L
upa

Netočno je da je 1891. godine postojalo samo sedam vrsta bolesti, kako se tvrdi u viralnom videu

Piše: Ladislav Tomičić
Društvene mreže
18.10.2024.
Foto: Pixabay

Na Facebook profilu Hercegovka godine objavljen je video (dostupno ovdje, arhivirano ovdjeu kojem se tvrdi da je 1891. godine postojalo samo sedam vrsta bolesti, za koje se koristilo 12 vrsta lijekova i svi su, tvrdi se, bili od bilja. 

„Kako smo samo uspjeli 120 godina kasnije imati službeno preko deset tisuća registriranih bolesti i 561.000 patentiranih farmaceutskih lijekova“, pita se ženska osoba u videu, koji je skupio preko 325.000 pregleda

Tvrdnje iznesene u ovom postu pojavljivale su se i ranije na društvenim mrežama, primjerice u postu korisnika iz 2023. godine (arhivirano ovdje), odnosno u postovima objavljenim 2021. godine (arhivirano ovdje i ovdje), kao i na portalu Magicus.info, koji se bavi ezoterijom (arhivirano ovdje). Na društvenim mrežama informacija o postojanju samo sedam vrsta bolesti u 1891. godini pripisuje se Donu Tolmanu, Amerikancu koji se na internetu predstavlja kao „medicinski kauboj“ i nudi zdravstvene tečajeve.

Međutim, te tvrdnje nisu točne. Koncem 19. stoljeća ljudi su poznavali puno više vrsta bolesti. Da je tvrdnja o tek sedam poznatih bolesti u 1891. godini lažna u nekoliko su navrata pisali fact-checking portali u Hrvatskoj i inozemstvu (na primjer ovdje, ovdje ili ovdje). 

Istim povodom tekst je objavio i portal Imunizacija.hr, čiji autor navodi: „Na francuskim medicinskim fakultetima u XIX. stoljeću koristio se Traité élémentaire de pathologie générale (autor: Henri Hallopeau) iz 1884. godine, dakle prije 1891. godine navedene u olakoj izjavi o samo sedam bolesti. U udžbeniku se spominje 24 vrsta ili grupa tumora, što je već znatno više od devet bolesti. Neki su precizno opisani, poput leiomioma, a neki su grupirani, poput limfoma, a danas znamo da postoji puno vrsta limfoma. I tada su već bili svjesni kako su limfomi grupa više bolesti, samo nisu imali tehnike kojima ih danas razlikujemo. Spominju niz bolesti koje učimo i danas, poput kamenaca u žuči i mokraćnom sustavu. Poznavali su cijeli niz zaraznih bolesti poput tuberkuloze, velikih boginja, zaušnjaka, bakterijskog endokarditisa, sifilisa, tifusa, žute groznice, malarije, difterije, dizenterije i cijeli niz drugih bolesti koji daleko nadmašuje brojku sedam. Naravno, opisali su i niz bolesti koje uzrokuju paraziti. Odlično su poznavali tromboze uključujući i vensku trombozu i njene posljedice, plućnu emboliju, bolesti koronarnih žila i arterija, bolesti ritma srca i kronično zatajenje srca. Poznavali su i reumatske, ali i degenerativne bolesti. Bila je poznata zaraznost virusne žutice, gastritis, dispepsija (otežana probava).“

Pišući o istoj temi portal USA Today kontaktirao je Marka Harrisona, profesora povijesti medicine na Sveučilištu u Oxfordu, koji je tvrdnju o sedam poznatih bolesti u 1891. godini nazvao obmanjujućom. Profesor Harrison je to ovako pojasnio: „U 1890-ima bilo je samo oko sedam bolesti za koje su identificirani mikroskopski uzroci - na primjer, kolera i tuberkuloza, ali druge bolesti poput velikih boginja, gripe i tifusa bile su dobro poznate iako njihovi uzroci još nisu bili otkriveni.“ 

Drugi sugovornik portala USA Today, profesor globalne zdravstvene i socijalne medicine na Medicinskom fakultetu Harvarda Scott Harris Podolsky rekao je da je medicinski establišment 1891. godine definitivno znao za više od sedam bolesti.

Isto tvrdi i profesorica sa Sveučilišta Yale Naomi Rogers. 

„Počela sam u glavi nabrajati bolesti za koje sam znala da su postojale u kasnom 19. stoljeću. Došla sam do možda 45-50“, rekla je Rogers.

Portal za činjeničnu provjeru Raskrinkavanje, pak, navodi podatke s internetske stranice Medicinskog muzeja Melnick, gdje se – u knjizi „Bilješke o medicini i terapiji“ – mogu naći podaci o bolestima iz 19 stoljeća, ali i popis lijekova i ljekovitih sredstava koji su se davali pacijentima. Popis uključuje bornu kiselinu, tanin, ali i „pojedine supstance za koje danas znamo da su štetne, poput žive, kokaina, bakra, alkohola, opijuma...“

Vijest o tek sedam poznatih bolesti u 1891. godini, odnosno o samo dvanaest biljnih lijekova koji su se u to vrijeme koristili u potpunosti je proizvoljna i ne odgovara poznatim povijesnim i znanstvenim činjenicama

Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Agencije za elektroničke medije. Agencija za elektroničke medije ne može se smatrati odgovornima za njih.