Netočno je da je 1891. godine postojalo samo sedam vrsta bolesti, kako se tvrdi u viralnom videu

Na Facebook profilu Hercegovka godine objavljen je video (dostupno ovdje, arhivirano ovdje) u kojem se tvrdi da je 1891. godine postojalo samo sedam vrsta bolesti, za koje se koristilo 12 vrsta lijekova i svi su, tvrdi se, bili od bilja. 

„Kako smo samo uspjeli 120 godina kasnije imati službeno preko deset tisuća registriranih bolesti i 561.000 patentiranih farmaceutskih lijekova“, pita se ženska osoba u videu, koji je skupio preko 325.000 pregleda. 

Tvrdnje iznesene u ovom postu pojavljivale su se i ranije na društvenim mrežama, primjerice u postu korisnika iz 2023. godine (arhivirano ovdje), odnosno u postovima objavljenim 2021. godine (arhivirano ovdje i ovdje), kao i na portalu Magicus.info, koji se bavi ezoterijom (arhivirano ovdje). Na društvenim mrežama informacija o postojanju samo sedam vrsta bolesti u 1891. godini pripisuje se Donu Tolmanu, Amerikancu koji se na internetu predstavlja kao „medicinski kauboj“ i nudi zdravstvene tečajeve.

Međutim, te tvrdnje nisu točne. Koncem 19. stoljeća ljudi su poznavali puno više vrsta bolesti. Da je tvrdnja o tek sedam poznatih bolesti u 1891. godini lažna u nekoliko su navrata pisali fact-checking portali u Hrvatskoj i inozemstvu (na primjer ovdje, ovdje ili ovdje). 

Istim povodom tekst je objavio i portal Imunizacija.hr, čiji autor navodi: „Na francuskim medicinskim fakultetima u XIX. stoljeću koristio se Traité élémentaire de pathologie générale (autor: Henri Hallopeau) iz 1884. godine, dakle prije 1891. godine navedene u olakoj izjavi o samo sedam bolesti. U udžbeniku se spominje 24 vrsta ili grupa tumora, što je već znatno više od devet bolesti. Neki su precizno opisani, poput leiomioma, a neki su grupirani, poput limfoma, a danas znamo da postoji puno vrsta limfoma. I tada su već bili svjesni kako su limfomi grupa više bolesti, samo nisu imali tehnike kojima ih danas razlikujemo. Spominju niz bolesti koje učimo i danas, poput kamenaca u žuči i mokraćnom sustavu. Poznavali su cijeli niz zaraznih bolesti poput tuberkuloze, velikih boginja, zaušnjaka, bakterijskog endokarditisa, sifilisa, tifusa, žute groznice, malarije, difterije, dizenterije i cijeli niz drugih bolesti koji daleko nadmašuje brojku sedam. Naravno, opisali su i niz bolesti koje uzrokuju paraziti. Odlično su poznavali tromboze uključujući i vensku trombozu i njene posljedice, plućnu emboliju, bolesti koronarnih žila i arterija, bolesti ritma srca i kronično zatajenje srca. Poznavali su i reumatske, ali i degenerativne bolesti. Bila je poznata zaraznost virusne žutice, gastritis, dispepsija (otežana probava).“

Pišući o istoj temi portal USA Today kontaktirao je Marka Harrisona, profesora povijesti medicine na Sveučilištu u Oxfordu, koji je tvrdnju o sedam poznatih bolesti u 1891. godini nazvao obmanjujućom. Profesor Harrison je to ovako pojasnio: „U 1890-ima bilo je samo oko sedam bolesti za koje su identificirani mikroskopski uzroci - na primjer, kolera i tuberkuloza, ali druge bolesti poput velikih boginja, gripe i tifusa bile su dobro poznate iako njihovi uzroci još nisu bili otkriveni.“ 

Drugi sugovornik portala USA Today, profesor globalne zdravstvene i socijalne medicine na Medicinskom fakultetu Harvarda Scott Harris Podolsky rekao je da je medicinski establišment 1891. godine definitivno znao za više od sedam bolesti.

Isto tvrdi i profesorica sa Sveučilišta Yale Naomi Rogers. 

„Počela sam u glavi nabrajati bolesti za koje sam znala da su postojale u kasnom 19. stoljeću. Došla sam do možda 45-50“, rekla je Rogers.

Portal za činjeničnu provjeru Raskrinkavanje, pak, navodi podatke s internetske stranice Medicinskog muzeja Melnick, gdje se – u knjizi „Bilješke o medicini i terapiji“ – mogu naći podaci o bolestima iz 19 stoljeća, ali i popis lijekova i ljekovitih sredstava koji su se davali pacijentima. Popis uključuje bornu kiselinu, tanin, ali i „pojedine supstance za koje danas znamo da su štetne, poput žive, kokaina, bakra, alkohola, opijuma...“

Vijest o tek sedam poznatih bolesti u 1891. godini, odnosno o samo dvanaest biljnih lijekova koji su se u to vrijeme koristili u potpunosti je proizvoljna i ne odgovara poznatim povijesnim i znanstvenim činjenicama.