Zabranjuje li inovativna gradska četvrt privatno vlasništvo automobila?

Na društvenoj mreži Facebook objavljen je video zapis (arhivirano ovdje) o Merwedeu, četvrti koja se gradi u nizozemskom Utrechtu. Video je objavljen na Facebook stranici Živčana Žirafa, koja i inače učestalo objavljuje teorije zavjere i dezinformacije (vidi ovdje), a prati ga kratki tekst u kojem se navodi kako u ovoj novoj četvrti “nema više privatnog vlasništva nad automobilima”, što se dovodi u vezu s konceptom petnaestominutnog grada, čestog predmeta teorija zavjere, o čemu smo ranije pisali (vidi ovdje ili ovdje). 

„U nizozemskom Utrechtu gradi se četvrt Merwede u kojoj će tri kuće morati dijeliti jedan auto. Privatno vlasništvo automobila nije moguće. Mantra Svjetskog ekonomskog foruma 'Nećeš posjedovati ništa i bit ćeš sretan' je evoluirala”, tvrdi se u objavi, što autori zaključuju iz video zapisa, u kojemu stoji da će se u ovoj novoj četvrti “svaki auto morati dijeliti” i da “neće biti prostora za privatne automobile”. Inače, originalni video Svjetski ekonomski forum na svojoj je internetskoj stranici objavio još prije točno pet godina, a može ga se naći i na YouTubeu (arhivirano ovdje). 

Zapravo se radi o netočnoj interpretaciji, odnosno o pogrešno shvaćenim dostupnim informacijama.

Cjelokupni urbanistički plan četvrti Merwede dostupan je na ovoj ili ovoj poveznici i iz njega je jasno da ne postoji obaveza dijeljenja automobila, kao što nije točno niti da uopće neće biti prostora za privatne automobile, niti da je posjedovanje istih onemogućeno. U planu se, ukratko, za cijelu četvrt, odnosno za planiranih 6.000 stanova, predviđa 1.800 parkirnih mjesta od čega je njih 300 namijenjeno za automobile koji se dijele. Dakle, nije riječ o tome da će stanovnici biti primorani dijeliti automobile, niti da ih neće moći posjedovati, već će parkirna mjesta za privatne automobile biti značajno reducirana u odnosu na uobičajenu normu, stoga je netočno i da parkinga uopće nema.

Predviđeno je otprilike 0,3 parkirna mjesta po kućanstvu. Dijeljenje automobila se potiče, ali ne nameće kako se tvrdi. Znatno reduciran broj dostupnih parkirnih mjesta u kontekstu grada Utrechta, procijenjeno je, ima smisla i moguće ga je provesti jer je riječ o gradu u kojemu vrlo velik udio stanovništva koristi bicikl kao primarno prijevozno sredstvo, barem kada je riječ o vožnjama unutar grada. Suprotno tvrdnji u objavi na Facebooku, ne postoji nikakva ni formalna ni neformalna zabrana posjedovanja automobila. Mnogi novi stanovnici Merwedea ovu će lokaciju najvjerojatnije izabrati upravo zato što je u njoj manje automobila te im parkirno mjesto nije potrebno.

U planu se nadalje navodi kako će parkirna mjesta biti smještena na rubovima naselja, dok unutar četvrti neće biti dopušten promet automobilima. Parkirna mjesta bit će integrirana u strukture zgrada, s naglaskom na to da što veći broj bude pod zemljom. 

„Merwede je dizajniran s fokusom na hodanje i vožnju bicikla, uz visokokvalitetan javni prijevoz”, stoji u planu.

Kako opisuje nizozemska agencija za urbanistički dizajn, Marc Koehler Associates, projekt Merwede dio je velike, održive urbane transformacije bivšeg industrijskog područja Utrechta i obuhvaća “dva gradska bloka mješovite namjene koji uključuju stambene prostore, trgovine, urede, kreativne radne prostore, parkirališta za bicikle i automobile, centar za aktivnosti, teretanu, kazalište, kafiće i dva velika vrta”. 

“Ukupno 282 stambena objekta, u rasponu od luksuznih do socijalnih stanova, od kuća u nizu do dvoetažnih 'loftova', okupljeno je oko dva bujna, zelena uređena parka, čime se ističe društvena inkluzivnost projekta”, navode iz Marc Koehler Associates. 

Nova četvrt nalazi se na zapadnoj strani kanala Merwedekanal, na centralnoj lokaciji nedaleko od glavnog kolodvora u Utrechtu. Urbanistički plan izradile su općina Utrecht i agencija za urbanistički razvoj i krajobraz Bura Urbanism iz Amsterdama u suradnji s još deset drugih vlasnika zemljišta. 

Na stranicama Bura Urbanisma ističe se misija projekta, koja se može sažeti u pet tema: omogućavanje stanovnicima četvrti da se slobodno kreću bez vlastitog automobila, dizajniranje četvrti tako da doprinosi zdravom planetu sa zdravim ljudima, Merwede kao vitalna, živahna četvrt prepuna sadržaja, kombiniranje visoko urbaniziranog i zelenog, te postizanje visoko urbaniziranog kvarta po mjeri čovjeka. 

Bura Urbanism također napominje kako će se u četvrti uz kanal nalaziti novi Merwede Park, a različite rute za usporeni promet povezivat će Merwede s okolnim četvrtima i ostatkom grada. Također, svi će krovovi biti opremljeni zelenilom i/ili solarnim panelima, a moto je "Nijedan krov ne ostavljajte neiskorištenim“. 

Na stranici Sdg21, koja se bavi "ciljevima održivog razvoja" usvojenima na Konferenciji UN-a 2015. godine, navodi se da je planerima Merwedea cilj stvoriti urbanu četvrt, površine 60 hektara, koja kombinira stanovanje, rad i rekreaciju. Ističe se kako je “čak i prema nizozemskim standardima, grad Utrecht odlično prilagođen biciklistima i pješacima“, no u Merwedeu se to planira još dodatno unaprijediti. 

„Dok se u većem dijelu grada vozači automobila tretiraju kao gosti na 'pješačkim ulicama' ili biciklističkim stazama, u budućoj četvrti Merwede gotovo da neće biti automobila. Trgovine, škole i ostali sadržaji bit će na dohvat ruke pješacima, dok će se do centra Utrechta, udaljenog jedan kilometar prema sjeveru, moći brzo doći biciklom”, objašnjava se.

Također se spominje koncept multimodalnih mobilnih čvorišta, što se razmatra kao „inovativno rješenje za Merwede“. 

„Ova čvorišta fokusiraju se, između ostalog, na: dijeljenje automobila, visokokvalitetnu povezanost javnim prijevozom, taksije na poziv (a u budućnosti i samovozeća vozila na poziv), samoposlužne kioske za preuzimanje paketa, sustav najma bicikala i dostupnost sadržaja za svakodnevne potrebe, poput trgovina namirnicama ili kafića u blizini čvorišta”, napominje se. 

U članku digitalne platforme za održive i inkluzivne gradove, Tomorrow.City, primjećuje se kako prelazak s motoriziranih oblika prijevoza na bicikliranje, kakvog potiču i predviđaju planeri Merwedea, donosi brojne prednosti - ekološke koristi, smanjenje buke, te bolje zdravlje stanovnika. 

„Prema podacima grada Utrechta, svakog dana, od sedam ujutro do sedam navečer, više od 100.000 ljudi kroz središte grada ide na posao, u školu, na sveučilište, u kupovinu ili kući koristeći bicikle. Međutim, gradska vlast želi da bicikliranje bude još privlačnije za građane. Supermarketi, škole, medicinske usluge, banke ... Sve će se usluge i sadržaji nalaziti na maloj udaljenosti, pa će ljudi moći kupovati, raditi i baviti se sportom u četvrti, te se opuštati na terasi na jednom od gradskih trgova bez potrebe za korištenjem automobila”, piše u članku. 

O Merwedeu je pisao i američki poslovni časopis Fast Company koji stavlja projekt Merwede u širi kontekst urbanizma Utrechta, grada u kojemu “stanovnici već dugo razumiju da vibrantni gradovi i veliki broj automobila zapravo nisu kompatibilni“.

„Utrecht je prvi put eksperimentirao s privremenim zatvaranjem ulica u centru za vozila još 1965. godine. Danas je pješačka gradska jezgra norma, a Utrecht, zajedno s većim dijelom Nizozemske, poznat je po tome što je prilagođen biciklima. Ipak, vozila i dalje često diktiraju dizajn velikog broja javnih prostora, kao i u većini gradova na svijetu. Arhitekti četvrti Merwede žele to promijeniti, omogućujući stanovnicima da sve što im treba bude nadohvat ruke, na udaljenosti koju je lako prijeći pješice. Više od trećine stanovnika Utrechta već svakodnevno vozi bicikl do središta grada. Međutim, Marco Broekman, arhitekt tvrtke Bura Urbanism, kaže da mnogi u Nizozemskoj još uvijek uzimaju zdravo za gotovo ideju posjedovanja kuće u nizu s jednim ili dva automobila parkirana ispred, ali među novim, urbano orijentiranim generacijama i grupama, nalazimo ljude s drugačijim načinom razmišljanja o automobilima, koji napuštaju ideju posjedovanja i zainteresiraniji su za dijeljenje”, piše Fast Company. 

Sam arhitekt Marco Broekman stvari objašnjava ovako: „Kako smo namijenili da područje bude bez automobila, možemo dizajnirati prostore bez rigidnih pravila vezanih za automobile, i tako se usredotočiti na bitne elemente za područje visoke gustoće stanovanja, a to su kvaliteta javnog prostora, grad u razini očiju, zelenilo, bioraznolikost, klimatska prilagodba i mjesta susreta za društvenu interakciju. S područjem bez automobila i malim brojem parkirnih mjesta, želimo postaviti standard za nove četvrti visoke gustoće stanovanja i postaviti prave uvjete kako bi ljudi mogli promijeniti svoje ponašanje; od ovisnosti o automobilu do održivijih i zdravijih načina prijevoza”. 

Iz dostupnih informacija o projektu Merwede, dakle, jasno je da u njemu privatno vlasništvo automobila, premda nije poticano, nije ni onemogućeno. Parkirna mjesta su znatno reducirana, ali određen broj je ipak omogućen. Dijeljenje automobila se potiče, ali nije obaveza, niti jedina opcija, a ciljana klijentela četvrti je upravo ona kojoj takvi uvjeti odgovaraju. Dezinformacije i malinformacije koje se šire o četvrtima bez automobila, ili onih s reduciranim automobilskim prometom, posebice u okviru širih teorija zavjera o petnaestominutnom gradovima, često se fokusiraju na navodno oduzimanje slobode kretanja. Cilj ovakvih urbanističkih projekata, međutim, upravo je suprotan: omogućavanje slobode kretanja svima, a ne samo vozačima automobila, kroz planiranje i gradnju kvalitetne biciklističke i pješačke infrastrukture te javnog prijevoza, te planiranje četvrti u kojima se većina potrebnih usluga i sadržaja nalazi unutar udaljenosti koje je lako prijeći biciklom ili pješice.