Na ovotjednim izborima nije zabilježen rekordan broj birača kako tvrdi Index

Više medija, i domaćih i stranih, nakon održanih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, izvijestilo je kako je na tim izborima zabilježena rekordna izlaznost birača. Federalna TV, javna televizija Federacije BiH, na svojoj internetskoj stranici (arhivirano ovdje) objavila je tekst pod naslovom „Zatvorena biračka mjesta: Rekordna izlaznost na izborima u Hrvatskoj“. S identičnim naslovom je izašla i Turska radiotelevizija TRT (arhivirano ovdje), na internetskim stranicama na bosanskom, hrvatskom, srpskom i crnogorskom jeziku. Srbijansko Vreme (arhivirano ovdje) također je u naslov svog teksta o hrvatskim izborima stavila tvrdnju o rekordnoj izlaznosti – „Izbori u Hrvatskoj: HDZ-u najviše mandata, rekordna izlaznost birača“. I Al Jazeera Balkana u svome tekstu spominje rekordnu izlaznost (arhivirano ovdje), dok je hrvatsko-njemački medij Fenix, također objavio tekst (arhivirano ovdje) s naslovom „Zatvorena biračka mjesta: Rekordna izlaznost na izborima u Hrvatskoj“.

„Rekordan broj hrvatskih birača izašao je u srijedu na parlamentarne izbore i odabrao zastupnike u 11. saziv sabora“, objavio je i Index,hr (arhivirano ovdje) dva dana nakon održanih izbora, 19. travnja, u tekstu koji se bavio rezultatom izbora u Irskoj. Nakon kratke informacije kako je hrvatska dijaspora u Irskoj najviše glasova dala platformi Možemo, nepotpisani autor podsjeća na ukupne rezultate parlamentarnih izbora i na „rekordan broj“, dakle, ne izlaznost, koja također nije rekordna, kao što ćemo vidjeti u nastavku, nego – broj birača.

Međutim, tvrdnja o rekordnom broju birača nije točna. Prema privremenim podacima Državnog izbornog povjerenstva (DIP) na parlamentarnim izborima održanima 17. travnja glasalo je 2.215.876 birača, odnosno 62,30 posto upisanih na biračke spiskove. To ni izbliza nije rekordan odaziv, a pogotovo ne, kako navodi Index, „rekordan broj hrvatskih birača“. 

Naime, rekordan broj hrvatskih birača zabilježen je na parlamentarnim izborima 2000. godine, kada je na birališta pristupilo 2.947.861 osoba s pravom glasa, odnosno 72,85 posto upisanih na biračke spiskove. Tada je vladu formirala koalicija koju su predvodili SDP i HSLS, a mandat je dobio Ivica Račan. I na izborima 1992. godine glasao je daleko više birača - 2.690.873.

Više birača nego ove srijede izašlo je i na parlamentarne izbore 2015. godine - 2.265.290, što je bila i veća izlaznost od 63,06. Ti su izbori održani 8. studenog, a javnost će ih vjerojatno najviše pamtiti po izjednačenim rezultatima dvaju najvećih takmaca. Naime, koalicija Hrvatska raste pod vodstvom SDP-a je osvojila 56, a Domoljubna koalicija koju je predvodio HDZ dobila je 59 mandata. U formiranju vlade tada je prevagu HDZ-u donio MOST koji je ušao u postizbornu koaliciju s HDZ-om, iako je samo dva dana uoči izbora čelnik MOST-a, Božo Petrov, kod javnog bilježnika ovjerio izjavu u kojoj stoji: „Ako se MOST NEZAVISNIH LISTA jednostrano pridruži nekoj koaliciji ili koalira s nekom drugom strankom koja je upravljala Hrvatskom u proteklih desetak godina i omogući joj time većinu u Hrvatskom Saboru, jamčim da ću podnijeti ostavku na mjesto predsjednika Mosta nezavisnih lista te svoj eventualni saborski mandat staviti MOSTU na raspolaganje“. Ta će se vlada pamtiti i po nestranačkom premijeru Tihomiru Oreškoviću.

Više birača nego sada izašlo je i na parlamentarne izbore u prosincu 2011. godine – 2.394.638, Tada je vlada daleko lakše sastavljena, jer je Kukuriku koalicija (SDP, HNS, IDS i HSU) dobila 80 mandata, pa je sama mogla formirati vlast. 

I 2007. godine, parlamentarnim izborima je pristupilo više birača nego ovog tjedna – 2.519.560. Tada je to bilo 59,5 posto. Sličan broj glasova zabilježen je i četiri godine ranije, 2003. godine, kada je na izbore za Hrvatski sabor izašlo 2.520.008 birača, što je bio odaziv od 61,65 posto. Otprilike jednak broj birača izašao je na birališta 1995. godine - 2.500.040. 

Broj birača na ovotjednim izborima je bio bitno veći tek nego na prošlim parlamentarnim izborima, 2020. godine, kada je svoje biračko pravo iskoristilo samo 1.705.620 građana, odnosno 46,90 posto za glasanje registriranih osoba. I 2016. godine izlaznost je bila manja, 54,62 posto, odnosno u glasačkim se kutijama tada našlo 1.940.396 listića. 

Zaključimo, unatoč tvrdnji objavljenoj u Indexovom tekstu o „rekordnom broju hrvatskih birača“, ne samo da na ovim parlamentarnim izborima nije zabilježen rekordan broj birača, nego je tek dva puta u hrvatskoj povijesti, od 1992. godine na ovamo izašao manji broj glasača, i to 2016. i 2020. godine, dok je veći broj birača zabilježen na čak sedam parlamentarnih izbora do sada.