Ministar Piletić ne govori istinu o rastu mirovina u SDP-ovom mandatu
U predizbornoj kampanji za parlamentarne izbore koji se održavaju u srijedu 17. travnja, što se više izbori bliže, jedna je od glavnih tema visina mirovina i koliko bi ih trebalo povećati u mandatu koji slijedi.
Glavni izborni konkurenti - vladajući HDZ i SDP-ova koalicija Rijeke pravde - slažu se u tome koliko bi trebala iznositi prosječna mirovina na kraju izbornog mandata 2028. godine. I HDZ (arhivirano ovdje) i SDP (arhivirano ovdje) obećavaju da će prosječna mirovina rasti za najmanje 30 posto i biti 750 eura. To će se, po njima, ostvariti i redefiniranjem modela usklađivanja visine mirovina u odnosu na rast plaća i rast potrošačkih cijena promjenom formule za usklađivanje i to u omjeru 85:15 prema povoljnijem indeksu, umjesto sadašnjih 70:30.
U izbornom programu Rijeke pravde piše kako će „osigurati da u iduće četiri godine prosječna mirovina ostvarena 'radom' (bez učešća mirovina po posebnim propisima) bude minimalno 50 posto prosječne neto plaće u RH umjesto sadašnjih 40-ak posto, s ciljem da se do 2030. godine približimo postotku od 60 posto“. Ako pobijede, mirovina bi se usklađivala stopostotno s povoljnijim indeksom (rast plaće te rast potrošačkih cijena). U prvoj godini mandata svi bi umirovljenici dobili trajni dodatak deset posto, dok bi u drugoj, trećoj i četvrtoj godini taj dodatak rastao po pet posto. No, „manje mirovine će rasti više, dok će se povećanje najvećih mirovina ograničiti“, piše u njihovom programu.
Među ostalim temama, o mirovinama i o udjelu prosječnih mirovina u odnosu na prosječne neto plaće žustro se raspravljalo u izbornom sučeljavanju koje je u petak, 12. travnja, organizirala Hrvatska radiotelevizija. Sučelili su se predstavnici deset lista, stranaka ili koalicija koje prema istraživanju HRejting prelaze četiri posto potpore ispitanika u barem jednoj izbornoj jedinici. Bili su to: iz Domovinskog pokreta Tomislav Josić, iz Fokusa Davor Nađi, iz HDZ-a Marin Piletić, iz IDS-a Dalibor Paus, iz Mosta Nikola Grmoja, iz stranke Možemo! Sandra Benčić, iz nezavisne platforme Sjevera Matija Posavec, iz Radničke fronte Katarina Peović, iz SDP-a Mirela Ahmetović i Milivoj Špika iz platforme Umirovljenici zajedno.
Oko 47. minute HRT-ovog emitiranja sučeljavanja počinje glavna rasprava o sadašnjim i obećanim mirovinama. Upućeno je najprije pitanje Mireli Ahmetović o tome kako namaknuti novac za 750 eura prosječne mirovine. Odgovorila je da u SDP-u već godinama predlažu usklađivanje mirovina na način da se one usklađuju 100 posto prema povoljnijem indeksu (rast plaća/rast cijena), da će uvesti trajni dodatak na mirovine. Tako da udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći bude minimalno 50 posto.
„Volio bih da je to kolegica Ahmetović realizirala od 2011. do 2015., kad su mirovine rasle svega tri posto u mandatu, a podsjetit ću da je u posljednja tri usklađivanja koja se događaju dvaput godišnje SDP hrvatskim umirovljenicima ponudio nulu, tri puta zaredom. Mi smo svih ovih godina ne samo povećavali mirovine uz povoljniji indeks nego smo napravili cijelu jednu mini-reformu gdje smo povećali i obiteljske, isplatu dijela obiteljske, nacionalnu naknadu za starije, uskladili indeks na 70:30 a bio je 50:50 i najavili 85:15“, replicirao je Mireli Ahmetović ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.
Milivoj Špika smatra da je dobro da se HDZ i SDP slažu ali da se oni (Umirovljenici zajedno, op.a.) s tim uopće ne slažu. Jer - dići će mirovine na 750 eura, ali su zaboravili reći da će prosječna plaća biti 1.600 eura. A to znači da povećanja mirovina uopće neće biti. Kazao je da povećanje mirovina predlažu samo oni (Umirovljenici zajedno, op.a.) i to da odmah dođe do 60 posto prosječne plaće. Kasnije je on izvadio novčanicu od 200 eura i govorio da odmah poslije izbora treba dignuti mirovine za 200 eura. A inače izračun za mirovinu bi trebao biti 70-80 posto plaće deset najboljih godina koje je radnik odradio.
Sandra Benčić je istaknula da je ključni indikator kolika nam je mirovina u odnosu na prosječnu plaću. Pa se vidi da od 2015. godine dosad nije došlo do realnog povećanja - na istoj je razini od 43 posto. Da bi se povisile mirovine treba dići ukupnu masu novca koji se izdvaja za mirovine. I onda na to treba ići usklađenje.
Nikola Grmoja dodao je da iz izbora u izbore isti ljudi daju ista lažna obećanja i da im ne treba vjerovati.
Potom je Ahmetović replicirala Piletiću: „Za vrijeme vlade SDP-a inflacija nije skakala kao što skače u vašem vremenu i niste ništa učinili iako smo mi tražili prije tri godine da nešto učinite. Tada ste se smijali našim predviđanjima da će ovako biti…“
Piletić odgovara: „Meni je drago da je kolegica Ahmetović sve mirovinske reforme koje smo provodili u 2023. godini podržala. Jednoglasno je u Hrvatskom saboru izmijenjen Zakon o mirovinskom osiguranju pa smo povećali dodatno obiteljske mirovine za deset posto, najniže za tri posto, omogućili pravo isplate dijela obiteljske mirovine za preminulog člana obitelji, omogućili isplatu nacionalne naknade za starije i omogućili osam jednokratnih novčanih primanja za gotovo 700 tisuća naših umirovljenika“.
Ahmetović ponovno replicira: „Gospodine Piletiću, za sve ove uspjehe tzv. velebne vlade Andreja Plenkovića, prosječna mirovina u prosječnoj plaći pala je s 42,22 posto 2016. na 39 posto danas. Mogu samo zaključiti da ste pokrali i mirovine“.
Piletić: „Očito vas nisu dovoljno instruirali. Udio prosječne mirovine, mogli ste to sad čuti od drugih kolega, je u kontinuitetu posljednjih godina 48 posto prosječne plaće. Kad već niste dovoljno naučili, dopustite da vas poučim ja, tri puta zaredom u zadnju godinu i pol dana vašeg mandata nula usklađivanja…“
Ahmetović: „Vi svoj prosjek računate temeljem povlaštenih mirovina za koje ste se i te kako pobrinuli, dok ja govorim o mirovinama zarađenim temeljem rada. I tu je ključan moment razlike između SDP-a i HDZ-a.“
Piletić: „Nemate pojma o čemu govorite.“
Ni Mirela Ahmetović ni Marin Piletić nisu iznijeli točne podatke o udjelu prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći. A iznos postotka tog udjela poprilično je precizno znala Sandra Benčić.
Prosječna mirovina u RH isplaćena za listopad 2016. godine (bez mirovina s međunarodnim ugovorom), a tada je Plenkovićeva vlada u svom prvom mandatu došla na vlast, iznosila je 2.433,02 kuna (322,93 eura), a prosječna neto plaća za rujan 2016. godine 5.624 kune (746,48 eura). Dakle, udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći bio je 43,26 posto. Bilo je tada 1.233.394 umirovljenika, a osiguranika HZMO-a 1.466.090. Dakle, na jednog umirovljenika 1,19 radnika.
S druge strane, u isplatama za veljaču 2024. godine prosječna je mirovina (bez onih s međunarodnim ugovorom) iznosila je 556,85 eura. Prosječna plaća za siječanj 2024. godine 1.239 eura. To je 44,94 posto udjela mirovine u plaći. Broj umirovljenika je 1.226.806, a osiguranika HZMO-a 1.653.880. Omjer umirovljenika i zaposlenih je 1:1,35. Vidljivo je da je broj umirovljenika u osam godina pao.
A kada kaže da je za vrijeme mandata Zorana Milanovića kao predsjednika Vlade RH, od prosinca 2011. pa do prosinca 2015. godine prosječna mirovina rasla samo tri posto – ministar Piletić ne govori istinu.
Za prosinac 2011. godine isplaćena je prosječna mirovina 2.151,12 kuna. A za prosinac 2015. godine, na kraju Milanovićevog mandata prosječna mirovina je iznosila 2.469,06 kuna. U četiri godine to je bilo povećanje mirovina od 14,7 posto. Skoro četiri puta više nego što je na HRT-ovom sučeljavanju tvrdio Piletić.
