Što je Pupovac govorio u Kninu 1991 godine?

Na društvenoj mreži X nedavno je objavljen kratki video na kojem se vidi stara snimka današnjeg čelnika srpske zajednice u Hrvatskoj, Milorada Pupovca. Video prati komentar: „Pupovac '91. spominje tkz Hrvatsku...“ (arhivirano ovdje, dostupno ovdje).

Video traje 25 sekundi, a u gornjem desnom kutu snimke piše: „Knin, 15. 04. 1991.“ Snimka pokazuje Pupovca kako pred mikrofonom, očito govoreći na nekom skupu, kaže: „Vidite, ja sam kao takozvani Milorad Pupovac došao, kao što vi kažete, iz 'takozvane Hrvatske', ovdje, u 'takozvanu Krajinu', kao što kažu tamo gdje sam ja. I došao sam, ne zbog toga da vam kažem kako je sve oko nas na različite načine takozvano, jer je vrag odnio šalu davno...”

Objava je prikazana 14.000 puta i ima nešto više od stotinu lajkova, a video iz objave se može pronaći i na YouTubeu, gdje je objavljen još prije dvije godine od kada je prikupio 31.000 pregleda. 

U oba slučaja isječak je manipulativno izvađen iz konteksta cijelog događaja kako bi se sugeriralo da Milorad Pupovac Hrvatsku smatra takozvanom i da se radi o svojevrsnoj uvredi. Izolirano gledan, ovaj isječak zaista može kod dijela publike stvoriti dojam osporavanja Hrvatske, no takvo čitanje proizlazi isključivo iz uklanjanja govornog i političkog konteksta. O tome svjedoči i dio reakcija u raspravi koja se razvila ispod objave na X-u. "Sad je za nagradu u takozvanom Hrvatskom saboru gdje prima takozvanu dobru plaću", komentirao je jedan korisnik, dok je drugi dodao: "obogatio je hrvatskim novcem na srpskom folkloru". Jedna korisnica napisala je da "vrag još djeluje", a još jedan ocijenio kako je Pupovac "nastrojen da radi protiv dobrobiti Hrvatske", na što se nadovezao i korisnik koji je ustvrdio da je "četnik bio i ostao" i da ga je trebalo protjerati iz Hrvatske.

Internetska pretraga pokazuje kako je taj isječak dio dulje snimke koju je televizija Yutel, jugoslavenska televizija sa sjedištem u Sarajevu koja je emitirala od listopada 1990. do svibnja 1992. godine, snimila u Kninu 15. travnja 1991. godine. Yutel je u to vrijeme bio rijedak televizijski projekt s naglašenom uredničkom autonomijom i pluralnim pristupom, što njegovu snimku čini posebno relevantnim izvorom.

Dio Yutelova priloga o tribini na kojoj je govorio Milorad Pupovac može se vidjeti na YouTubeu, u videu koji traje nešto manje od deset minuta, a objavljen je pod naslovom „pupovaci i pusić u kninu 1991“, uz komentar objavljivača: „Za Milorada Pupovca granice nikad nisu bile problem“.

Taj video, kojemu u gornjem desnom kutu piše „Yutel“, počinje govorom Milorada Pupovca čiji je dio izrezan u spomenutoj objavi na X-u. Dok Pupovac govori u tadašnjem Domu JNA, vidi se kako Milan Babić, u to vrijeme predsjednik vlade Srpske autonomne oblasti Krajine, napušta dvoranu, a za njim i još nekoliko osoba. Inače, Babić je 5. ožujka 2006. godine počinio samoubojstvo u pritvoru Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, nakon što je dvije godine ranije pred MKSJ priznao krivnju za ratne zločine i osuđen na trinaest godina zatvora. 

Nakon što na snimku vidimo kako Babić napusti dvoranu, glas u off-u potom komentira Pupovčev govor: „Ovu poruku zdravog razuma okupljeni žitelji Knina srpske nacionalnosti jednostavno su ismijali. Milan Babić, praćen kninskom političkom elitom, drsko napušta dvoranu.“

Dalje u videu govori Pupovac: „Nitko od vas, uvjeren sam, neće reći da je protiv mira, i nitko od vas, uvjeren sam, neće reći da je protiv narodnog sporazuma. Jer kad bi to radio, onda bi se osudio na nešto što svakako nije u interesu ni pojedinca ni srpskog naroda u cjelini, ni srpskog naroda u Hrvatskoj, a ni onih s kojima se ovdje živi kao većina, a to su Hrvati.” 

Sljedeći kadrovi prikazuju negodovanje iz popunjene dvorane, a zatim se na snimci čuje, te nakratko i vidi dugogodišnjeg hrvatskog aktivista za ljudska prava Zorana Pusića koji kaže: „Vi ste u velikom broju, u velikoj dvorani, gdje sam ja došao i moji kolege i moji prijatelji, Simo (poimence se obraća nekom iz publike, op.a.), zbog toga da razgovaramo s vama”. Potom se vidi kadar popunjene dvorane dok netko iz mase viče: „A vi ste kukavice, gore, ustaše, kukavice, bijednici i vampiri”. Kamera zumira čovjeka iz stražnjeg reda koji to viče, a glas mu se zatim gubi u nastaloj buci. 

Nakon toga govori glas iz offa koji je na video dodan naknadno i koji ne treba miješati s novinarom Yutela: „Boje Hrvatske i grada Zagreba na toj mirovnoj tribini u Kninu branili su i gospoda Palašek, Visković, Pusić. Za sve okupljene, oni su bili samo ustaše i izdajnici“.

U nastavku videa vidimo širi politički i sigurnosni kontekst koji je ključan jer pokazuje u kakvoj je atmosferi Pupovac nastupao i protiv kakve je politike njegov govor bio usmjeren. Naime, snika se nastavlja kadrovima očigledno uzavrele atmosfere na ulicama Knina, te snimkom mitinga s Plitvica početkom travnja 1991. godine na kojem okupljena masa viče „Srbija, Srbija“, a s pozornice govori Vojislav Šešelj: „Ovde živi srpski narod. Ova je zemlja srpska i zauvek će ostati srpska“. 

Glas u off-u govori: „Ovaj događaj zbio se tjedan dana prije mirovne tribine u Kninu. Miloševićev osobni izaslanik bio je Vojislav Šešelj. Tijekom mjeseca travnja nastupio je na dvadesetak skupova od Baranje do Knina“. U narednim kadrovima vidimo Šešelja i na skupu u Jagodnjaku istog mjeseca, gdje govori o „liniji Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica“, potom i okupljanje građana, od kojih su neki naoružani, u Korenici s kraja ožujka 1991. godine.

Kao izravnog svjedoka događaja u kninskoj dvorani kontaktirali smo Zorana Pusića, koji je zajedno s Miloradom Pupovcem i još nekoliko političara i aktivista iz Zagreba sudjelovao na toj tribini. Njegovo svjedočenje se podudara s dostupnim snimkama.

„Naravno da Pupovac u Kninu nije Hrvatsku proglasio 'takozvanom'. Nema nikakve sumnje što je Pupovac tada govorio u Kninu: on je tim govorom upravo kritizirao radikalno-desnu srpsku politiku koja je Hrvatsku smatrala 'takozvanom'. I činio je to, za razliku od drugih koji su isto to radili na sigurnome, pred masom ljudi koji su itekako bili na toj radikalnoj strani”, kazao je Pusić za Lupu. 

On se prisjetio kako je tu tribinu snimala Hrvatska televizija i snimatelj Yutela Božo Knežević. 

„Te je večeri prva vijest u Dnevniku HTV-a bio taj naš posjet Kninu. Svađali smo se s budućim četnicima u dvorani u kojoj je bilo možda i šest stotina ljudi. Pokušali smo da ne dođe do onoga do čega smo se bojali da će doći, a i došlo je, nažalost”, prisjetio se Pusić. 

Pusić je, inače, i ranije u nekoliko navrata opsežno prepričao događaje s te tribine. Njegovo svjedočanstvo o tom događaju objavljeno je u biografskom eseju o Zoranu Pusiću u e-knjizi „Kad glave igraju – svijetla strana devedesetih“, koju je 2019. godine objavila Kuća ljudskih prava iz Zagreba i koja je besplatno dostupna online.

O tome je govorio i početkom prošle godine u intervjuu za Vida TV. Objasnio je kako je uoči odlaska u Knin, s ciljem da se dijalogom spriječi rat, u travnju 1991. godine s Rajkom Grlićem, Miloradom Pupovcem, Alijom Hodžićem i Sinišom Maričićem bio kod hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. 

„Tuđman nam je rekao da nema ništa loše u tome, da možemo ići, ali da on ne vidi posebni smisao toga da mi idemo jer je on već sve dogovorio s JNA, da je dogovorio mir i da će JNA sve kontrolirati. I onda sam ja rekao, gospodine predsjedniče, vaš optimizam me veseli, ali ga ne dijelim. Kad sam to rekao onda me on onako bijesno pogledao“, ispričao je Pusić i dodao kako su mu u Kninu vikali „vampiru, krvoloku, ustašo“ te da je atmosfera bila takva da su „batine visjele u zraku“.

Iz Pusićevih svjedočenja o tom pokušaju uspostave dijaloga kako bi se izbjegao rat, ali i cijelog video priloga na Yutelu, jasno je kako je citat Milorada Pupovca manipulativno izvučen iz konteksta i predstavljen kao uvreda, odnosno osporavanje Hrvatske, dok je pravi kontekst da je Pupovac u Kninu bio u manjini i izložen neprijateljski raspoloženoj publici kritizirajući politiku sukoba i pozivajući na mir.

Zaključno, Pupovac je u toj prigodi doista izgovorio riječi „takozvana Hrvatska“, no iz cjelovitog govora i šire snimke jasno je da ih nije koristio kako bi osporio postojanje ili legitimitet Hrvatske. Naprotiv, taj je izraz upotrijebio ironično, preuzimajući rječnik tadašnje politike, kako bi ga kritizirao i ukazao na opasnost takvog razmišljanja. Izjava je naknadno izvučena iz konteksta i predstavljena na način koji joj pripisuje značenje koje u izvornom govoru nije imala. Riječ je o klasičnom primjeru citatne manipulacije izvađene iz konfliktnog konteksta s ciljem diskreditacije.