Ne postoje dokazi da ispijanje kave u adolescentskoj dobi utječe na veličinu grudi
U posljednje vrijeme na društvenim mrežama ponovno se dijeli video u kojem beogradski kardiolog Petar Borović iznosi nekoliko netočnih tvrdnji o kavi kao supstanci i o utjecaju kofeina. Samo na TikTok profilu Centra za edukaciju i celoviti razvoj iz Beograda, „Više od života“, video objavljen 25. travnja 2023. godine pogledan je više od 1,8 milijuna puta, a podijelilo ga je 54.000 korisnika iz cijele regije.
„Ako devojka pre puberteta pije kofein, znači koka kolu, kafu, pepsi kolu, bilo šta… imaće grudi manje za petinu. Ako ne pije kafu, imaće lepe grudi. Ako pije kafu, imaće grudi koje će brzo biti mekane, spuštati se dole, visiti kao krpe“, govori kardiolog u videu koji traje minutu i 18 sekundi.
Radi se o isječku iz emisije „Zdrava priča“, epizode naslovljene s „Čuvaj me i čuvaću te“, YouTuberice Dolores Milošev Erdeg koja je još 2016. godine s Petrom Borovićem razgovarala o mnogim nutricionističkim temama, prehrani i utjecaju određenih namirnica na ljudski organizam.
Za provjeru iznesenih tvrdnji u isječku koji je postao viralan odlučili smo se obratiti stručnjacima iz polja nutricionizma kako bi nam pojasnili činjenice o biokemijskim procesima unutar tijela uslijed konzumacije kofeinskih proizvoda. Kontaktirali smo prof.dr.sc. Kseniju Durgo s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja radi u laboratoriju za biologiju i genetiku mikroorganizama, a nositeljica je studijskih predmeta Mehanizam djelovanja biološki aktivnih tvari u staničnoj kulturi, Genetika industrijskih organizama, Mehanizmi evolucije i Ekogenetičke studije te suradnica na još deset predmeta, među kojima su i Toksikologija hrane i toksikološki aspekti u pripremi hrane te Toksikološki aspekti sigurnosti hrane.
Profesorica Durgo nam je rekla kako je broj studija o ovoj temi ograničen, ali da postoje istraživanja koja demantiraju tvrdnju da ispijanje kave u adolescentskoj dobi može utjecati na veličinu grudi.
„Nije dokazana povezanost konzumacije kave, odnosno kofeina, u adolescentskoj dobi s gustoćom tkiva dojki u predmenopauzalnom periodu“, objašnjava profesorica s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta pozivajući se na istraživanje koje se može naći na internet stranici Nacionalne knjižnice medicine Sjedinjenim Američkih Država, jedne od najvećih svjetskih medicinskih knjižnica.
Za izjavu doktora Borovića „kofein je kancerogen, otrovna biljka“, također izrečenu u emisiji, profesorica Durgo ističe kako je kofein jedan od mnogih spojeva koji se nalazi u biljci kavi te nikako ne može biti otrovna biljka.
„Kava sadrži kofein koji je stimulans i koji djeluje stimulirajuće na centralni živčani sustav uzrokujući ubrzani rad srca, mišića te djeluje na centre odgovorne za regulaciju krvnog tlaka. Iako, uslijed kroničnog konzumiranja kave prema nekima, također, djeluje diuretički. Osim u kavi, kofein se nalazi i u mnogim drugim proizvodima kao što su energetska pića, inhibitori apetita, stimulansi, suplementi koji se uzimaju pri jačem fizičkom naporu, bronhodilatatorima, mentalnim stimulansima i lijekovima protiv bolova“, objasnila je profesorica Durgo.
Kako bi što bolje približila fenomen o tome kakav utjecaj ima kava, profesorica Durgo navodi istraživanje s albino štakorima. Letalna (smrtonosna) doza kofeina (izražena kao medijalna LD50 vrijednost) iznosi 150-200 miligrama po kilogramu tjelesne mase. U muških albino štakora, pojašnjava, doza od 367 miligrama po kilogramu tjelesne mase uzrokovala je smrt 50 posto jedinki tretiranih kofeinom, dok su izmjerene letalne doze kofeina u krvi pri tome iznosile 80-100 mikrograma po mililitru krvi, a ta se koncentracija postiže konzumacijom minimalno deset grama kofeina.
„Za usporedbu, jedna šalica kave, ovisno o obliku, sadrži od 40-150 miligrama, što bi na prosječnu težinu od 70 kilograma značilo da se jednom šalicom kave u organizam unosi doza kofeina od 0,57-2,142 miligrama po kilogramu tjelesne mase te je ona puno manja od doza koje bi mogle imati toksični učinak. Prema ovome, da bi se postigla letalna koncentracija kofeina, bilo bi potrebno popiti barem 93,3 šalica kave dnevno“, zaključuje naša sugovornica.
Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) je agencija koja pripada Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) te se bavi klasifikacijom kemikalija koje se nalaze u hrani ili pićima u pet različitih kategorija ovisno o tome koliko postoje pouzdani dokazi da mogu uzrokovati rak. U prvoj kategoriji su kancerogene tvari za ljude, u 2A grupi nalaze se vjerojatno kancerogene materije za ljude, u 2B grupi nalaze se moguće kancerogene materije za ljude, u grupi 3 se nalaze materije koje se ne mogu klasificirati kao kancerogene, dok se u grupi 4 nalaze se materije koje vjerojatno nisu kancerogene.
„Godine 2016. IARC je kofein koji je prema klasifikaciji iz 1991. godine bio svrstan u grupu 2, premjestila u grupu 3, dakle, ne može se klasificirati kao kancerogen. To znači da je nakon pregledanih 1.000 studija, IARC procijenio da ne postoje dokazi koji bi povezivali konzumaciju kave i nastanka raka. No, ova klasifikacija ne znači da je kofein siguran za upotrebu. S druge strane, dokazano je da kofein ne uzrokuje nastanak raka dojki, prostate ili gušterače. Pregledom literature, IARC je došao do zaključka da pijenjem kave može doći do smanjenja rizika od nastanka nekih tumora, tumora jetre i endometrija“, dodala je profesorica Durgo.
Našu sugovornicu s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta pitali smo za mišljenje o još jednoj Borovićevoj izjavi u kojoj tvrdi da je kava droga. Profesorica Durgo kaže da prema epidemiološkim studijima redoviti unos kofeina stvara ovisnost, no u znanstvenoj zajednici ne postoji konsenzus o potrebi uključivanja kofeina kao tvari koja može izazvati mentalni poremećaj zbog daleko slabije izraženih problema koji se javljaju uslijed prekida upotrebe kave u odnosu na ovisnost o nekim drogama.
„Tako je, na primjer, duhan, odnosno nikotin, svrstan na listu tvari koje mogu izazvati mentalni poremećaj, a kava, odnosno kofein još nisu“, zaključuje profesorica Durgo.
