Što smo provjerili u prosincu?

Proteklog mjeseca analizirali smo niz netočnih tvrdnji, dezinformacija i viralnih objava koje su kružile društvenim mrežama i medijima. Uočili smo kako se često manipulira kontekstom izjava povijesnih i javnih ličnosti, uglavnom na senzacionalistički način ili kako bi se širila ideološki motivirana percepcija stvarnosti. Posebna tema bila je širenje lažnih vijesti kroz društvene mreže – od izmišljenih događaja i citata, preko krivih interpretacija fotografija i videa, do obmanjujućih nagradnih igara i phishing kampanja. Pritom smo analizirali i kako dezinformacije utječu na percepciju povijesti, politike, sigurnosti i društvenih tema, te pokazali važnost provjere izvora i činjenica prije nego što se tvrdnje prihvate kao istinite.

Na početku mjeseca, pisali smo zašto izjave ministra turizma Tončija Glavine o dominantnim porukama s antifašističkih prosvjeda koji su se održali u četiri hrvatska grada ne odgovaraju činjenicama.

Vezano za iste prosvjede, u objavama na društvenim mrežama pogrešno se crnu zastavu s lubanjom viđenu u Zagrebu identificiralo kao četnički simbol. Naime, radi se o popularnoj zastavi koja potječe iz japanskog „manga“ stripa, a mladi diljem svijeta je koriste na prosvjedima kao simbol otpora i slobode.

Proteklog mjeseca analizirali smo i kako je priča o nepostojećem napadu migranta na časnu sestru postala temelj za diskreditaciju državnih institucija. Više o tome pročitajte ovdje.

Također smo detaljno raščlanili i tvrdnju ministra obrane Ivana Anušića da samo tenkovi koje je Hrvatska kupila imaju protudronski sustav Trophy, što ne odgovora činjeničnom stanju. 

Nadalje, utvrdili smo i da muškarac koji je u slovenskom Velenju oštetio Titov spomenik širi lažni citat koji se pripisuje Aleksandru Rankoviću, poslijeratnom ministru unutrašnjih poslova Federativne Narodne Republike Jugoslavije. 

Provjerili smo i tvrdnju o broju muslimana među delegatima na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a i otkrili što podaci zapravo pokazuju. Naime, netočno je da je među 247 delegata bilo samo šest muslimana, jer su „svi bili u ustašama“.

Korisnici su na društvenim mrežama dijelili kartu koja navodno pokazuje „granice velike Srbije“ po Memorandumu SANU-a iz 1986. godine. Analizirali smo zašto je taj prikaz netočan. 

Zabilježili smo i tvrdnju da je poznata zajednička fotografija ustaša, domobrana i četnika iz Drugog svjetskog rata zapravo poslijeratna manipulacija. Lupa je donijela dokaze koji pokazuju da je fotografija autentična i nalazi se u povijesnim izvorima.

Otkrili smo i kako je izmišljeni citat koji kruži društvenim mrežama, a koji se pripisuje Anti Paveliću, u kojemu on u pozitivnom svjetlu govori o Josipu Brozu Titu – povijesna krivotvorina. Temeljitom provjerom navodnog izvora, Hrvatske revije, čije smo brojeve pregledali u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, utvrdili smo da taj citat ne postoji u povijesnim izvorima.

Pisali smo i o tome kako navodi da je sveučilišni profesor i politički analitičar Dejan Jović izjavio da je Hrvatska „propali projekt“ – nisu točni. Iz pregleda novinskih arhiva jasno je da je takvu izjavu izvorno dao pokojni književnik i novinar Pero Kvesić, a Jović je samo prenio intervju u kojem je ta izjava izrečena. 

Viralni isječak govora današnjeg čelnika srpske zajednice u Hrvatskoj, Milorada Pupovca, iz Knina 1991. godine, punih 34 godine nakon tog događaja dijelio se na društvenim mrežama, i to bez ključnog konteksta. Preslušavanje cijelog govora i njegovo smještanje u povijesni i politički okvir pokazuje kako selektivno citiranje znatno mijenja značenje izrečenog. 

Mrežama se dijelila i fotografija „tajnog sastanka“ srbijanske dužnosnice Ane Brnabić i predsjednika Socijaldemokratske partije Hrvatske Siniše Hajdaš Dončića. Međutim, kako smo utvrdili, sastanak se nikada nije dogodio, a fotografija je generirana umjetnom inteligencijom.

Provjerili smo i navode iznesene u nekim medijima prema kojima je Izrael od Donalda Trumpa zatražio da hrvatsku stranku Možemo proglasi terorističkom organizacijom. Međutim, takav zahtjev nije pokrenut od strane ijednog službenog ili državnog tijela, a tvrdnju se počela širiti s profila na društvenoj mreži X koji se lažno predstavlja kao službeni izraelski kanal. Cijelu priču pročitajte ovdje. 

Na mrežama se prenosila i tvrdnja objavljena u jednom mediju koji televizijskom voditelju Zoranu Šprajcu pripisuje izjavu da Thompsonu „nikad više ne treba dozvoliti nastup u Zagrebu“. No, takva izjava nije točna i bazira se na krivom citiranju. Rečenicu je, kako je vidljivo iz Lupinog teksta, zapravo napisao jedan od komentatora njegovog Facebook statusa.

Na društvenim mrežama pojavio se i video snimak s riječke plaže Kantrida koji se i ranije dijelio, a kojim se iznova optužuje nepoznatog stranca da snima djevojčice. Ipak, kako smo utvrdili, ne postoje dokazi da se to uopće dogodilo. 

Građanima pred blagdane su učestalo stizale „phishing“ poruke prevaranata koji se predstavljaju kao Hrvatska pošta, a građane obavještavaju o navodnoj neuspjeloj dostavi paketa. Tekst objašnjava kako prepoznati takve prijevare i izbjeći krađu podataka.

Također, ponovno su se širile i lažne optužbe za pedofiliju u ime MUP-a i INTERPOL-a. Prevaranti koriste strah i povjerenje u autoritet institucija kako bi iznudili reakciju. Lupin članak donosi jasne znakove po kojima se ovakve poruke mogu prepoznati.

Uoči blagdana tisuće ljudi su komentirale i pogađale brojeve u „nagradnim igrama“, označavali pratitelje i prijatelje, kako bi dobile luksuzni poklon. No, poklon nisu dobili jer je riječ o, pokazujemo, lažnoj i obmanjujućoj online prijevari.

Nadalje pisali smo i o tome kako je veliki antivladin prosvjed u Beogradu 15. ožujka pogrešno predstavljen kao kršćanski ustanak. Naš tekst objašnjava stvarni povod i kontekst događaja.

Donijeli smo i analizu iz Sjedinjenih Država gdje je pobjeda Zohrana Mamdanija na izborima za gradonačelnika New Yorka došla unatoč velikoj dezinformacijskoj kampanji usmjerenoj protiv njega. Analizirali smo neke od najraširenijih netočnih tvrdnji o Mamdaniju. 

Iz SAD-a stiže i tema kojom smo se detaljno bavili, a koja pokušava dati odgovor na pitanje je li organizacija HateAid zaista usmjerena na cenzuru i „targetiranje“ američkih tvrtki, kako to tvrdi tamošnja administracija. Istražujemo optužbe iz SAD-a protiv ove organizacije i pojašnjavamo što se stvarno krije iza kritika o globalnoj cenzuri. 

Provjerili smo i je li točno da 85 posto svjetskih izbjeglica čine muslimani i da oni najčešće odlaze u „nemuslimanske zemlje“. U tekstu pokazujemo kako se stvarni podaci razlikuju od onoga što se dijeli na društvenim mrežama.

Također, smo objasnili i zašto viralna objava o „robotu za trudnoću iz Kine“, koju su prenosili i mainstream mediji, nije istinita i nema stvarne osnove.

Istražili smo i tvrdnju da Europska unija provodi uhićenja političara zbog neslaganja s NATO-om i objasnili da EU ne poduzima ovakve represivne mjere. 

Na mrežama se, također, širila tvrdnja da je Ahmed Al-Ahmed, muškarac koji je spasio ljude tijekom terorističkog napada na plaži Bondi u australskom Sydneyu – zapravo kršćanin, a ne musliman. Lupina provjera pokazuje da se radi o neutemeljenoj i ideološki motiviranoj tvrdnji.

Iz Australije dolazi i priča o muškarcu koji je navodno uhićen zbog snimanja migranta koji obavlja nuždu. Kako smo utvrdili, objavu je kreirala jedna satirična stranica.

Za kraj, provjerili smo i vijest koju je Slobodna Dalmacija donijela svojim čitateljima, prema kojoj su muškarca iz američke Južne Karoline koji se identificira kao jelen lovci slučajno ustrijelili. Naime, ova je priča izmišljena, a kako pokazujemo, i u ovom slučaju je pogrešno interpretiran satirični sadržaj.