Pod Lupom #9 – tjedni pregled
U želji da vam na što kvalitetniji način predstavimo naš rad i ovog ponedjeljka donosimo kratki pregled tema o kojima smo na Lupi pisali proteklog tjedna. Među ostalim, provjerili smo je li istina da u Londonu, za razliku, nema prometnih gužvi u što na društvenim mrežama uvjerava Vinko Kojundžić. Potom smo provjerili utemeljenost tvrdnje iznesene u seriji „Partija“ emitiranoj na HRT-u da su „titoisti“ u Crnogrobu kod Škofje Loke pobili 300 hrvatske djece. Pisali smo i o lažnim vijestima vezanim za „Crni petak“ i lažnim etničkim kartama iz 1910. godine.
„Evo nas u Londonu. Ogromna gužva i krkljanac, kao i u Zagrebu. Pogledajte. Ops, nema gužve. Kako je to moguće? Nalazimo se odmah iza Oxford Streeta, žile kucavice, sam centar Londona”, govori Vinko Kojundžić, vlasnik tvrtke Cuspis i predsjednik nove stranke BM365 Idemo delat!, u reelsu koji je objavio na svom Facebook profilu gdje učestalo proziva trenutnu zagrebačku gradsku vlast. Na videu Kojundžić stoji na pločniku uz polupraznu cestu kojom prolazi tradicionalni londonski crveni “double-decker” autobus. Analizirali smo točnost tvrdnji Kojundžićevog videa. Naime, istina je da se u centru Londona, jednako kao i u centru Zagreba, mogu pronaći ulice gdje nema velikih gužvi. Jedan od razloga je činjenica da je u Londonu već 21 godinu na snazi sustav “London congestion charge“ kojim se naplaćuje ulaz automobilom u centralnu zonu grada u određeno doba dana. Naknada za zagušenje iznosi 15 funti dnevno, što je otprilike 18 eura, i to radnim danima od 7 do 18 satu, a subotom, nedjeljom i praznicima od 12 do 18 sati. I to se ne odnosi samo na strogi centar grada, već na prostor površine 21 kvadratni kilometar, što je otprilike sedam puta veće cijelog zagrebačkog Donjeg grada. No, unatoč i tom sistem, London je prema dostupnim podacima grad s najvećim prometnim gužvama u Europi, a prema nekim analizama čak i u svijetu. Tekst Lupine Dore Pavković možete pročitati ovdje.
"Dosta je bilo zataškavanja! Vrijeme je da se kazne oni koji su ubili, mučili i bacili u zaborav našu djecu. Partizanski zločini nikad neće zastarjeti, a njihova nedužna krv vapit će za istinom sve dok pravda ne bude zadovoljena. Djeca iz Škofje Loke i drugih jama zaslužuju da ih dostojno sahranimo, da napokon skinemo koprenu laži i suočimo se s pravom istinom naše prošlosti!", tekst je objave koja zadnjih dana kruži društvenom mrežom Facebook. Uz ovaj tekst postavljena je i fotografija na kojoj se vidi muškarac u plavoj jakni, s kamerom na stativu, koji stoji nad jamom u šumi. Na fotografiji piše: „Crnogrob, Škofja Loka, Zločin titoista, 300 ubijene hrvatske djece“. Tvrdnja o 300 ubijene djece koja su po završetku Drugog svjetskog rata zakopana na ovoj lokaciji i nikad nisu ekshumirana počela se širiti društvenim mrežama nakon što je 31. listopada na HRT-u emitirana epizoda dokumentarne serije „Partija“, pod naslovom „Čuvari tajni“, autora Gordana Malića. Podatak o 250 do 300 ubijene djece u Škofjoj Loki, u Sloveniji, u emisiji je iznio Janez Pintar, koji je svojedobno bio aktivan u komisiji za istraživanje poratnih zločina u Sloveniji i čiji je otac bio u Drugoj diviziji KNOJ-a. Provjerili smo koliko su ove tvrdnje utemeljene na povijesnim dokazima ili na rezultatima otkapanja poslijeratnih žrtava u grobnicama na području Crnogroba.
"Sutra je crni petak. Poslije sezone branja pamuka izmučeni robovi su prodavani po sniženoj cijeni, uvijek petkom. Tako je i sutrašnji dan dobio ime. Po boji kože robova ili po boji duše prodavača." (arhivirano ovdje); "Crni petak - nemoj kupovati taj dan!! Nemoj davati nikakve popuste na taj dan!! Bojkotuj crni petak. Taj dan je nastao kada su crnci bili robovi i kada su petkom izvođeni na pijacu na prodaju. Na moju sreću nikad se nisam zadesila u šopingu na taj dan jer ne volim gužve. Kasnije kad sam saznala odakle potiče crni petak još više mi nije palo na pamet da učestvujem u tom danu. Nemoj ni ti. Hvala ti.“, samo je jedna od brojnih objava na društvenim mrežama koje se svake godine pojavljuju uoči „Black fridaya“, odnosno "Crnog petka", dana kad trgovci nude značajne popuste na robu u svojim trgovinama, a kupci hrle u robne kuće u potrazi za jeftinijim proizvodima. Međutim, iako se ove tvrdnje pojavljuju iz godine u godinu, niti jedna od njih nema uporišta u stvarnosti, jer “Crni petak” nije ni na koji način vezan uz trgovinu robljem. Ovaj slučaj dokaz je tvrdokornosti lažnih vijesti, odnosno on potvrđuje da je lažne vijesti, netočne informacije i mitove, vrlo teško suzbiti jednom kad se ukorijene u javnom prostoru. Tekst pronađite na ovom linku.
Polovica Hrvatske i Sjeverne Makedonije, skoro cijela Bosna i Hercegovina i Crna Gora još je 1910. godine bila naseljena većinski Srbima. Tvrdi se to u više objava na društvenim mrežama. Uz objave se dijele dvije karte, koje navodno pokazuju etničke teritorije prema popisima stanovništva, usporedno iz 1910. i 2011. godine. Ista se karta već neko vrijeme dijeli različitim društvenim mrežama, a na njoj se vidi značajan porast hrvatskog, bošnjačkog, albanskog, makedonskog i crnogorskog stanovništva nauštrb srpskog. Obzirom da se mapa koju dijele korisnici društvenih mreža referira na teritorij koji je prikazan u općinskim granicama SFRJ, a predstavlja populaciju tijekom 1910. godine, kada te općine nisu postojale u tim granicama, podaci koji se na njoj iznose metodološki uopće nisu usporedivi s podacima iz 2011. godine. Međutim, vrlo je lako utvrditi kako karta iz 1910. godine ne prikazuje točne podatke. Prvo pojavljivanje falsificirane karte Lupin novinar Mladen Barbarić pronašao je na forumu računalne igre Civilizacija, u grupi u kojoj korisnici objavljuju „Mape koje su izmijenjene kako bi se našalili s kolegama”. O čemu se radi čitajte na sljedećoj poveznici.
U vrijeme dok je svijet strahovao od korona virusa, Anthony Fauci bio je zaštitno lice američke borbe protiv pandemije korona-virusa, zbog čega je nebrojeno puta bio tema i meta teoretičara zavjere, korona-skeptika, odnosno društvenih grupa koje vjeruju da je pandemija korona-virusa bila globalna predstava odigrana u korist krupnih interesa. Njegov javni istup iz davne 1984. godine ovih je dana ponovno u fokusu dijela javnosti. Naime, na videu Fauci govori na temu "AIDS - Sindrom stečenog nedostatka imuniteta", a u isječku koji se ovih dana dijeli društvenim mrežama njegovo je izlaganje lišeno konteksta te se tvrdi kako je on već tada, dakle 1984. godine raspravljao „o konceptu puštanja infekcije u populaciju“. Njegove se riječi koriste kao dokaz da je pandemija dugo i pomno planirana i pripremana. Tekst čitajte ovdje.
Planiran je nikad veći budžet za sport, a samim time i za parasport, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković prigodom obilježavanja 60 godina parasporta u Republici Hrvatskoj. Radi se o državnom proračunu za 2025. godinu, u kojem zaista u stavci „sport“ stoje povijesno najviša sredstva, kada govorimo o Hrvatskoj. Radi se o iznosu od 159.933.728 eura, koje se naredne godine planira izdvojiti za tu stavku, što je znatno povećanje u odnosu na 2024. kada je budžet za sport iznosio 113.173.463 eura. Lupin suradnik Marin Šarec analizirao je budžet i strukturu predviđenih sredstava te zaključio kako će sami sportaši i sportski savezi u ovom povećanju tek minimalno participirati, jer zapravo najveće povećanje odnosi se na sportsku infrastrukturu. Analizu možete pronaći na ovoj poveznici.
