Je li se u Zagrebu zaista broj automobila povećao za 100.000 u posljednjih deset godina?
Objašnjavajući da su za uzroke aktualnih prometnih gužvi u Zagrebu, o kojima intenzivno izvještavaju mediji i koje gradska oporba često ističe kao jedan od velikih problema u gradu (na primjer ovdje, ovdje ili ovdje), odgovorne prometne navike Zagrepčana i prethodna gradsku vlast, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević u više je medijskih istupa (na primjer ovdje ili ovdje) iznio tvrdnje da se broj osobnih automobila u glavnom gradu u posljednjih deset godina povećao za 100.000 te da se ništa nije ulagalo u zagrebački javni prijevoz.
Uz to, Tomašević se s istim tezama oglasio i na društvenoj mreži X (arhivirano ovdje) objavom u kojoj kaže: "Kupili smo 40 novih tramvaja, prvi će uskoro biti na ulicama. Kupit ćemo još 40 novih. To je 80 tramvaja vrijednih 200 milijuna eura. Broj automobila je zadnjih 10 godina porastao za 100.000 ili 35% – taj trend se treba promijeniti, a za to su ključna ulaganja u javni prijevoz“.
Za pitanje utemeljenosti spomenute Tomaševićeve tvrdnje o porastu broja automobila u Zagrebu, prvo smo konzultirali podatke Centra za vozila Hrvatske. Međutim, najstariji dostupni podaci za broj vozila po županijama odnose se na 2015. godinu, stoga smo ovaj izvor mogli iskoristiti samo za usporedbu zadnjih devet godina, odnosno za period od 2015. do zaključno 2023. godine. A ti podaci kažu kako je u Zagrebu 2015. godine bilo registrirano 348.627 vozila na motorni pogon svih vrsta, ali daleko najviše osobnih automobila, njih 301.313. Istovrsni podatak spomenutog centra za 2023. godinu govori o 403.659 registriranih vozila u Zagrebu, također s dominacijom osobnih automobila čiji je broj dosegao 373.499. Gledajući razdoblje 2015.-2023. ukupan broj vozila u metropoli se povećao za 55.000, ali su osobni automobil povećali svoj udio unutar općeg voznog parka pa ih je 2023. godine bilo za 72.186 više nego 2015. godine. Dakle, nije 100.000 kako navodi zagrebački gradonačelnik, ali nije ni deset nego samo devet godina.
Nakon Centra za vozila Hrvatske pregledali smo i Statističke ljetopise Grada Zagreba koji se na godišnjoj razini objavljuju već dugi niz godina. S obzirom da je zadnji dostupni ljetopis onaj za 2023. godinu, čiji se konačni podaci odnose na 31. prosinac 2022. godine, nije moguće usporediti period 2014.-2023. pa smo stoga bili prinuđeni voditi se informacijama za razdoblje od 31. prosinca 2012. do 31. prosinca 2022. godine.
Tako se u Statističkom ljetopisu Grada Zagreba za 2013. godinu mogu pronaći podaci o registriranim vozilima na dan 31. prosinac 2012. godine. Autori ljetopisa pri tom se pozivaju na informacije Ministarstva unutarnjih poslova, točnije njegovog Odjela za strateško planiranje, analitiku i razvoj. Ti podaci govore o ukupno 342.345 registriranih vozila, od čega je 286.742 osobnih automobila (dostupno ovdje, str. 184).
S druge strane, u Statističkom ljetopisu Grada Zagreb za 2023. godinu, dakle deset godina kasnije, navodi se kako broj registriranih vozila na dan 31. prosinac 2022. godine iznosi 442.049, od čega je osobnih automobila 364.924 (dostupno ovdje, str. 228). Stoga, broj motornih vozila se u tom desetogodišnjem razdoblju povećao za gotovo 100.000, dok se broj osobnih automobila uvećao za 78.182, dok Tomašević inzistira da se radi o povećanju od 100.000 osobnih automobila. No, vrijedi napomenuti kako je moguće da gradonačelnik Zagreba barata sa svježijim podacima od onih javno dostupnih.
Inače, zanimljivo je primijetiti kako ove publikacije otkrivaju i svojedobni značajan trend opadanja registriranih vozila, koji je otpočeo 2008. godine (registrirano 414.353 vozila, dostupno ovdje, str. 173), a potrajao je sve do 2014. godine (registrirano 339.749 vozila) do kada je u svakoj godini bilježen sve manji broj registriranih vozila (dostupno ovdje, str. 184). Ukupno se za tih pet godina njihov broj smanjio za gotovo 75.000. I od tada do danas kreće rapidan porast registriranih vozila na koji se Tomašević poziva.
Upravo u ovom podatku leži važan detalj. Naime, kada bismo kao polazište uzeli, primjerice, 2008. godina, kada je u Zagrebu bilo 334.067 registriranih osobnih automobila, onda bi povećanje do 2023. iznosilo 30.000 automobila, što je bitno manje od rečenih 100.000, a gledano u postocima tada bi porast u tom periodu iznosio manje od deset posto. S druge strane, s početne točke koju je Tomašević uzeo kao "nultu godinu" taj porast, prema njegovoj kalkulaciji, iznosi 35 posto. Upravo ta "nulta godina" koju navodi zagrebački gradonačelnik je godina s uvjerljivo najmanjim brojem registriranih automobila u Zagrebu još od 2003. godine do danas (dostupno ovdje, str. 176). Istovremeno, kad bismo uzeli 1995. godinu, onda bismo pak dobili podatak da se broj osobnih automobila i više nego udvostručio (dostupno ovdje, str. 125).
Ono što može posebno zabrinjavati gradske vlasti je činjenica da su se s povećanjem broja vozila mijenjale i navike građana, što je dovelo do rapidnog smanjenja broja prevezenih putnika u gradskom javnom prijevozu. I tu je gradonačelnik Tomašević u pravu kada se osvrće na prometne navike Zagrepčana. Naime, dok su 2012. godine tramvaji prevezli 167.555.000 putnika, 2022. godine je taj broj bio gotovo za trećinu manji - 116.303.000 (dostupno ovdje, str. 227). Još je gore ako to uspoređujemo s, primjerice, 2016. godinom kada je tramvajski prijevoz zabilježio 197.078.000 putnika (dostupno ovdje, str. 216).
(Izvor: Statistički ljetopis Grada Zagreba)
Ni sa ZET-ovim autobusima situacija nije ništa bolja. Te 2012. godine oni su prevezli 77.077.000 putnika, a 2022. godine samo 53.484.000 (dostupno ovdje, str. 227). Usporedbe radi, 2016. godine u gradskim autobusima vozilo se skoro pa dvostruko više putnika – 90.648.000 (dostupno ovdje, str. 218). Davne, 1988. godine još i više, gotovo trostruko više nego preklani – 152.955.000 (dostupno ovdje, str. 137).
No, vratimo se na povećanje broja automobila u Gradu Zagrebu, što je prema svim dostupnim informacijama apsolutno nesporan trend. Tomaševićev je prošli mjesec govorio i o porastu broja automobila u zadnje četiri godine.
"U posljednje četiri godine u Zagrebu je registrirano 40.000 novih automobila, to je trend koji ni jedan europski grad ne bi mogao izdržati", izjavio je gradonačelnik Zagreba, a ovi njegovi podaci su u bitnome u skladu sa službenim podacima. Prema Statističkom ljetopisu Grada Zagreb, broj automobila se od 2019. do 2023. godine povećao za 37.156, dok je prema informacijama Centra za vozila Hrvatske, koji analiziraju razdoblje 2020.- 2024 broj automobila porastao za 32.254.
S druge strane, Tomaševićeve tvrdnje da se u Zagrebu ništa nije ulagalo u javni prijevoz ipak nemaju uporište u službenim podacima.
"U javni prijevoz se isto tako nije ništa ulagalo. Ako više od 20 godina nije izgrađena nijedna tramvajska pruga, nova. Ako nije više od 15 godina kupljen nijedan novi tramvaj. Naravno, da je vozni park bio u užasno lošem stanju", rekao je Tomašević tijekom gostovanja na N1 televiziji, a taj je dio posebno izdvojio u kratkom videu koji je objavio na društvenoj mreži X (dostupno ovdje, na 00:15). Inače, taj video završava riječima Tomaševića kako misli da su svi svjesni da mora doći do promjena u prometu, jer javni promet mora biti točniji, pouzdaniji i brži.
Navodi zagrebačkog gradonačelnika da u posljednjih 20 godina nije izgrađena nijedna nova tramvajska pruga u metropoli, točan je podatak. Posljednji novoizgrađeni metri tramvajske pruge u Zagrebu datiraju iz listopada 2000. godine kada je dovršeno 2.800 metara dionice od dotadašnjeg okretišta na Jarunu do novog okretišta u Prečkom. No, ipak je bilo značajnih ulaganja u modernizaciju postojeće tramvajske infrastrukture u gradu podno Sljemena i u autobuse zagrebačkog gradskog prijevoznika ZET te u zagrebačku prigradsku željeznicu.
Nesporno je, dakle, da se i tu radilo o ulaganjima u javni prijevoz. U lipnju 2019. godine tadašnja gradska vlast potpisala je ugovor u vrijednosti 260 milijuna kuna s državom o dodjeli bespovratnih sredstava iz EU fondova za modernizaciju tramvajskih pruga i pripadajućih ispravljačkih stanica. U segmentu ulaganja u javni prijevoz autobusima ZET-a, svakako je, primjerice, od značaja podatak iz poslovnog izvješća ZET-a za 2020. godinu da je ta tvrtka u svojim poslovnim prostorima u Podsusedu u lipnju 2020. godine predstavila 22 nova autobusa, a u srpnju iste godine njih još sedam i rasporedila ih u svoj vozni park. Kupnja novih vozila koštala je 55 milijuna kuna, dok je u vlakove za prigradsku željeznicu s Hrvatskim željeznicama još 2008. godine ugovoreno gradsko ulaganje od 30 milijuna eura. S druge strane, fokusiranje investicijskih aktivnosti ZET-a na izgradnju nove žičare Sljeme, umjesto na novu mrežu tramvajskog prijevoza, od strane prethodne gradske vlasti predvođene pokojnim Milanom Bandićem, svakako je bio potez tadašnje vladajuće garniture o kojem se može diskutirati, ali to je neka druga tema.
Kada je u pitanju kupnja novih tramvaja, Tomašević u spomenutim medijskim istupima u prilog svojoj tezi da vlast koju on predvodi ulaže u javni prijevoz, a prethodna to nije činila, ističe da je sadašnja gradska uprava kupila 40 novih tramvaja, da će biti kupljeno još 40 kroz ulaganje od 200 milijuna eura te da više od 15 godina nije kupljen nijedan novi tramvaj. Nedvojbeno je da su aktualna zagrebačka gradska uprava i Končar potpisali dva ugovora o kupoprodaji ukupno 40 novih tramvaja, prvi u lipnju 2023. godine, a drugi u rujnu ove godine. No, je li sasvim točno da novi tramvaji nisu nabavljani više od 15 godina kako kaže Tomašević?
Zagrebačka gradska uprava ugovorila je 2003. godine za 2,2 milijarde kuna s konzorcijem Crotram, koji su činili Končar i Tvornica željezničkih vagona Gredelj, isporuku 140 niskopodnih tramvaja, od kojih je posljednji isporučen 2010. godine. Dakle, prije manje od 15 godina. Dinamika plaćanja iz gradskog proračuna Crotramu za 140 tramvaja išla je sukcesivno s posljednjom ratom tijekom 2017. godine, pa nije jasno odakle Tomaševiću podatak da nijedan novi tramvaj nije kupljen više od 15 godina.
Gotovo iste teze Tomašević je koristio i u svojoj predizbornoj kampanji 2021. godine, kada je upozoravao na povećanje broja automobila u Zagrebu, što je "neodrživ trend" i posljedica toga da se nije ulagalo u javni prijevoz te poručio: "Ogromne su prometne gužve, svi sudionici u prometu su nezadovoljni i sustav jako loše funkcionira u gradu".
