Ponovno kruže prijevare u kojima se građane optužuje za pedofiliju u ime MUP-a i INTERPOL-a
Na određeni broj adresa elektroničke pošte u Hrvatskoj dostavljena je poruka u kojoj se nepoznate osobe predstavljaju kao Dalibor Jurić, načelnik Ureda kriminalističke policije RH i voditelj Odjela za međunarodnu policijsku suradnju (INTERPOL). U nekim varijantama ove poruke koristi se ime i prezime Antonija Gerovca, a ranije i neka druga imena. U priloženom dokumentu ili, kako se tvrdi, „pravnom podnesku“ navodi se da je primatelj osumnjičen za više različitih kaznenih djela te se od njega/nje traži da odgovori. U zaglavlju podneska su logotipi MUP-a, Ministarstva pravosuđa i INTERPOL-a.
„Ja sam DALIBOR JURIĆ, načelnik Ureda kriminalističke policije RH i voditelj Odjela za međunarodnu policijsku suradnju (INTERPOL). Nakon zapljene kibernetičkog kriminalca, kontaktirao sam vas u suradnji s Nacionalnim centrom za analizu pornografije, dječje pornografije i kibernetičkih slika (CNAIP) i Službom za analizu Međunarodne organizacije kriminalističke policije (INTERPOL) kako bih vas obavijestio da je poduzeto nekoliko pravnih radnji protiv vas”, navodi se u priloženom dokumentu te se zatim nabrajaju navodna kaznena djela – „pedo pornografija, porno grafičke web stranice, cyber pornografija, pedofilija i egzibionizam“.
U pismu se od primatelja traži da se u roku od 72 sata očituje putem e-pošte ili pošte kako bi se razmotrili njegovi razlozi prije izricanja sankcija. U suprotnom, slučaj bi bio proslijeđen tužitelju radi izdavanja naloga za uhićenje, uz prijetnju upisa u registar seksualnih prijestupnika i objave osobnih podataka u medijima kao upozorenje drugima. Na kraju „podneska“ je i potpis te pečat Dalibora Jurića.
Iako pismo dijelu građana može izgledati vjerodostojno, radi se i prijevari koja se pojavljuje u intervalima zadnjih nekoliko godina. Iz MUP-a su ovog mjeseca upozorili kako se radi o „phishing“ kampanji, odnosno „pripremnim radnjama radi počinjenja prijevare“. Cilj prijevare je, kažu, ostvarivanje nelegalne financijske koristi, a savjetuju da je poruku dovoljno obrisati i na nju ne odgovarati.
Stvarni Dalibor Jurić, inače, obnaša funkciju ravnatelja Uprave za europske poslove, međunarodne i fondove Europske unije. U varijanti lažnog pisma gdje se zloupotrebljava Jurićev identitet, mogu se uočiti pogreške na samom kraju podneska, gdje se, uz „službeni“ pečat i potpis, Dalibor Jurić potpisuje kao „načelnika Uprave kriminalističke policije RH“ te „voditeljica Međunarodne policijske suradnje”, što odaje dojam da pismo nije originalno napisano na hrvatskom jeziku, nego je naknadno prevedeno, moguće uz pomoć umjetne inteligencije. Uočljivo je i da se koristi pogrešan logo Ministarstva pravosuđa – puni naziv, koji se nalazi i u službenom logotipu jest Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
U drugoj varijanti ove prijevare, slijedi se potpuno isti obrazac i taktika, osim što se umjesto „Dalibora Jurića“ koristi ime i prezime „Antonija Gerovca“. Stvarni Gerovac radi u Upravi kriminalističke policije kao pomoćnik glavnog ravnatelja policije. U ovoj varijanti podneska uočljive su i veće gramatičke i pravopisne pogreške, kao i pogreške u tipkanju i nekoherentnost, primjerice u dijelu gdje se primatelj poziva da „poslušate e-mail. poštom na sljedeću adresu“ ili se objašnjava da je „ovo prekratko razdoblje od 72 sata4“. Ponegdje je i u lažnom podnesku početak rečenice napisan malim slovom.
Korištenje imena dužnosnika MUP-a, kao i logotipa MUP-a, Ministarstva pravosuđa i INTERPOL-a, ima za cilj stvoriti dojam službenosti i autentičnosti. Međutim, upravo tu nastaju i očite nelogičnosti: netočni nazivi institucija, gramatičke i rodne pogreške te nespretne formulacije koje upućuju na strojni prijevod ili automatski generiran tekst.
Prevaranti se koriste taktikom imitiranja i pozivanja na službene institucije, što kod određenog dijela primatelja poruke, a posebice starije generacije, može stvoriti osjećaj povjerenja. Optužbe za posebno teška i društveno stigmatizirana kaznena djela, poput pedofilije, vjerojatno su odabrane jer kod primatelja izazivaju snažnu emocionalnu reakciju, paniku i potrebu za brzom reakcijom, što smanjuje racionalno promišljanje i povećava vjerojatnost da će žrtva slijediti upute iz poruke.
Spomenimo i da je riječ o dugogodišnjoj prijevari koja se, s nekim varijacijama, najčešće u vidu imena koja se koriste, provodi još od 2022. godine (vidi ovdje, ovdje i ovdje). O ovoj smo prijevari pisali na Lupi u listopadu 2024., kada je također bila aktualna.
Ova prijevara, dakle, ima kontinuitet. Činjenica da se slične kampanje ponavljaju godinama, uz povremene izmjene imena i detalja, pokazuje da je riječ o učinkovitom modelu koji se prilagođava aktualnom društvenom i institucionalnom kontekstu. To također ukazuje na potrebu stalnog javnog informiranja i ponavljanja upozorenja, jer svaki novi val može zahvatiti nove skupine građana.
Vrijedi podcrtati da je medijska i institucionalna pismenost građana ključna za prevenciju ovakvih prijevara. Prepoznavanje neuobičajenih zahtjeva, provjera informacija putem službenih izvora te ignoriranje i brisanje sumnjivih poruka ostaju najučinkovitije mjere zaštite, kao što i sam MUP savjetuje.
* Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Pod lupom"
