Fotografija Ibrahimovića, Dončića, Jokića i Đokovića s jugoslavenskom zastavom nije stvarna
Korisnici Facebooka viralno dijele fotografiju koja prikazuje četiri sportaša s jugoslavenskom zastavom. Na fotografiji su Zlatan Ibrahimović, Luka Dončić, Nikola Jokić i Novak Đoković.
U opisu jedne od objava ove fotografije stoji: „Dobro vam jutro, dragi naši. Naši šampioni.“ (arhivirano ovdje). Fotografija je dijeljena na tisuće puta s raznih profila, a mnogi korisnici koji je dijele i komentiraju nisu svjesni da je riječ o fotografiji izrađenoj uz pomoć umjetne inteligencije. U komentarima se navode pohvale i zahvale sportašima: „Bravo legende. Ako su nas političari rastavili Vi nas spajate. Bravo, takvih treba više!“, „Bravo, tako i treba momci, svaka čast!“, „Kada bi se svi ugledali na vas gde bi nam bio kraj.“, „Čak i najbolji sportaši znaju tko je i što je bila Jugoslavija. Slika govori sve...“ (arhivirano ovdje, ovdje, ovdje, ovdje, ovdje i ovdje).
Međutim, ova je fotografija, kako smo već naveli, napravljena uz pomoć umjetne inteligencije, što se može utvrditi već pažljivijim pregledom. Primjerice, umjetna inteligencija još uvijek ne može uvjerljivo kreirati sitne detalje na fotografiji, poput prstiju ili zubi. Upravo po ovim detaljima vidljivo je da je predmetna fotografija proizvod umjetne inteligencije. Ruka kojom Novak Đoković pridržava zastavu, točnije vidljiv je samo njegov kažiprst, u potpunosti je neprirodna i ukoliko se fotografija poveća jasno se vidi da je to rad umjetne inteligencije. Također, na povećanoj fotografiji mogu se uočiti i druge nepravilnosti: Novaku Đokoviću i Nikoli Jokiću, recimo, umjetna inteligencija nije mogla vjerno "preslikati" zube te obojica na fotografiji izgledaju kao da nemaju zube u gornjoj vilici.
Fotografiju kreiranu uz pomoć umjetne inteligencije, inače, moguće je prepoznati po vizualnim tragovima. Osim nepravilnosti na rukama i prstima, odnosno na zubima i ustima, tu su još i česte nepravilnosti na očima osoba na AI fotografijama (na ovoj stoga sva četvorica žmire). Pogled osobe na AI fotografiji može biti asimetričan ili nerealno fokusiran. Također, vrlo često se mogu uočiti i nepravilnosti na pozadini i detaljima u drugom planu, a česta je i neusklađenost svjetla i sjena. Svjetlosni izvori mogu biti nelogično raspoređeni, pri čemu sjena pada u pogrešnom smjeru ili se uopće ne pojavljuje.
Dakako, tu su još i tehnički alati i metode otkrivanja AI fotografija. U prvom redu to su detekcijski alati koji se nude na platformama Hive Moderation, Illuminarty ili alat AI or Not, koji koristi strojno učenje da klasificira fotografije kao AI ili stvarne.
Fotografije je moguće provjeriti i provjerom metapodataka (EXIF). Ukoliko fotografija ima sačuvane metapodatke, moguće ih je pregledati pomoću alata poput ExifTool ili sličnih online servisa. AI fotografije često nemaju metapodatke ili sadrže reference na softver kao što su "Stable Diffusion" ili "DALL•E".
Za provjeru predmetne fotografije koristili smo alat Sight Engine, uz pomoć kojeg smo utvrdili da je vjerojatnost primjene AI alata pri izradi fotografije Ibrahimovića, Dončića, Jokića i Đokovića - 99 posto. Na koncu, pri detektiranju AI fotografija važno je provjeriti kontekstualne tragove, odnosno postaviti pitanje je li fotografija realna ili provjeriti je li sličnu fotografiju moguće naći na drugim mjestima te utvrditi vjerodostojnost izvora.
