Predsjednik zagrebačkog HDZ-a netočno tvrdi da samo Zagreb ima maksimaliziranu stopu poreza na dohodak

Skupština Grada Zagreba prihvatila je prošli mjesec rebalans proračuna Grada za 2024. godinu i projekcije za 2025. i 2026. godinu, kojima se gradski proračun u iznosu 2,5 milijarde eura povećava za oko deset posto. 

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević objasnio je da se 80 posto novca odnosi na povećanje subvencija za gradske ustanove i gradska poduzeća kako Zagrepčanima ne bi rasle cijene komunalnih i javnih usluga.

"Otprilike je za oko 15 posto bilo povećanje plaća u gradskim poduzećima, gradskim ustanovama i Gradskoj upravi, a otprilike za oko 15 posto rasli su i prihodi od poreza na dohodak, tako da je to više-manje neutralno", rekao je Tomašević.

Nastavio je da su znatna ulaganja u obrazovanju, zdravstvu, socijali, puno je projekata pokrenuto i zato su iskoristili rebalans da to mogu pokriti. Dodao je i kako koriste dio suficita od prošle godine za povećanje izdvajanja u sportu, gdje imaju najveći skok od 14 milijuna eura.

Ovu temu komentirao je i Mislav Herman, potpredsjednik Gradske skupštine i predsjednik zagrebačkog HDZ-a.

"Jasno je da Grad Zagreb pliva u novcu, da nikad nije bio ovoliko bogat te da i dalje ima maksimalne stope poreza na dohodak. Taj novac dolazi od države, dakle nije rezultat dobroga rada Grada nego isključivo dobroga rada HDZ-ove vlade, odnosno ekstra profita koji se putem poreza i prireza slijeva u gradsku blagajnu", ocijenio je Herman pozivajući gradonačelnika da smanji poreze, odnosno da ukine prirez „onako kako je i zamišljeno poreznom reformom“. 

Zatim je Herman ustvrdio da "Grad Zagreb jedini u Hrvatskoj nabija maksimalne stope poreza na dohodak" i poručio je kako je vrijeme da i građani Zagreba osjete ono što se htjelo poreznom reformom postići - a to je da im porastu plaće.

No, postavlja se pitanje je li točno sve to što predsjednik zagrebačkog HDZ-a tvrdi.

Naime, Hrvatski sabor je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak od 1. siječnja 2024. godine ukinuo prireze i ostavio mogućnosti da, u skladu s tim, gradovi i općine odrede nove stope poreza na dohodak kojim će nadomjestiti sredstva bez kojih ostaju nakon ukidanja prireza.

Zakon o porezu na dohodak izmijenjen je tako na ulasku u super-izbornu godinu i dužnosnici Vlade i HDZ-a nerijetko su isticali kako ukidanjem prireza svim zaposlenima omogućuju rast plaća, a na svakoj od jedinica lokalne samouprave je hoće li zaista svojim odlukama o (novoj) stopi poreza na dohodak sugrađanima i sumještanima zaista i osigurati taj rast plaća. Tako je, kao samo jedan primjer kojih je bilo mnogo i prošle i ove godine, premijer Andrej Plenković 13. prosinca prošle godine, na obilježavanju Dana grada Velike Gorice ocijenio da je taj grad dobar primjer poreznog rasterećenja građana ukidanjem prireza i nekorištenjem povećanja poreza na dohodak, čime je pridonio rastu plaća, "za razliku od Grada Zagreba". 

„Ulaganjima u infrastrukturu Velika Gorica postala je atraktivan grad, a njegovo vodstvo donošenjem političkih odluka preuzelo je svoj dio odgovornosti odlučivši ne kompenzirati ukidanje prireza, povećanjem stope poreza na dohodak te su izravno utjecali na povećanje plaća građana, za razliku od Grada Zagreba koji im to neće omogućiti“, dodao je tada Plenković.

Međutim, ono što je prošlog mjeseca ustvrdio predsjednik zagrebačkog HDZ-a Mislav Herman - da "Grad Zagreb jedini u Hrvatskoj nabija maksimalne stope poreza na dohodak" nije točno. 

Točno je da Grad Zagreb ima najvišu stopu poreza na dohodak u Hrvatskoj, ona iznosi 35,40 posto i zaista je maksimalna stopa poreza na dohodak koju je Porezna uprava Ministarstva financija omogućila jedino Gradu Zagrebu.

Prema propisanim granicama, općine mogu imati nižu stopu poreza od 15 do 22 posto, a višu stopu poreza od 25 do maksimalno 33 posto. Gradovi koji imaju manje od 30.000 stanovnika mogu imati nižu stopu od 15 do 22,40 posto, a višu od 25 do maksimalnih 33,60 posto. Gradovi koji imaju više od 30.000 stanovnika smiju imati nižu stopu od 15 do 23 posto, a višu od 25 do 34,50. I, naposljetku, Grad Zagreb smije imati nižu stopu od 15 do 23,60 i višu od 25 pa do maksimalnih 35,40 posto. 

Dakle, Zagreb je zaista iskoristio mogućnost da maksimalizira višu stopu poreza. Ali, zamjetan broj općina u Hrvatskoj također su donijele odluku da maksimaliziraju višu stopu poreza, na najvišu dopuštenu, a ona za općine iznosi 33 posto. Tablica poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak pokazuje da maksimalnu višu stopu poreza na dohodak od 33 posto imaju ove općine: Brinje, Breznica, Čepin, Donja Voća, Dragalić, Draganić, Gradac, Jelsa, Kamanje, Lastovo, Lišane Ostrovičke, Martijanec, Mljet, Petrijanec, Plitvička jezera, Podgora, Primošten, Rešetari, Ribnik, Starigrad, Ston, Sutivan, Sveti Lovreć, Štitar, Tučepi, Veliko Trgovišće, Vrbje i Žakanje. 

Ukupno 28 hrvatskih općina ima maksimaliziranu višu stopu poreza na dohodak. Inače, najvišu stopu poreza na dohodak poslije Zagreba ima grad Sisak - 34 posto.