatskoj nema 200.000 radnika iz „dalekih azijskih zemalja”, a u Nizozemskoj se ne rađa 40 posto „islamske djece“
„Europu je zadnjih desetljeća, a Hrvatsku zadnjih 30 godina zahvatila bijela kuga, sve je manje rođenih, sve više umrlih, imamo sve više doseljenika iz zemalja koje nisu kršćanske. U Nizozemskoj se rađa 40 posto islamske djece i takav scenarij, moguće, čeka i Hrvatsku, jer već imamo 200.000 radnika iz dalekih azijskih zemalja”, ustvrdio je Marijan Pavliček, saborski zastupnik Hrvatskih suverenista. Ovu tvrdnju izrekao je u četvrtak 23. svibnja tijekom rasprave u Hrvatskom saboru.
Pavličekovu tvrdnju da se u Nizozemskoj rađa „40 posto islamske djece“ provjerili smo u nizozemskom Državnom zavodu za statistiku gdje nam je Glavna sociologinja Tanja Traag objasnila kako Nizozemska država nema takvih podataka. Naime, brojke o vjerskoj pripadnosti Nizozemaca temelje se na anketi o društvenoj koheziji i blagostanju, a provodi se među starijima od 15 godina.
„Iz tog razloga ne postoje podaci o vjerskoj pripadnosti djece mlađe od 15 godina. Podaci ankete koje imamo pak pokazuju kako je u posljednjem desetljeću broj onih koji se izjašnjavaju kao muslimani narastao za jedan posto. U najmlađoj dobnoj skupini, dakle mladi od 15 do 18 godina, 14 posto ispitanika smatra se muslimanima”, izjavila je za Lupu Tanja Traag iz čega proizlazi da, prema službenim podacima nizozemskog Državnog zavoda za statistiku, izjava saborskog zastupnika Marijana Pavličeka nije činjenično utemeljena.
Zanimljivo je kako navedena anketa zapravo bilježi značajan rast jedino broja nereligioznih. Podaci pokazuju da se 2010. godine 45 posto ukupne populacije Nizozemske nije identificiralo uz nijednu religioznu zajednicu, dok je 2023. godine taj broj narastao na 58 posto. U istom razdoblju broj rimokatolika je pao sa 27 na 17 posto, a protestanata s 18 na 13 posto. Islam je trenutno treća najbrojnija religiozna skupina i jedina, uz „ostale”, koja je u navedenom periodu povećala brojnost s pet na šest posto ukupne populacije Nizozemske.
Nizozemska također ima vrlo precizne podatke o priljevu imigranata. Tako je 2022. godine najviše osoba u Nizozemsku imigriralo iz ratom zahvaćene Ukrajine (108.000), potom iz Poljske (27.000), Turske (20.000), Njemačke (17.000), Španjolske (13.000) i Rumunjske (12.000).
Unatoč tome, migracije stanovništva predstavljaju globalni društveno-ekonomski izazov. Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije UN-a, u posljednjih se pola stoljeća broj međunarodnih migranata značajno povećao. Pretpostavlja se kako 2020. godine 281 milijun ljudi (3,6 posto ukupne populacije planeta) nije živio u zemlji rođenja što je za 128 milijuna više nego 1990. godine i gotovo tri puta više nego 1970. godine. Broj migranata povećava se konstantno u svim geografskim regijama, no najveći pritisak je na Europi i Aziji koje imaju 87, odnosno, 86 milijuna migranata s drugih kontinenata.
Inače, tvrdnje poput ove Pavličekove se ponavljaju već godinama. Tako se britanski BBC ovom temom bavio još 2009. godine opovrgavajući tvrdnju iz videa s društvenih mreža u kojem se navodilo da je "50 posto novorođene djece islamske djece".
Lupa je provjerila i drugu Paličekovu tvrdnju kako u Hrvatskoj „već imamo 200 tisuća stranih radnika iz dalekih azijskih zemalja”. Niti ona, prema dostupnim podacima, nije točna.
Prema informacijama MUP-a, tijekom 2023. godine izdano je ukupno 172.499 dozvola za boravak i rad „stranim radnicima iz trećih zemalja”, dakle zemalja izvan Europske unije. Riječ je o 38,98 posto većem broju dozvola u odnosu na godinu ranije. Ova brojka uključuje i 18.588 dozvola koje je MUP izdao za sezonske radnike te 40.660 produljenja ranije izdanih dozvola.
Većina stranih radnika, prema MUP-ovoj statistici, dolazi iz susjednih Bosne i Hercegovine (38.236) i Srbije (24.028), dok su Nepalci treći po brojnosti sa 23.493, a Indijci četvrti s 15.627 izdanih dozvola. Osim radnika iz Nepala i Indije, značajniji broj radnih dozvola za radnike iz "dalekih azijskih zemalja" izdan je još samo državljanima Filipina (10.999) i Bangladeša (8.749).
Iako statistike za prvih prvih pet mjeseci ove godine još uvijek nisu objavljene, dostupni su podaci kako je od 1. siječnja do 30. travnja 2024. godine izdano 13.741 radnih dozvola nepalskim državljanima, 6.914 državljanima Indije, 5.165 Filipincima te 4.520 državljanima Bangladeša. Treba napomenuti kako ove brojke uključuju i radne dozvole za novo zapošljavanje i produljenje već postojećih radnih dozvola.
Premda nije sasvim jasno koja bi točno bila Pavličekova definicija "dalekih azijskih zemalja", posve je sigurno kako u Hrvatskoj ipak nema 200.000 radnika iz Azije te da se radi o neutemeljenoj tvrdnji kojom se širi strah od "nekršćanskih" imigranata. Pri tom ovoj Pavličekovoj računici o "mogućem islamskom nizozemskom scenariju u Hrvatskoj", treba dodati i podatke o vjerskoj pripadnosti stanovnika azijskih zemalja iz kojih u Hrvatsku dolazi najviše radnika. Od četiri azijske države, Nepal, Indija, Filipini i Bangladeš, samo Bangladeš ima većinsko muslimansko stanovništvo, dok je broj muslimana u Indiji manji od 15 posto, na Filipinima od sedam posto, a u Nepalu od šest posto.
