Ministar Grlić Radman zavarava javnost iznoseći potpuno netočan podatak

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman doveo je u četvrtak (snimka dostupna ovdje) u pitanje sposobnost predsjednika Republike Zorana Milanovića da obnaša funkciju nakon što se usprotivio slanju hrvatskih vojnika u NATO-ovu misiju obuke pripadnika ukrajinske vojske.

Naime, Milanović je odbio dati suglasnost za sudjelovanje u NATO-ovoj aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU) u Njemačkoj, a Grlić Radman je rekao kako je zbog te odluke "upitna sposobnost" Milanovića da obnaša dužnost predsjednika države. Kritizirao ga je jer „nije imao hrabrosti usprotiviti se misiji na NATO-ovom skupu u Washingtonu“, usuglasivši se tada s konačnom deklaracijom u kojoj se govorilo o misiji. 

"Kad se vratio u Hrvatsku, proradila mu je naknadna pamet. Ili je možda izgubio pamćenje, to nas jako zabrinjava", izjavio je Grlić Radman novinarima koji je Milanovića nazvao "instrumentom proruske propagande", kazavši da možda želi da Hrvatska poput Jugoslavije bude "nesvrstana, a možda i neutralna", što je nemoguće za jednu članicu NATO-a. 

Grlić Radman je skoro cijelo izlaganje novinarima poslije sjednice hrvatske vlade posvetio kritiziranju Milanovića, ali ponešto je govorio i o uspjesima premijera Plenkovićeve i njegove vlade.

„Apeliram na hrvatske građane, na hrvatsku javnost da se upita kojeg predsjednika mi imamo. S druge strane, upravo takva jedna politika izolira Hrvatsku, šteti Hrvatskoj, šteti našoj reputaciji koju smo stekli, jer imamo istaknutu poziciju i globalnu vidljivost koja je postigla tako velike rezultate kreditnog rejtinga. Za razliku dok je on bio predsjednik - bili smo u smeću. Hrvatsku se upravo gleda kroz to kakvi su makroekonomski pokazatelji, kakva je inflacija, kakva je nezaposlenost. Nikada u povijesti nismo imali manju inflaciju, nikada u povijesti nismo imali manju stopu nezaposlenosti i, naravno, gospodarski rast. Za razliku od prije osam godina, BDP je bio 11.500 eura per capita, danas je to 22.000 eura“, rekao je, među ostalim, Gordan Grlić Radman.

Međutim, kada kaže da u Hrvatskoj nikada nismo imali manju (nižu) inflaciju, ministar Grlić Radman govori neistinu, jer je u povijesti Hrvatska u više od nekoliko navrata imala nižu inflaciju, pa čak i deflaciju.

Posljednji podatak o inflaciji u Hrvatskoj u rujnu govori da su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, u odnosu na rujan 2023. godine u prosjeku bile veće za 1,6 posto, dok su u odnosu na kolovoz u prosjeku veće za 0,3 posto. Rujanska međugodišnja stopa inflacije manja je od kolovoške (1,8), srpanjske (2,2) i lipanjske (2,4 posto).

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, usluge su na godišnjoj razini u rujnu poskupjele za 6,2 posto, hrana, piće i duhan 3,2 posto, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije 0,6 posto, dok je cijena energije pala za 7,3 posto.

Prema mjerenju Eurostata, međutim, hrvatska stopa inflacije je čak i osjetno viša. Eurostatovi podaci o prvoj procjeni za harmonizirani indeks potrošačkih cijena u euro-području za rujan, pokazuju da su prema tom indeksu cijene u Hrvatskoj u devetom ovogodišnjem mjesecu u odnosu na isti lanjski mjesec porasle za tri posto. 

Prosječna međugodišnja rujanska stopa inflacije za cijelu eurozonu ja 1,8 posto. Veću procijenjenu stopu od Hrvatske imaju Belgija (4,5), Nizozemska (3,3) i Estonija (3,2 posto). Stopu jednaku Hrvatskoj ima Grčka (tri posto), dok ostale zemlje eurozone imaju manju procijenjenu međugodišnju stopu inflacije u rujnu od Hrvatske, mjerenu harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena.

Krajem svibnja ove godine ministar financija Marko Primorac kazao je da u Vladi projiciraju „na razini 2024. godine rast od 3,5 posto, stopu inflacije na 3,1 posto, u smislu fiskalnih pokazatelja deficit konsolidirane opće države na razini 2,6 posto i javni dug na razini 59,2 posto“. Prognoza stope inflacije zadržana je na istoj razini od 3,1 posto kao i prilikom donošenja proračuna za ovu 2024. godinu. 

Dakle, inflacija za 2024. čak i prema podacima DZS-a neće biti niža od tri posto. No, i kad bismo uzeli sadašnji trenutačni DSZ-ov podatak o inflaciji u Hrvatskoj za rujan od 1,6 posto, lako je pokazati da je u brojnim prošlim godinama inflacija bila niža od 1,6 posto. 

U 2023. i u 2022. godini bila je visoka. U 2023. osam posto, u 2022. čak 10,8 posto. U 2021. bila je 2,6 posto. Ali, od 2009. pa do 2020. godine samo je 2012. godine inflacija bila viša od tri posto - 3,4 posto, a u svim ostalim godinama niža. Godine 2010. 1,1 posto, 2011. 2,3 posto, 2013. 2,2 posto. Godine 2014. imali smo čak i deflaciju od -0,2 posto, a 2015. i -0,5 posto. U 2016. inflacija je bila 1,1 posto, 2017. 1,1 posto, 2018. 1,5 posto, 2019. 0,8 posto i 2020. 0,1 posto. 

Godine 2006. inflacija je bila 1,8 posto, 2004. 2,0 posto, 2003. 2,1 posto a 2002. 1,4 posto. A primjerice, u 1994., u godini u kojoj je Vlada Nikice Valentića uvela kunu kao hrvatski novac imali smo deflaciju od visokih -2,1posto. 

Stoga, ministar Grlić Radman na svojoj tiskovnoj konferenciji iznio je potpuno netočan podatak i time zavarao domaću javnost. Ovo nije prvi put da ministar vanjskih i europskih poslova barata s pogrešnim podacima. Nedavno smo pisali i o njegovom javnom istupu u kojem je iznio sasvim netočan podatak o broju nestalih osoba u Domovinskom radu.