Uvođenje ograničenja brzine od 30 km/h: što su činjenice, a što mit

„Čuo sam zabrinjavajuću vijest da Tomašević planira uvesti zone u kojima bi najveća dozvoljena brzina bila 30 km/h. Gledajući kako se takva drakonska ograničenja pod ljevicom stalno proširuju kao recimo u Velikoj Britaniji gdje već trećina stanovništva živi u ulici gdje ne smiješ voziti brže, zaista sam zabrinut. Normalno je staviti na točkama gdje se nalaze škole i vrtići ali staviti cijeli grad, županiju ili državu je bezumno. To jasno pokazuje da žele ukinuti vozila u potpunosti. Biti će naravno uvijek ljudi koji će to opravdavati sigurnošću no to su samo parole kako bi izmanipulirali ljude“, stoji u statusu objavljenom na društvenoj mreži X (arhivirano ovdje).

Jedan od komentatora ispod objave upitao je o kojoj se točno „cijeloj državi“ radi, referirajući se na dio statusa u kojem se kaže „staviti cijeli grad, županiju ili državu je bezumno“. Postoji li, dakle, država koja je na cijelom svojem području uvela takvo ograničenje? Korisnik na to odgovara: „Provjeri stanje za Wales. Uvedeno je za cijelo područje iako je bilo sakupljeno 900000 potpisa protiv uvođenja a njih ima oko 2,5 milijuna“ (arhivirano ovdje).

U ovom tekstu najprije provjeravamo iznesenu tvrdnju da zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević planira uvesti ovakvu zonu.

Prema neslužbenim informacijama do kojih je došla RTL televizija u siječnju ove godine, gradska vlast Grada Zagreba ozbiljno razmatra spuštanje brzine. 

„Naručili su studije, kako doznajemo navodno nema nikakvih negativnih učinaka, samo pozitivnih te trenutačno analiziraju kako to prolazi u drugim gradovima“, objavio je RTL koji je razgovarao i s profesorom s Fakulteta prometnih znanosti Marijanom Jakovljevićem koji je ocijenio da bi ovakva mjera imala jasne prednosti sa stajališta sigurnosti prometa. 

Posebno je istaknuo zone stambenih naselja poput Kajzerice gdje pješačka i biciklistička infrastruktura nije dovoljno razvijena. Međutim, sa stajališta mobilnosti, prema Jakovljeviću, Zagreb nije spreman za to na glavnim gradskim avenijama i ključnim tranzitnim pravcima. Zaključno je potvrdio da je Grad naručio studiju upravo s ciljem detaljne analize – kako bi se utvrdilo u kojim dijelovima grada takve zone imaju smisla i na koji način ih implementirati. 

Druga stvar koju provjeravamo jest tvrdnja da li doista trećina stanovništva Velike Britanije živi u ovakvoj zoni ograničene brzine.

Prema neprofitnoj organizaciji „20's Plenty for Us“, gotovo 30 milijuna ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu – dakle, više od jedne trećine stanovništva – živi u lokalnim zajednicama koje su se obvezale uvesti ograničenje od 32 km/h (20 mph) tamo gdje ljudi žive, rade ili se rekreiraju. Ovdje postoji važna metodološka razlika između područja koja su uvela ograničenje i područja koja su se obvezala ili planiraju uvesti ograničenje. To znači da originalna tvrdnja korisnika može biti potencijalno preuveličana u smislu stvarne trenutne implementacije.

Provjerili smo i tvrdnju da je Wales primjer „države“ koja je na cijelom svojem području uvela takvo ograničenje. Napomenimo da Wales nije država u punom suverenom smislu, nego konstitutivna zemlja Ujedinjenog Kraljevstva. 

Vlada Walesa u rujnu 2023. godine uvela je ograničenje od 32 km/h za sva izgrađena područja, definirana kao „ceste na kojima su ulične svjetiljke udaljene najviše oko 180 metara jedna od druge“. Time je obuhvaćeno oko trećine svih cesta. Drugim riječima, od rujna 2023. godine približno 35 posto cesta u Walesu ima ograničenje od 32 km/h. Wales je uveo ograničenje za određenu kategoriju cesta, a ne za sve ceste. Jasno je, dakle, da je mjera ograničenja brzine u Walesu ambiciozna i opsežna, no nikako se ne može govoriti o tome da je „cijela država“ pod ovom mjerom. 

Je li u Walesu uistinu sakupljeno 900.000 potpisa protiv uvođenja ovih zona?

Konzultirali smo stranicu velškog parlamenta, na kojoj stoji da je peticija za „ukidanje zakona o 32 km/h“ pokrenuta u lipnju 2024. godine prikupila gotovo 500.000 potpisa i o njoj je raspravljano u Seneddu (velškom parlamentu) 22. svibnja 2024. godine. Unatoč javnom pritisku, zakon nije povučen. Tvrdnja o 900.000 potpisa, dakle, netočna je i znatno je preuveličana.

Osim faktografskih tvrdnji, korisnik X-a dovodi u pitanje i argument sigurnost, na koju se pozivaju pobornici uvođenja ovakvih zona, tvrdeći da to zapravo nije legitiman razlog, nego samo „parola“. No, mnoštvo je dokaza da ovakve zone uvelike doprinose sigurnosti i smanjenju nesreća na cestama, uključujući i one sa smrtnim slučajevima.

Rezultati opsežnog pregleda literature kojega su u znanstvenom članku proveli sveučilišni profesori prometa George Yannis i Eva Michelaraki pokazuju da uvođenje ograničenja od 30 km/h u gradovima može smanjiti broj poginulih u prometu za 40 posto u odnosu na razdoblje prije uvođenja takvog ograničenja. Također, takvo ograničenje, zaključili su, donosi značajne pozitivne učinke na okoliš, potrošnju energije i javno zdravlje te više hodanja i bicikliranja.

Europsko vijeće za sigurnost prometa (ETSC), neprofitna međunarodna organizacija koja se opisuje kao „neovisni glas za sigurnost na cestama u Europi“, identificiralo je niz gradova gdje su ograničenja brzine doprinijela sigurnosti, smanjenju buke i kvaliteti života. Nakon što je Amsterdam u prosincu 2023. godine uveo ograničenje od 30 km/h na određenim cestama, u razdoblju od godine dana broj nesreća s motornim vozilima na tim cestama smanjen je za 11 posto, uključujući pad od 15 posto u nesrećama s pješacima i biciklistima. Briselski sustav „Nudge30“ pokazuje kako jeftina infrastruktura poput malih prometnih otoka može pomoći vozačima da se pridržavaju pravila. ETSC, također, primjećuje kako je sve više dokaza da su ograničenja od 30 km/h učinkoviti alati za povećanje sigurnosti, smanjenje buke i poboljšanje kvalitete života. Jedan od najboljih primjera upravo je Wales, gdje je prva godina spomenutog programa ograničavanja brzine na 32 km/h na urbanim cestama rezultirala smanjenjem od 28 posto svih evidentiranih stradalih. To znači ukupno 677 manje ozlijeđenih ljudi, uključujući 95 teško ozlijeđenih manje te deset manje poginulih. Nesreće su se u istom razdoblju smanjile za 26 posto. 

Generalno, istraživanja pokazuju da se za svako smanjenje prosječne brzine u gradskim ulicama za 1,6 km/h učestalost prometnih nesreća smanjuje za oko pet posto. 

Zaključno, korisnik X-a je u svojoj kritici „zona 30“ ili zona gdje je brzina kretanja motornih vozila ograničena na 30 km/h, upotrijebio kombinaciju točnih i netočnih informacija. Istina jest da zagrebačka gradska vlast razmatra uvođenje takvih zona te da čak i više od trećine stanovništva Ujedinjenog Kraljevstva živi u lokalnim zajednicama koje su se obvezale uvesti ovakvo ograničenje. Netočno je, međutim, da je Wales primjer “države” koja je na cijelom svojem području uvela ovo ograničenje i da je protiv te mjere prikupljeno 900.000 potpisa. Neutemeljena je i tvrdnja da sigurnost nije legitiman razlog za uvođenje ovih zona.