Video koji se dijeli društvenim mrežama ne prikazuje izvođače koji su trebali nastupiti na Danima srpske kulture u Splitu

U svjetlu reakcija na upad veće skupine maskiranih osoba na Dane srpske kulture u Splitu i prekidanje događaja, na društvenoj mreži X jedan je korisnik (arhivirano ovdje, dostupno ovdje) ustvrdio sljedeće:

„Torcida je jučer uspjela prekinuti velikosrpski dernek u Splitu. Ljevica je stala u obranu folklornog društva koje izvodi ovu nakaradnu pjesmu. Izvođenje te pjesme protuustavno je. Kako je moguće da se u RH dopušta takva velikosrpska propaganda?“ 

Uz objavu je priložen i video snimak za koji se tvrdi da prikazuje nastup folklorne skupine koja je trebala nastupati i u Splitu na Danima srpske kulture. 

Međutim, ove tvrdnje nisu utemeljene na činjenicama i neosnovano povezuju folklorna društva i zborove s izvedbom pjesme iz videa, s tendencijom da se svaki folklorni nastup proglasi „velikosrpskom propagandom“. 

Naime, prikazani video (arhivirano ovdje, original dostupan ovdje) ne prikazuje nastupe izvođača koji su trebali nastupati u Splitu. Video je snimljen u manastiru Krka, 3. svibnja 2025. godine, a pjesmu „Sini jarko sunce sa Kosova“ izvode glazbeni ansambl „Fenečki biseri“, Ženski hor Jevrem Grujić i krčki bogoslovi.

Nitko od navedenih nije trebao sudjelovati na Danima srpske kulture. U Splitu su bili planirani nastupi Folklornog udruženja „Veliko Kolo“ koje okuplja novosadske gimnazijalce, a koje u svom programu ima tradicionalne plesove, igre i običaje. Osim „Velikog kola“ predviđena je bila i prezentacija Ženskog zbora SKD Prosvjeta, pododbor Split, koji postoji 15 godina i koji, kako ističu, pjevaju stare srpske pjesme, te starogradske i dalmatinske pjesme. Na koncu, niti folklorno društvo niti zbor, a ni predviđena gošća, violinistica Zorana Barišić i dramska sekcija, nisu uspjeli održati svoj program u Splitu.

Inače, „Vaskršnji koncert“ iz svibnja ove godine, koji je prikazan na videu podijeljenom na društvenoj mreži X gdje se netočno tvrdi da su to izvođači koji su trebali nastupati u Splitu, organizirali su Eparhija dalmatinska, SKD Prosvjeta, pododbor Knin i Srpski Demokratski Forum, podružnica Dalmacija i Lika. 

O tome je banjalučka televizija TOK snimila emisiju koja je dostupna ovdje. U emisiji se navodi kako su „Fenečki biseri“ po prvi put održali svoj koncert u Dalmaciji. Član ansambla Lazar Milinković tom je prilikom istaknuo kako im je važno da mogu „da dođu među svoj narod“ i da pjevaju „o našoj veri, i o Kosovu i Metohiji i o našoj istoriji. I o vaskrslom Gospodu, to je protkano kroz sve pesme koje Fenečki biseri pevaju“. U emisiji nije prikazana izvedba sporne pjesme. 

Na službenoj internet stranici ansambla, navodi se da su "Fenečki biseri" osnovani u listopadu 2017. godine, na poticaj Oca Makarija, igumana manastira Fenek u općini Surčin, nedaleko od Beograda. Ističu da je njihov rad usmjeren ka njegovanju „rodoljubivih, tradicionalnih, duhovnih i etno melodija“, te su im među omiljenima „pjesme o Kosovu i Metohiji poput 'Sa Kosova zora sviće', 'Orahovcu bašto rajska', 'Suza Kosova', 'Hriste Bože', 'Sini jarko sunce s Kosova', 'Pećka kandila', 'Vila sa Košara'“.

Ženski hor Jevrem Grujić, navodi se u pozivu na koncert, nastao je prošle godine i bavi se „očuvanjem nacionalnog i kulturnog identiteta kroz pjesmu, folklor i radionice srpskog jezika u opštinama u okolini Knina“. U objavi na društvenoj mreži Facebook istaknuli su kako im je bila čast nastupati sa „Fenečkim biserima“.

U javnom priopćenju koje je o događaju u Splitu od 3. studenog 2025. godine, na svojoj Facebook stranici objavila Eparhija dalmatinska u čijem se sastavu nalazi manastir i bogoslovija, uz osudu nasilja, među ostalim se ističe „da voleti svoj narod i zemlju ne znači mrzeti one koji ne pripadaju većini, već poštovati bogatstvo raznolikosti koje na ovom području koegzistiraju i prihvatiti činjenicu da nisu svi hrvatski državljani iste nacionalnosti, ali to ne znači da zbog toga manje vole svoj rodni kraj“.

Pjesma „Sini jarko sunce s Kosova“ često se pogrešno tumači kao folklorna, narodna ili tradicionalna pjesma. Njezina melodija identična je nekim drugim pjesmama, koje su također posvećene prošlosti, nacionalnim mitovima i junacima kao temeljima specifičnog nacionalnog i/ili vjerskog identiteta koji se gradi u neprijateljstvu s drugima, poput sljedećih primjera: „Anica – Kninska Kraljica“ (Marko Perković Thompson), „Ide Mladen vodi partizane“ (partizanska pjesma) ili „Nas dva brata oba ratujemo“ (partizanska pjesma). 

Inače, „Sini jarko sunce s Kosova“ autorsko je djelo crnogorskog pjesnika Milana Komnenića. Pjesma je prvi put izvedena 1989. godine povodom obilježavanja 600. godišnjice Kosovske bitke, pod naslovom „Kosovski pokliči“ i objavljena je u audio izdanju Glasa crkve.

Navodimo tekst pjesme:

Sini jarko sunce sa Kosova, ne damo te, zemljo Dušanova
Ne damo te, zemljo Nemanjića, Obilića, braće Jugovića
Ne damo te, zemljo Nemanjića, Obilića, braće Jugovića

Svi će Srbi kao Jugovići za krst časni na Kosovo ići
Da odbrane zemlju blagodatnu za krst časni i slobodu zlatnu
Da odbrane zemlju blagodatnu za krst časni i slobodu zlatnu

Od Kruševca, Prizrena, Cetinja, Dubrovnika, Knina, Nevesinja
Sa Avale, Lovćena i Šare, kliče Srpstvo, ustani, Lazare
Sa Avale, Lovćena i Šare, kliče Srpstvo, ustani, Lazare

Dok je Peći i dok je Dečana, Gračanice i Gazimestana
Ne damo te, vaskrslo Kosovo, najsvеtije polje Srbinovo
Ne damo tе, vaskrslo Kosovo najsvetije polje Srbinovo

Novi život pjesmi je udahnula pjevačica Danica Crnogorčević. Pažnju na sebe skrenula je 2016. godine, kada se u podgoričkom Hramu Hristovog vaskrsenja obilježavala 98. godišnjica „Deklaracije o prisajedinjenju Kraljevine Crne Gore Srbiji“. Ta je snimka do danas zabilježila gotovo dvadeset milijuna pregleda na YouTubeu. 

Danica Crnogorčević ističe da je „crnogorska i srpska pjevačica etno, duhovne i rodoljubive muzike“, a njezine se pjesme smatraju zaštitnim znakom litija „koje su bile organizovane od Mitropolije crnogorsko-primorske SPC tokom 2020. godine uslijed usvajanja kontroverznog Zakona o vjeroispovjesti u Parlamentu Crne Gore krajem 2019. godine“. Više o zakonu i društvenim kretanjima nakon donošenja zakona možete saznati ovdje.

Kontekst vremena u kojemu je pjesma nastala i prilike u kojima se upotrebljavala upućuju da je doista riječ o pjesmi koja služi za nacionalnu mobilizaciju. Stoga ne čudi da je u nekoliko slučajeva, koji su zabilježeni širom regije u posljednjih nekoliko godina, pjesma „Sini jarko sunce s Kosova“ doživljena kao prijetnja (primjerice u hrvatskim Mirkovcima ili u crnogorskom Danilovgradu ili Tuzli.

Ne postoji način koji bi utvrdio u kojoj mjeri su svi oni koji ovu pjesmu izvode upućeni u sve navedeno, ali ostaje činjenica da je pjesma postala dijelom registra duhovne glazbe i stoga ne predstavlja standardni dio programa folklornih društava niti zborova.

Zaključno, tvrdnje iz objave na društvenoj mreži X koja implicira da folklorno društvo koje je trebalo nastupiti na Danima srpske kulture u Splitu izvodi pjesmu „Sini jarko sunce s Kosova“ kao dio velikosrpske propagande, podvrgnuli smo činjeničnoj provjeri s obzirom da takve objave mogu dodatno potaknuti govor mržnje, etničke podjele i nasilje u društvu. Na temelju dostupnih informacija, pregledanog video materijala i službenih izvora, pokazalo se da objava nema utemeljenje u činjenicama te da neosnovano povezuje folklorna društva i zborove sa spornom pjesmom u nastojanju da se svaki folklorni nastup proglasi „velikosrpskom propagandom“.