Je li uvođenje poreza na nekretnine HDZ-ova iznenadna prevara birača?

Ministar financija Marko Primorac najavio je prošlog četvrtka da Vlada Republike Hrvatske namjerava od 1. siječnja 2025. godine uvesti novu formulu oporezivanja nekretnina. Postojeći porez na kuće za odmor preimenovat će se u porez na nekretnine i on će se u nekim bitnim detaljima razlikovati od postojećeg poreza. 

Novim zakonom bi se umjesto dosadašnje gornje granice od pet eura po metru četvornom na kuće za odmor, porez na nekretnine raspisivao u rasponu od jednog pa do deset eura po četvornom metru, to bi bilo stopostotno povećanje gornje granice poreza, i taj bi porez bio obavezan. Jer dosad, podsjetio je Primorac, neke jedinice lokalne samouprave nisu imale porez na kuće za odmor. Porez na nekretninu ne bi plaćali oni koji u njoj žive, kao ni oni koji su svoju nekretninu dali u dugoročni najam. Ali, naravno, oni će plaćati porez na iznajmljivanje.

Konstatirao je i da se ugovorni, dugoročni najam prilično blago oporezuje, no kratkoročni još i manje, pa bi tako trebalo doći do izjednačavanja poreznog tretmana dugoročnog i kratkoročnog najma. Time će doći do značajnog povećanja poreznog opterećenja kratkoročnog najma, no ono će i dalje biti poprilično povoljno u odnosu na oporezivanje ostalih izvora dohotka, istaknuo je Primorac. Dugoročni najam sada se oporezuje na način da je od najamnine 30 posto neoporezivo, a na 70 posto se plaća 12 posto poreza. 

Davor Nađi iz stranke Fokus komentirao je ovu najavu Vlade. 

"Porez na nekretnine je prevara birača svega četiri mjeseca nakon izbora. Podsjetimo se što su HDZ i DP obećavali usred kampanje - jasno 'ne' porezu na nekretnine. Sada će to zajedno izglasati“, ustvrdio je Nađi.

„A pogledajte u nastavku i što je HDZ o tome govorio u bližoj i daljoj prošlosti", navodi Nađi u statusu na svom profilu na društvenoj mreži X, koji su prenijeli brojni hrvatski mediji. 

U tom nastavku je Nađi objavio niz izjava HDZ-ovaca od proteklih godina o tome kako je porez na nekretnine štetan i kako ga oni neće uvoditi.

Tako Nađi navodi da je 20. ožujka ove godine tadašnji ministar Damir Habijan, u predizbornoj debati na televiziji N1, na izričito pitanje voditelja Ilije Radića: „Hoćete li uvesti porez na nekretnine?“, spremno odgovorio da neće. 

Nađi zatim spominje izlaganje Marka Primorca na 7. Poreznoj konferenciji “Nova generacija poreza: Sadašnjost i budućnost oporezivanja”, u organizaciji zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i tvrtke Deloitte Hrvatska, koja je održana 19. siječnja ove godine. Tada je Primorac zaista rekao da se u ovoj godini neće uvoditi novi porezi, pa tako niti porez na nekretnine, pa tako niti porez na nekretnine. Bez obzira što Nađi tvrdi da je HDZ prevario birače, mogli bismo u ovom slučaju ustvrditi da je Primorac govorio istinu jer porez na nekretnine namjeravaju uvesti (tek) od 1. siječnja iduće godine. 

No, Primorac je na tom skupu prilično jasno istaknuo da je namjera vlasti postupno prebacivati porezno opterećenje s rada na imovinu. On je tada istaknuo da je „osim rasterećenja dohotka, djelomično izmijenjena i struktura poreznog opterećenja, u smislu postupnog prebacivanja poreznog opterećenja s rada na imovinu, čime se postupno ostvaruju i željeni učinci često spominjanog poreza na nekretnine. Primjerice, do 2024. kuće za odmor su se mogle maksimalno oporezivati s dva eura po četvornom metru, a od sada je maksimalna granica pet eura. Pritom, od 463 jedinice koje su u 2023. imale porez na kuće za odmor, njih 136 je utvrdilo taj porez u većem iznosu od dva eura, a 52 jedinice u maksimalnom iznosu od pet eura“, rekao je tada Primorac, i dodao da je porastao broj jedinica koje su povećale paušalni porez u turizmu. 

Odgovarajući na pitanja novinara, u kontekstu poreza na nekretnine - izvijestio je Telegram - Primorac je “decidirano” poručio da u ovoj godini neće biti uvođenja novih poreza, dok će se u budućnosti vidjeti i eventualno odlučivati o tome hoće li se postojeći porez na kuće za odmor u određenoj mjeri modificirati, kao i hoće li se uvoditi novi porez na tragu ranijih prijedloga o oporezivanju nekretnina.

Kuća za odmor se ne odnosi samo na vikendice, kako mnogi smatraju, objasnio je tada Primorac, već je obuhvat tog poreza znatno širi. Pod definiciju kuće za odmor spada i 50.000 praznih stanova u Zagrebu i stanovi koji se izdaju u kratkoročni najam. 

Nađi navodi i izjavu predsjednika Vlade Andreja Plenkovića u Hrvatskom saboru 12. travnja prošle godine. Tada je Plenković odbacio mogućnost uvođenja poreza na nekretnine poručivši kako bi HDZ taj porez naveo u izbornom programu da ga je mislio uvesti. 

„Nije smisao registra kućanstava uvođenje poreza na nekretnine, da smo to htjeli uvesti - to bismo rekli u izbornom programu, to nije opcija, to je neki nesporazum“, kazao je Plenković na upit Davorka Vidovića o najavljenom registru stanova, a što je on povezao s mogućim uvođenjem poreza na nekretnine. 

Naravno, niti u ovogodišnjem izbornom programu „Za sve izazove“ kojeg je HDZ napisao za parlamentarne izbore ne spominje se da će HDZ uvesti porez na nekretnine. 

Kada je lijeva koalicijska vlada Zorana Milanovića imala namjeru uvesti porez na nekretnine 2013. godine, iz HDZ-a su žestoko reagirali, tvrdeći da je to „u funkciji pljačke ionako siromašnih građana“. To je u ožujku te godine izjavio tadašnji predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko.

"Porez na imovinu udar je na građane koji su desetljećima štedjeli gradeći vikendice. Ljudi u mirovini u njima neće moći uživati jer će ih biti prisiljeni prodavati. Osim njih, porez neće moći plaćati ni vlasnici u prvom redu do mora, u slučaju da se porez bude procjenjivao prema vrijednosti kuća. Tada će ih biti prisiljeni prodavati strancima i Hrvati nakon stoljeća onoga što su čuvali, ovoga puta to neće moći sačuvati", u studenom 2012. godine upozoravao je Božidar Kalmeta. 

Spomenimo i kako je u lipnju ove godine Hrvatsku posjetila Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a) pa se u zaključnoj izjavi nakon posjeta opetovano založila da Hrvatska uvede „suvremeni porez na nekretnine“. 

„Oporezivanje imovine i dohotka koje pogoduje ulaganjima u stambene nekretnine i kratkoročnom najmu te ograničeno oporezivanje radi zaštite okoliša smanjuju poreznu osnovicu i stvaraju distorzije. Ponavljamo svoju preporuku da se uvede suvremen porez na imovinu na temelju vrijednosti i da se ukine iznimno povoljno oporezivanje dohotka od kratkoročnog najma“, stoji u izjavi MMF-a. 

Porez na nekretnine postoji u svim državama koje su članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD-a), a velika je želja predsjednika hrvatske Vlade Plenkovića da se i Hrvatska napokon približi i uđe u taj klub trenutačno 38 ekonomski najsnažnijih zemalja svijeta.

Poznato je da je u veljači 2023. godine premijer Plenković na jednom skupu u Karlovcu ustvrdio da je njegova vlada „dovela zemlju među 15 najrazvijenijih zemalja“. Kad je ta njegova izjava izazvala opće čuđenje, on je kasnije pojasnio da je Hrvatska ušla u NATO, EU i u Schengen, a time se može pohvaliti samo 15 zemalja. Možda je Hrvatska među tih 15 ali, ipak, (još) nije među onih 38. A tome bi trebalo pripomoći i uvođenje poreza na nekretnine.