Stara fotografija nije dokaz o suradnji partizana i ustaša s ciljem istrebljenja Srba, niti se na njoj nalazi ustaški zločinac

Društvenim mrežama već se duže vrijeme širi fotografija s Drugog zasjedanja Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) održanog u Jajcu 29. i 30 studenog 1943. godine, na kojoj se nalazi muškarac u tamnoj uniformi. U opisu fotografije (arhivirano ovdje) korisnik na Twitteru tvrdi kako je riječ o ustaškom zločincu Petru Brzici, neizravno sugerirajući suradnju partizana i ustaša s ciljem istrebljenja Srba. 

„AVNOJ je održan na teritoriju NDH. Do čivutina Piade sedi ratni zločinac delegat P.Brzica, masubica Srba u Jasenovcu, naopaki šampion srboklanja (1360 srba zaklao za dan) zagriženi član predvodničke (foremast) RIMOKATOLIČKE organizacije Križari”, navodi se u objavi. 

Riječ je o poznatoj fotografiji koja je u različitim veličinama objavljivana u desetinama knjiga, a osoba u tamnoj uniformi nije dokaz da su ustaše surađivale s partizanima već se radi o vijećniku Prvog i Drugog zasjedanja AVNOJ-a, narodnom heroju dr. Pavlu Gregoriću. 

„Prije nekoliko godina, u dva navrata, čini mi se, djedova crna partizanska uniforma isticala se u nekim radikalnim srpskim medijskim ili objavama na Twitteru, ne sjećam se više, kao dokaz da su partizani surađivali s ustašama, dakako, s ciljem istrebljenja Srba”, objasnio je u razgovoru za Lupu unuk narodnog heroja Pavla Gregorića, filozof Pavel Gregorić dodajući kako spomenutu fotografiju ima u obiteljskoj arhivi.

Niti unuk vijećnika AVNOJ-a Pavla Gregorića ne zna zašto je i kako njegov djed nosio tamnu uniformu, ali pretpostavlja da „partizani vjerojatno baš i nisu mogli birati sukno od kojih bi izrađivali uniforme te su ih radili od tkanine koja je bila na raspolaganju”. 

Aleš Čarman u slovenskoj reviji „Obramba” iz lipnja 2008. godine spominje kako su (slovenski partizani) u prvim godinama rata „prije svega bili u civilnim odijelima“ te da su „nosili i vatrogasne te željezničarske uniforme kao i uniforme bivše kraljevske vojske”. 

O toj smo temi razgovarali i s povjesničarom Milanom Radanovićem u čijem je profesionalnom fokusu upravo razdoblje Drugog svjetskog rata na području Jugoslavije i povijesni revizionizam.

„Prije svega, to je crno-bijela fotografija pa mi zapravo i ne znamo da li je to doista crna uniforma ili je ona možda neke plave boje. To je uostalom i nevažno jer je jasno kako je riječ o dr. Pavlu Gregoriću čiji je lik očigledno prepoznatljiv. Inače, partizani u prvim godinama rata nisu imali službene uniforme već su se oblačili kako su stigli. Nerijetko su korištene uniforme, ili češće, dijelovi uniformi od kraljevske vojske, njemačke ... Jednostavno, ono što se našlo pri ruci. Često bi se događalo da je zauzeto neko mjesto u kojem bi se zaplijenila veća količina sukna što je moglo biti bilo koje pogodne boje, pa tako i crna te bi se onda od toga izrađivale uniforme za veći broj vojnika”, objašnjava Radanović.

U obiteljskoj arhivi Pavela Gregorića postoji još jedna fotografija Pavla Gregorića u istoj uniformi. Snimljena je na Prvom zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) u listopadu 1943. godine u Plaškom, dakle nedugo uoči zasjedanja u Jajcu. Također, postoji i nekoliko fotografija Pavla Gregorića nastalih u Jajcu tijekom Drugog Zasjedanja AVNOJ-a. Jedna od njih snimljena je iz gotovo istog kuta kao i fotografija koju je za manipulaciju iskoristio korisnik Twittera. Na njoj su delegati u stojećem stavu. Gregorić je u Jajcu snimljen i za vrijeme držanja govora, u istoj uniformi, ali bez kape na glavi. Nešto jasnije njegova se uniforma može vidjeti na fotografiji nastaloj izvan dvorane u kojoj se održavalo Drugo zasjedanje AVNOJ-a, gdje šeta gradom u društvu Milivoja Jambrišeka, člana Predsjedništva ZAVNOH-a, koji je preminuo nekoliko dana kasnije na povratku iz Jajca na oslobođeni hrvatski teritorij. U Jajcu je fotografiran i u razgovoru s Borisom Kidričem i Stevanom Opačićem. Tamnu uniformu Gregorić nosi i gotovo godinu dana kasnije, krajem rujna 1944. godine na Visu, ali i u svibnju 1944. godine na Trećem zasjedanju ZAVNOH-a u Topuskom. 

Inače, Gregorić je prije rata više puta osuđivan zbog komunističkih uvjerenja. Kada je 1932. godine osuđen na dvije godine, u kaznionici je krenuo u političko organiziranje zatvorenika pa je kažnjen s još dvije godine zatvora. Sudjelovao je u organiziranju dobrovoljaca za Španjolski građanski rat, a kasnije je osuđivan u još tri navrata. Nakon Drugog svjetskog rata obnašao je niz visokih dužnosti. Bio je, među ostalim, ministar u vladi od 1946. do 1948. godine, veleposlanik u Italiji, dugogodišnji predsjednik Crvenoga križa Jugoslavije, te potpredsjednik Savezne narodne skupštine od 1958. do svog umirovljenja 1970. godine. Preminuo je 1989. godine, u 97. godini života. 

S druge strane o spomenutom Petru Brzici ne postoji previše podataka. Poznato je da je bio čuvar u logoru Jasenovac s činom poručnika. Nikola Nikolić u slovenskom izdanju knjige „Jasenovački logor smrti“ na 293. stranici navodi kako je Brzica iz oklade ubio 670 zatvorenika. Brzicu spominje i američki novinar Howard Blum na 163. stranici svoje knjige „Wanted! The Search for Nazis in America“ iz 1977. godine u izdanju The New York Timesa gdje se iznosi tvrdnja da je u jednoj noći u jasenovačkom logoru presjekao grla 1.300 logoraša.

Za kraj spomenimo i kako je grad Jajce službeno uistinu bio u okviru NDH, no od 17. kolovoza 1943. godine bio je dijelom slobodnog teritorija te se u vrijeme Drugog zasjedanja AVNOJ-a, 29. studenog 1943. godine u njemu nalazi Vrhovni štab Narodnooslobodilačke vojske te Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije (CK KPJ). Poziv na zasjedanje uputio je CK KPJ odmah nakon kapitulacije Italije 8. rujna 1943. godine te su mu prisustvovala 142 delegata. Drugo zasjedanje AVNOJ-a je na čelu s predsjednikom Ivanom Ribarom, među ostalim, konstituiralo zakonodavno i izvršno predstavničko tijelo Jugoslavije, uspostavilo Nacionalni komitet oslobođenja te izbjegličkoj vladi i kralju Petru II. Karađorđeviću zabranilo povratak u zemlju do završetka rata.