Je li Varaždin Zagorje ili nije?

Na Facebook stranici „Volim Zagorje“ 11. kolovoza je objavljena karta Hrvatske za koju njen autor tvrdi da je karta tradicionalnih regija Hrvatske. „Na Redditu se pojavila solidna karta hrvatskih regija. Zaprešić i Varaždin su u Zagorju. Zaboravite na glupe županijske granice koje je nacrtala politika jer ove je granice crtala priroda“, piše u statusu uz objavu (arhivirano ovdje).
Riječ je, zapravo, o karti koju je izradio i na Redditu objavio jedan korisnik još prije četiri godine (arhivirano ovdje) te tada druge korisnike upitao – „Napravio sam kartu hrvatskih regija, kaj mislite?“.
Kako Facebook stranica „Volim Zagorje“ ima 36.000 pratitelja, ispod navedene objave je nakon samo nekoliko sati bilo više od 200 komentara, najviše onih koji se odnose na pitanje je li Varaždin dio Zagorja ili ne.
Ipak, suprotno onome što se tvrdi u statusu spomenute objave na Facebooku, na karti koju je izradio i objavio korisnik Reddita i na koju se ta objava poziva, Varaždin nije dio Zagorja kada je riječ o tradicionalnim hrvatskim regijama.
Varaždin to nije ni prema Wikipediji, koja je mnogim korisnicima interneta prva adresa za brzi pregled osnovnih činjenica. Tamo se područje Hrvatskog zagorja definira kao „pretežno brežuljkast kraj između Medvednice, Kalnika, rijeke Drave, Sutle i Save čijim se središnjim dijelom, u smjeru zapad-istok, pruža gorski niz Maceljska gora – Strahinjščica – Ivanščica – Varaždinsko-topličko gorje koji dijeli Zagorje na dva dijela – sjeverno i južno“. I na priloženoj geografskoj karti Varaždin također nije svrstan u Zagorje.
No, popisom gradova i općina u Hrvatskom zagorju, gdje se odmah na prvom mjestu nalazi Varaždin sa 46.946 stanovnika (popis stanovništva iz 2001.), ovaj Wikipedijin članak djelomice demantira ono što je u njemu prethodno napisano i sugerira da je Varaždin ipak dio Zagorja.
Hrvatska enciklopedija, pak, u članku Hrvatsko zagorje uopće ne spominje grad Varaždin. Tamo se navodi sljedeće: „Hrvatsko zagorje, geografsko-povijesna regija sjeverozapadne Hrvatske; obuhvaća oko 1900 km². Najveći dio Hrvatskoga zagorja leži u Krapinsko-zagorskoj županiji (1229 km² sa 120 702 st., 2021), a manji dijelovi u Varaždinskoj i Zagrebačkoj. Njegov sjeverni dio gravitira Varaždinu, a južni Zagrebu. Obuhvaća nizine porječja rijekâ Krapine, Sutle i Bednje (gornji tok) i padine (prigorja) mnogobrojnih niskih gora: Desinićka gora (505 m), Kuna gora (520 m), Brezovica (531 m), Strahinščica (Strahinčica; 846 m) i Ivanščica (Ivančica; 1060 m). Sjeverno i sjeverozapadno od toga područja leži Maceljsko gorje (884 m) s Ravnom gorom (686 m), istočno Kalnik (643 m) a jugoistočno Medvednica (1030 m)“.
U Hrvatskoj enciklopediji se kao glavna naselja u Hrvatskom zagorju navode Krapina, Ivanec, Zabok, Oroslavlje, Bedekovčina, Zlatar, Donja Stubica, Pregrada, Novi Marof, Stubičke Toplice, Varaždinske Toplice, Zlatar Bistrica, Krapinske Toplice, Veliko Trgovišće, Radoboj, Marija Bistrica, Hum na Sutli, Mihovljan, Kumrovec i Klanjec, pa je uz gore navedenu tvrdnju da sjeverni dio Zagorja gravitira Varaždinu sasvim jesno da Hrvatska enciklopedija Varaždin ne smatra dijelom Hrvatskog zagorja.
Ni prema Enciklopedija Hrvatskog zagorja, koju je izdao Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Varaždin nije u Hrvatskom zagorju, a u više navrata su u rasprave o ovoj temi uključeni i stručnjaci.
Tako je 2019. godine prof. dr. Dražen Njegač, nositelj kolegija Geografija Hrvatske na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, rekao: „Što se tiče pitanja jesu li Varaždinci Zagorci, najbolje ga je postaviti samim Varaždincima. Ako se oni smatraju Zagorcima, onda je to stvar poimanja vlastitog identiteta, pa je po tome Varaždin dio Zagorja (iako u strogo geografskom smislu on to nije)“.
Mr. Mladen Klemenčić iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u istoj je raspravi upozorio da su na to često pitanje odgovori rijetko jednoznačni jer naše regije najčešće nemaju čvrste granice.
Pokojni akademik Dragutin Feletar, velik autoritet na području geografije, na ovo je pitanje pak dao sljedeći odgovor: „Po mojem mišljenju, Varaždin se ne bi mogao smatrati dijelom Zagorja iako su veze Varaždina i Zagorja mnogobrojne i žive“.
„Varaždin nije ni u Zagorju, ni u Podravini. Moji geografi čak su izmislili posebno ime za Varaždin, Varaždinština, po uzoru na imena iz Istre, što vjerojatno nije praktično, ali označava jedan geografski prostor“, zaključio je akademik Feletar.
Podsjetimo da je Varaždin jedno vrijeme bio glavni grad Hrvatske. Marija Terezija je 1767. godine osnovala prvu modernu hrvatsku vladu, Hrvatsko kraljevinsko vijeće sa središtem upravo u Varaždinu, no nakon katastrofalnog požara 1776. godine ono je preseljeno u Zagreb.
Zaključno, geografi se u najvećoj mjeri slažu da Varaždin nije dio Hrvatskog zagorja, a to nedvosmisleno tvrdi i Hrvatska enciklopedija.